Čuvaj/te se svojih želja: Ostvarenje poslovnih ciljeva u BiH često donosi više problema nego zadovoljstva

U složenom poslovnom okruženju Bosne i Hercegovine, ispunjenje želja i ciljeva često znači suočavanje s novim izazovima i preprekama koje umanjuju zadovoljstvo uspjeha.

14

Čuvaj/te se svojih želja (…ili zašto će vam, sa ovakvim poslovnim okruženjem ostvarenje bilo koje želje ili poslovnog cilja, prije prouzročiti nove probleme, nego zadovoljstvo ostvarenim)

Čuvaj/te se svojih želja. Ovih dana mi se, dragi moji, stalno vrti po glavi ova izreka, poslovica, uputa – nazovite to kako hoćete. Naročito to važi za nas, koji se u ovoj državi, bavimo bilo kojim biznisom (u realnom sektoru, ponajprije).

Recimo, poslodavac ste kojem nedostaju kvalificirani radnici u xyz branši (a takvih je danas većina u Bosni i Hercegovini). Odlučite da angažirate strane radnike, pronađete ih, prođete duge, iscrpljujuće i komplicirane procedure dobijanja radnih dozvola za strance u našoj zemlji i na koncu dobijete radne dozvole. Taman pomislite da vam se ispunila želja, da ćete biti u mogućnosti ispuniti obaveze prema kupcima, povećati proizvodnju, osigurati stabilan izvoz… Živite u tom uvjerenju sve do trenutka (koji obično dolazi neposredno nakon dobijanja radnih dozvola za strane radnike) dok vam se na vratima firme ne pojavi inspektor i na osnovu izdate radne dozvole traži da mu pokažete radnika koji ju je dobio. Uzalud vaša objašnjenja da ste na osnovu izdate radne dozvole, u skladu sa zakonima ove države, zatražili izdavanje boravišne dozvole, odobrenja za privremeni boravak ili kako se to već stručnim, pravnim jezikom zove (član 52. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, ako se ne varam). I da strani radnik može početi raditi tek kada ima i radnu i boravišnu dozvolu. Inspektori znaju bolje i…slijedi kazna (novčana, bezbeli). Zvuči nevjerovatno, ali je, nažalost, istina i dešava se u BiH, možda i u trenutku dok pišem ovu kolumnu.

Ili, naprimjer, izvozite u Evropsku uniju (najveće izvozno tržište bosanskohercegovačke privrede). Upoznati ste sa regulativom prema kojoj će se od 2026. godine plaćati taksa za proizvode koji u procesu proizvodnje koriste energiju dobijenu od fosilnih goriva. Znate da najveći procenat proizvedene električne energije u BiH potiče od uglja. Želite izbjeći plaćanje takse od 100 eura za tonu ugljendioksida. Najjednostavnije vam je (da ne čekate državu da to napravi) da podignete kredit, instalirate solarne panele u krugu tvornice i… ostvarili ste želju da proizvodite čistu energiju, osigurate izvoz na tržište EU bez plaćanja dodatnih taksi. Imate i višak energije, ali ga ne možete prodavati, jer država nije osigurala kompletan pravni okvir kako biste mogli od energije koju proizvedete i zaraditi. Zakon, istini za volju, postoji, ali upućeni tvrde da je potrebno donijeti desetine podzakonskih akata kako bi se ova oblast precizno regulisala. Do tada plaćajte kredit iz vlastitih sredstava, jer teško da ćete od države uspjeti ostvariti subvenciju i vratiti barem dio uloženog novca u zelenu energiju, u koju se kunu svi – od članova Predsjedništva BiH do predsjednika mjesnih zajednica.

Nažalost, sa ovakvim poslovnim okruženjem ostvarenje bilo koje želje ili poslovnog cilja, prije će vam prouzročiti nove probleme, nego zadovoljstvo ostvarenim.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here