Bh. tržište osiguranja je još uvijek nerazvijeno

Globalni trend rasta premije na tržištu osiguranja nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu. U kojoj mjeri je taj tržišni iskorak zadovoljavajući i gdje leže glavni ograničavajući faktori u kontekstu intenziviranja razvoja tržišta osiguranja u BiH, u razgovoru za Business Magazine objašnjava objašnjava Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH.

42

Razgovarao Armin Zeba


Sam zakonodavno-pravni okvir, odnosno zakoni i podzakonski akti na tržištu nisu usaglašeni sa praksom, ali ni sa trendovima u regulativi regiona i EU

Zaštita ljudi, njihovog zdravlja i imovine od rizika kojima smo svakodnevno izloženi je na dnu ljestvice potreba stanovništva.

Prema dostupnim statističkim pokazateljima, ukupan globalni prihod od premija osiguranja lani je premašio šest milijardi eura, a očekuje se nastavak rastućeg trenda i u ovoj godini. Svjetskim tržištem i dalje dominira životno osiguranje, na koje se odnosi skoro polovina ukupne prošlogodišnje premije, a slijede ga osiguranje lične imovine i nezgoda, sa oko dvije milijarde eura premije te zdravstveno osiguranje (oko milijardu eura). Kakva su kretanja na domaćem tržištu osiguranja i koliko su ona u skladu sa navedenim svjetskim tendencijama, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH.

Zdravstvena osiguranja su u 2023. imala 21,2 miliona KM premije, što je porast od 26,7 posto u odnosu na godinu ranije

BM: Prema raspoloživim informacijama, osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini lani su zabilježila godišnji rast premije od 11,69 posto – čime je prvenstveno generiran taj rast, odnosno u kojem segmentu poslovanja su postignuti najbolji rezultati, a na kojim poljima su oni eventualno slabiji od očekivanih (i uslijed čega)?

Vlast ignorira naše inicijative, napominje Čengić

ČENGIĆ: Iz podataka koje su objavile državna Agencija za osiguranje te dva entitetska regulatora tržišta vidljivo je da je među vrstama osiguranja koje imaju učešće iznad jedan posto na tržištu najveći procentualni porast kod zdravstvenih osiguranja, koja su u 2023. imala 21,2 miliona KM premije, što je porast od 26,7 posto u odnosu na godinu ranije.

Najveći porast u nominalnim iznosima je u obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, koje je generiralo rast od 53,7 miliona KM ili nešto više od 12 posto u odnosu na godinu ranije. Porast je vidljiv i kod osiguranja auto-kasko (18,2 posto), ostalih osiguranja imovine (17,3 posto), osiguranja imovine od požara i elementarnih nepogoda (10 posto), osiguranja od nezgode (7,8 posto)…

Najslabije izražen porast kod značajnijih vrsta osiguranja je kod životnih osiguranja – procentualno gotovo šest posto ili 11,3 miliona KM u nominalnim iznosima, ali ako se uzme da je ukupna premija životnih osiguranja na nivou BiH skoro 200 miliona KM te uključe brojni negativni faktori za razvoj ove vrste osiguranja, onda rezultati i nisu tako loši u odnosu na očekivanja.

Odnos neživotnih i životnih osiguranja je 80 prema 20 posto, a dominantno je obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti, koje čini polovinu ukupnog tržišta

BM: Kako stoje stvari sa portfolijem bh. osiguravajućih društava – ima li u njegovoj strukturi barem naznaka promjena koje, između ostalog, ukazuju i na sazrijevanja svijesti fizičkih, ali i pravnih lica, o benefitima koje im nudi tržište osiguranja?

ČENGIĆ: Struktura portofolija se već godinama ne mijenja nešto bitnije – odnos neživotnih i životnih osiguranja je već duže vrijeme 80 prema 20 posto, a dominantna vrsta osiguranja je obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti, koje čini polovinu ukupnog tržišta svih vrsta osiguranja.

Ako se posmatra zajedno sa automobilskim kaskom, ispada da je više od 60 posto osiguranja vezano za motorna vozila, što upućuje na činjenicu da je naše tržište i autocentrično i nerazvijeno.

Svakako bi bilo očekivano da porastom životnog standarda, stabilizacijom ekonomskih i političkih prilika te približavanjem Evropskoj uniji, u našoj zemlji dođe i do porasta svijesti o potrebi korištenja dobrovoljnih vrsta osiguranja i to prije svega onih vezanih za osobne potrebe građana, njihovo zdravlje i život, a naravno i za njihovu najvrjedniju imovinu.

U prošloj godini na nivou bosanskohercegovačkog tržišta ukupno je isplaćeno nešto više od 429,4 miliona KM šteta svih vrsta osiguranja

BM: Koliki je ukupan iznos prošle godine isplaćenih šteta i na koje vrste osiguranja se te isplate prvenstveno odnose?

ČENGIĆ: U prošloj godini na nivou bosanskohercegovačkog tržišta ukupno je isplaćeno nešto više od 429,4 miliona KM šteta svih vrsta osiguranja.

Najveći iznos isplaćen je kod šteta obaveznih osiguranja od automobilske odgovornosti – 179,4 miliona KM, uz porast od skoro 12 posto u odnosu na godinu ranije. To je podatak koji trebaju imati na umu svi koji analiziraju porast premijskog prihoda po ovoj vrsti osiguranja. Evidentno je da porast troškova života, cijene rada, cijene autodijelova i novih automobila snažno utiče i na porast visine isplaćenih šteta te u tom smislu premijski prihod je sredstvo za ispunjavanje svrhe osiguranja, a to je adekvatna isplata odštetnih zahtjeva.

Naše tržište je autocentrično, ističe Čengić

Bitno je naglasiti da kod životnih osiguranja imamo isplate u visini od 108,6 miliona KM, što samo po sebi govori kako je ova vrsta osiguranja značajna podrška građanima koji su korisnici polica osiguranja.

BM: U kontekstu prethodnih pitanja, kakvi su trendovi kada je riječ o dobiti domaćih osiguravajućih kuća?

ČENGIĆ: U ovom momentu nemamo zvanične podatke o dobiti za cjelokupno tržšte BiH. Poznato je da su društva za osiguranje sa sjedištem u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brčko BiH, prema nerevidiranim podacima Agencije za osiguranje RS, u 2023. ostvarila ukupnu dobit u iznosu od 30,4 miliona KM, što je za otprilike 0,1 milion KM manje nego godinu ranije.

Radi poređenja, društva za osiguranje sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarila su u 2022. godini dobit od 36,4 miliona KM, a nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme imati podatke i za ta društva.

BM: Osim loše općenite ekonomske slike bosanskohercegovačkog društva u cjelini, koji još faktori, posebno oni sistemske prirode, koče razvoj tržišta osiguranja u BiH?

ČENGIĆ: Na tržištu dominira obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti i iz toga proizilazi prvi negativni faktor, a to je niska svijest o značaju dobrovoljnih vrsta osiguranja te proporcionalno nisko učešće svih vrsta osiguranja koja se ne odnose na motorna vozila.

Zaštita ljudi, njihovog zdravlja i imovine od rizika kojima smo svakodnevno izloženi je na dnu ljestvice potreba stanovništva. Zbog spomenutog niskog nivoa svijesti o važnosti usluga osiguranja, i oni građani koji imaju nešto viši standard u odnosu na prosjek rijetko posjeduju nekoliko polica osiguranja. S druge strane, možda zvuči paradoksalno, ali polica osiguranja ima veći značaj za onaj dio stanovništva koji nema visoka primanja, jer u slučaju ugrožavanja zdravlja i života, odnosno uništenja ili umanjenja vrijednosti njihove imovine, oni će značajno teže doći do finansijskih sredstava koja su im potrebna u toj situaciji.

Proces digitalizacije

Brži i pouzdaniji kanali prodaje osiguranja

BM: U kojoj mjeri su domaće osiguravajuće kuće posljednjih godina fokusirane na digtializaciju – koliko i na koji način to pozitivno utiče na njihovo poslovanje?

ČENGIĆ: Digitalizacija je snažno prisutna na tržištu osiguranja i pandemija Covid-19 je dodatno ubrzala procese koji su započeti još prije desetak godina.

Upotrebom informacionih tehnologija otvorili su se novi digitalni kanali prodaje, koji su znatno brži i pouzdaniji od standardnih. Pojavili su se i novi proizvodi usklađeni sa prirodom rada informatičkih aplikacija i novim navikama potrošača, poput plaćanja osiguranja prema stvarnom korištenju, što je u praksi poznato kao telematika kod osiguranja vozila.

Nema nikakve sumnje da ćemo svjedočiti sve većoj upotrebi digitalnih kanala u funkciji procjene rizika, individualizacije premije osiguranja i procjene šteta. Tradicionalni pristup osiguranicima se promijenio ne samo zbog same tehnologije, nego i zbog toga što se se osiguranici i njihove navike značajno promijenili i mijenjaju se svakodnevno. No, mislim da bi bilo pogrešno procijeniti da će komunikacija uživo nestati i da će ustupiti mjesto različtim chat botovima i umjetnoj inteligenciji, jer osiguranje se i dalje oslanja na živu riječ i pristup koji, posebno kod nas, gotovo uvijek podrazumijeva direktni kontakt prodajnog savjetnika sa klijentima.

Ne treba zaboraviti da regulatorni okvir u BiH podrazumijeva postojanje dvije regulatorne agencije za nadzor osiguranja na nivou entiteta te jedne državne agencije za osiguranje, koja je nadležna za harmonizaciju propisa u oblasti osiguranja. Bilo bi očekivano da su na jednom tržištu propisi isti ili gotovo isti, ali zbog administrativnih odluka pojedinih nivoa vlasti regulatorni okvir nije ujednačen i u tom pogledu rad društava za osiguranje je otežan u pravnom, finansijskom i svakom drugom pogledu. Takva praksa dodatno komplikuje posao i supervizorskim agencijama, a znamo da su tijela koja imaju regulatornu i nadzornu funkciju osiguravajućih društava, ne samo u BiH, nego i u regiji i u EU, ključna za očuvanje sigurnosti i stabilnosti tržišta osiguranja u korist i zbog zaštite osiguranika.

Konačno, sam zakonodavno-pravni okvir, odnosno zakoni i podzakonski akti na tržištu nisu usaglašeni sa praksom, ali ni sa trendovima u regulativi regiona i EU, pa smo mi u Udruženju posljednjih godina u nekoliko navrata pokušavali da utičemo na zakonodavce i u parlamentima i u izvršnoj vlasti da se pojedini propise promjene na dobrobit svih.

Nažalost, nemamo baš razumijevanja kada je u pitanju, recimo, inicijativa za izmjene i dopune propisa o porezu na dohodak i porezu na dobit u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Ova inicijativa trebala bi omogućiti građanima u svim dijelovima BiH poreske olakšice kod ugovaranja dodatne penzione i zdravstvene zaštite za sebe i svoje porodice, to jest kod ugovaranja dobrovoljnog penzionog, životnog i zdravstvenog osiguranja. Snažno bi uticala na razvoj tržišta osiguranja te bolje socijalne i zdravstvene zaštite građana.

Imali smo i druge inicijative, poput one o obaveznosti osiguranja od nezgode u FBiH (s obzirom daje u RS ova vrsta osiguranja već zakonska obaveza) ili prijedlog modela koji bi se odnosio na kreiranje zakonskog rješenja za katastrofalne rizike kao što su zemljotres, poplave, oluja i klizanje tla.

Mi smo spremni na saradnju sa vlastima i nadamo se da će u narednom periodu imati sluha za naše inicijative.

BM: Procjenjuje se da će globalni rast premije u sektoru osiguranja sa prošlogodišnjih 3,4 posto usporiti na 2,6 posto u 2024. i 2025. godini – kakve su prognoze kada je riječ o bh. tržištu i od kojih unutrašnjih i vanjskog faktora će to prvenstveno zavisiti?

ČENGIĆ: Kao što je poznato, u 2023. godini ukupno ostvarena premija se približila jednoj milijardi KM. Porast premijskog prihoda kod neživotnih osiguranja u odnosu na 2022 godinu iznosio je više od 13 posto, a kod životnih osiguranja nešto manje, skoro šest posto.

Postoji ogroman potencijal za rast u svim segmentima, a posebno u vezi sa osobnim i zdravstvenim osiguranjima, ali i u dijelu imovinskih osiguranja koja su vezana za neke nove investicione projekte i cikluse.

Dalji razvoj tržišta će prije svega zavisiti od političke i ekonomske stabilnosti BiH te njenog daljeg približavanja EU i usvajanja direktiva koje su vezane za pristupne procese. Naravno, zavit će i od povezanog rasta životnog standarda građana i svijesti o potrebi zaštite od rizika kojima smo svi okruženi.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here