Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Piše Armin Zeba
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH krajem jula usvojio je Odluku o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke (EIB) za realizaciju projekta Vjetroelektrana Vlašić.
Održivi razvoj
Riječ je o energetskom objektu Elektroprivrede BiH, instalirane snage 50 megavata, čiju izgradnju će EIB sufinansirati kreditom u iznosu od 36 miliona eura, s rokom otplate od 20 godina, uz četverogodišnji grejs period. Projekt u čije finasiranje je uključeno i 36 miliona eura zajma njemačkog Kreditnog ureda za rekonstrukciju (KfW) te 21 miliona eura granta Evropske unije, podrazumijeva isporuku, instalaciju i puštanje u pogon vjetroagregata, izgradnju temelja, isporuku i ugradnju elektroopreme i transformatora za vjetroagregate, izgradnju trafostanice 110/30 kilovatnog naponskog nivoa, pristupnih puteva, kablovskih trasa, montažnog prostora i platformi za dizalice te različite konsultantske usluge.
Vjetroelektrana će se graditi na platou Vlašića, oko šest kilometara sjeverno od Travnika, na osnovu koncesijskog ugovora na period 30 godina, sa mogućnošću produženja, tokom kojih će Elektroprivreda BiH uplaćivati naknadu za koncesiju u visini od 1,5 posto ukupne vrijednosti proizvedene električne energije.
To će biti druga vjetroelektrana u proizvodnom portfoliju Elektroprivrede BiH, koja, kako u izjavi za Business Magazine podsjećaju iz te kompanije, posjeduje i VE Podveležje 1, instalirane snage 48 megavata, u komercijalni pogon puštene u martu 2021.godine, sa godišnjom proizvodnjom od oko 130 gigavatsati električne energije.
Izgradnja vjetroelektrane Vlašić, instalirane snage 50 megavata, bit će sufinasirana EIB kreditom u iznosu od 36 miliona eura
“U planu je i izgradnja vjetroelektrane Bitovnja, instalirane snage 85 megavata, na području grada Konjica.
Izgradnja vjetroelektrana i uopće proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije predstavlja jedan od ključnih elementa u poslovnoj strategiji Elektroprivrede BiH, koja se tradicionalno oslanjala na termoelektrane i hidroelektrane kao glavne izvore proizvodnje električne energije. Izgradnjom vjetroelektrana, kompanija diverzificira svoje izvore energije, smanjujući zavisnost od fosilnih goriva i povećavajući udio obnovljivih izvora energije u svom proizvodnom portfoliju.
Izgradnjom vjetroelektrana doprinosi se smanjenju emisija ugljen-dioksida, povećanju energetske sigurnosti i pouzdanosti snabdijevanja kupaca, dugoročno smanjuje ovisnost o uvozu energenata, povećava konkurentnost i doprinosi održivom razvoju.
Sve ove komponente su ključne za dugoročnu stabilnost i rast kompanije u sve zahtjevnijem energetskom sektoru“, ističu iz Elektroprivrede BiH.
Od marta 2021. u pogonu je VE Podveležje 1, instalirane snage 48 megavata, a u planu je i izgradnja vjetroelektrane Bitovnja, instalirane snage 85 megavata
Odgovarajući, pak, na pitanje o glavnim ograničavajućim faktorima za veće oslanjanje na električnu energiju iz vjetroelektrana i, u tom kontekstu, eventualnim manjkavostima u zakonskoj regulativi koje otežavaju izgradnju i funkcioniranje vjetroelektrana, iz Elektroprivrede BiH konstatiraju da i u BiH, ali i u ostatku svijeta, postoji više limita te vrste, koji “mogu biti tehničke, ekonomske, regulatorne i društvene prirode“.
Limitirajući faktori
“Naime, vjetar ne puše konstantno, a kada djeluje, nije u pitanju uvijek ista brzina, što uzrokuje varijabilnu proizvodnju energije i može izazvati nestabilnost u elektroenergetskom sistemu. Integracija varijabilne energije u mrežu zahtijeva značajna unapređenja infrastrukture i efikasna rješenja za skladištenje energije.
Visoki početni troškovi izgradnje vjetroelektrana i varijabilne cijene tehnologije mogu biti prepreka za investitore.
Nestabilnost zakonodavstva, čemu često svjedočimo u BiH, nedostatak adekvatnih podsticaja, ograničenost kapaciteta prijenosne mreže i potencijalni otpori lokalnih zajednica, također su faktori koji zasigurno utiču na nivo investicija u vjetroelektrane. Osim toga, optimalne lokacije za vjetroelektrane su često udaljene od područja velike potrošnje energije, što zahtijeva dodatnu prijenosnu infrastrukturu i velike prostore za instalaciju“, pobrajaju iz Elektroprivrede BiH.
Fokusirajući se pritom na nedorečenosti u zakonskoj regulativi Federacije BiH koje otežavaju izgradnju i funkcioniranje vjetroelektrana, iz Elektroprivrede BiH u tom svjetlu potenciraju “kompleksnost i neusklađenost procedura“ koje destimulativno djeluju na investitore.
“Naime, investitori moraju prolaziti kroz složene administrativne procese, koji uključuju različite nivoe vlasti (općinski, kantonalni, entitetski i državni), propisi i zahtjevi često nisu harmonizirani između različitih nivoa vlasti, određeni zakoni i propisi koji su u vezi s energetikom i obnovljivim izvorima energije imaju nejasne odredbe koje otežavaju njihovu interpretaciju i primjenu, što dovodi do pravne nesigurnosti i dodatnih komplikacija za investitore.
Investitori se često suočavaju i sa problemima vezanim za adekvatno prostorno planiranje, kao i s problemima prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na projektnim lokalitetima, te nedostatakom koherentne i dugoročne energetske strategije koja uključuje jasne ciljeve i planove“, zaključuju iz Elektroprivrede BiH.
Koliko prceduralni postupci usporavaju i otežavaju izgradnju vjetroelektrana vjerno ilustrira upravo primjer VE Vlašić, čija izgradnja već mjesecima čeka “zeleno svjetlo“ nadležnih institucija i koja, nakon što je Predstavnički dom odobrio kreditno zaduženje kod EIB-a, sada ovisi o milosti federalnih delegata, koji se na sjednici u julu nisu izjašnjavali o tom kreditu jer je Vlada, iz nepoznatog razloga, tu tačku povukla sa predloženog dnevnog reda…
Projekt VE Bitovnja
Vjetroelektrana Bitovnja, vrijedna oko 200 miliona KM, trebala bi biti instalirane snage 90 megavata.
Iako je Elektroprivreda BiH još 2017. godine dostavila Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za taj projekat, a godinu dana kasnije kod KfW osigurala bespovratna sredstva od 1.100.000 eura za njegovu pripremu, ideja je još prilično daleko od konkretizacije i još nije odmakla dalje od izrade projektne dokumentacije.
