15 milijardi dolara potrebno Ukrajini za hitnu obnovu u 2024.
500 obrazovnih institucija obnovljeno prošle godine
11 milijardi dolara potrebno samo za čišćenje
2.000 km puta sanirano prošle godine
Nakon gotovo dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, ažurirana zajednička procjena štete i potreba koju su objavili Vlada Ukrajine, Grupacija Svjetske banke, Evropska komisija i Ujedinjeni narodi trenutno procjenjuje da do 31. decembra 2023. godine ukupni troškovi rekonstrukcije i oporavka u Ukrajini iznose 486 milijardi dolara. Ova procjena je veća za 75 milijardi dolara u odnosu na 411 milijardi dolara koliko su iznosile procjene prije godinu dana.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da će samo u 2024. godini Ukrajini trebati oko 15 milijardi dolara za trenutnu obnovu i prioritete oporavka na nacionalnom i nivou lokalnih zajednica. Ovo se posebno odnosi na podršku i mobilizaciju privatnog sektora uz obnovu stambenog prostora, infrastrukture i usluga, energije i transporta. U izvještaju se naglašava da, iako je osigurano oko 5,5 milijardi dolara od ukupno potrebnih sredstava, kako od međunarodnih partnera Ukrajine, tako i od vlastitih resursa, oko 9,5 milijardi dolara trenutno nedostaje za finansiranje.
Uprkos činjenici da rat u Ukrajini i dalje traje, uz podršku međunarodnih partnera, nastavlja provoditi program brzog oporavka.
Najugroženiji sektori
„Izvještaj Treća brza procjena štete i potreba (RDNA3) omogućava nam da ovom procesu pristupimo sistematičnije. Zahvalni smo Svjetskoj banci i drugim partnerima na ovom poslu. Vidimo da su potrebe za rekonstrukcijom nastavile rasti tokom protekle godine. Glavni resurs za oporavak Ukrajine trebao bi biti konfiskacija ruske imovine zamrznute na Zapadu. Ovaj proces moramo započeti već ove godine. Istovremeno, ukrajinska vlada stvara uslove za privlačenje privatnih investicija, koje će ubrzati proces rekonstrukcije i transformirati našu zemlju na njenom putu ka EU“, kazao je nakon objave izvještaja premijer Ukrajine Denis Šmihal.
Komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije Oliver Várhelyi rekao je nakon objave izvještaja da ruski agresivni rat i dalje ima dalekosežne posljedice po Ukrajinu.
RDNA3 navodi hitne potrebe ulaganja za kratkoročni oporavak i srednjoročnu rekonstrukciju.
„EU će nastaviti igrati ključnu ulogu u rješavanju kratkoročnih i srednjoročnih izazova identificiranih u izvještaju. Raspolaganje ažuriranim informacijama, koje omogućava RDNA3 pomaže da se dodatno fokusiraju napori oporavka, rekonstrukcije i modernizacije kroz Ukrajinski objekat i Ukrajinski plan”, kazao je Várhelyi.
Izvještaj RDNA3, obuhvatio je štete nastale u gotovo dvogodišnjem periodu od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. do 31. decembra 2023. godine. U izvještaju se navodi da je direktna šteta u Ukrajini sada dostigla gotovo 152 milijarde dolara, što uključuje štete na stambenim objektima, transportnom infrastrukturom, trgovinom i industrijom, energetikom i poljoprivredom kao najugroženijim sektorima. Procjenjene štete su skoncentrirane u Donjeckoj, Harkovskoj, Luganskoj, Zaporoškoj, Hersonskoj i Kijevskoj oblasti. Radi se o istim regijama koje su pretrpjele najveća oštećenja, što je navedeno i u prethodnoj procjeni.
U izvještaju se, pored ostalog, navodi da je širom zemlje 10 posto stambenog fonda je oštećeno ili uništeno, što je produžilo raseljavanje Ukrajinaca iz njihovih zajednica. Uništavanje brane i hidroelektrane Kahovka u junu 2023. godine rezultiralo je značajnim negativnim uticajima na životnu sredinu i poljoprivredu i pogoršalo izazove sa kojima se već suočavaju ljudi koji se bore za pristup stambenim objektima, vodi za piće, hrani, zdravstvenim uslugama.
RDNA3 navodi hitne potrebe ulaganja za kratkoročni oporavak i srednjoročnu rekonstrukciju. Tamo gdje je moguće, procjena uzima u obzir i isključuje potrebe koje su već zadovoljene, kroz državni budžet i podršku koju pružaju partneri i međunarodna zajednica.
U izvještaju se, pored ostalog, navodi da je širom zemlje 10 posto stambenog fonda je oštećeno ili uništeno, što je produžilo raseljavanje Ukrajinaca iz njihovih zajednica.
Stalna potreba za reformama
Naglašeno je da postoji stalna potreba za reformama i politikama koje dovode do uključivanje privatnog sektora i osiguravaju inkluzivan i zeleni oporavak, kao i integraciju planiranih projekata u proces srednjoročnog planiranja budžeta.
U sektoru saobraćaja izvršene su hitne popravke na više od 2.000 kilometara autoputeva, magistralnih puteva i drugih nacionalnih puteva.
“Ukrajina je u posljednje dvije godine doživjela neviđenu patnju i gubitak za cijelu zemlju i njen narod. Ipak, dok ova ažurirana procjena dokumentira velike štete i posljedične potrebe, ona je istovremeno i dokaz otpornosti Ukrajine – pokazujući da su posvećenost i prilagodljivost njenih ljudi pomogli da se dio štete već popravi i da se krene prema oporavku. Dok ukrajinske vlasti nastavljaju ka ekonomskom oporavku i ambicioznim reformama, mi iz Grupcije Svjetske banke, ostajemo duboko posvećeni radu sa njima kako bismo osigurali bolju budućnost“, ”, ističe Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.
Nalazi RDNA3 dopunjuju prioritete predviđene reformom i investicionim planom Ukrajinskog plana koji će postaviti okvir za implementaciju plaćanja u okviru Instrumenta za Ukrajinu u naredne četiri godine od strane EU. Dok se Ukrajina priprema za proces pristupanja EU, ove reforme i ulaganja podržavaju principe bolje izgradnje i institucionalne kapacitete nacionalnih i lokalnih vlasti.
Od posljednje procjene objavljenog prošle godine, Vlada Ukrajine, uz podršku partnera iz međunarodne zajednice, ispunila je neke od najhitnijih potreba. Naprimjer, u stambenom sektoru, prema podacima Vlade Ukrajine, 2023. godine, milijarda dolara je isplaćena za popravke u stambenom sektoru, pri čemu je većina posvećena popravci i rekonstrukciji oštećenih zgrada.
EU: Prihodi od zamrznute ruske imovine idu za obnovu Ukrajine?
Mjesecima već traju rasprave o tome kako zamrznutu rusku imovinu koja se procjenjuje na oko 300 milijardi eura upotrijebiti za obovu Ukrajine. Članice EU izglasale su sredinom februrata odluku o izdvajanju profita kojeg ostvaruje ruska imovina, čime se u skladu sa koracima koje je poduzela G7, konačno stvara zakonski okvir kojim bi se dobit koju donosi zamrznuta ruska imovina mogla utrošiti na obnovu Ukrajine kroz budžet EU.
Dvije trećine zamrznute ruske imovine nalazi se u EU, a većina je u belgijskoj klirinškoj kompaniji Euroclear. Do sada je samo porez na tu imovinu u Belgiji usmjeravan u namjenski fond za Ukrajinu kojim upravlja belgijska vlada.
Najnovija odluka članica EU propisuje da će firmama koje upravljaju depozitima vrijednosnica, kao što je Euroclear, biti zabranjeno da koriste neto dobit koju ta imovina generira te da će prihode od ruske imovine morati držati odvojeno na posebnim računima sve dok države članice EU jednoglasno ne odluče uspostaviti mehanizam za njihovu upotrebu.
Od Evropske komisije bi se očekivalo da novac prebaci budžet EU, a potom se prebacuje Ukrajini. Prijedlog je usmjeren samo na buduću dobit i neće se primjenjivati retroaktivno, a primjenjivat će se na sve institucije koje drže više od milion eura imovine ruske Centralne banke.
Zvaničnici EU su najavili da bi se po ovom osnovu moglo prihodovati 15 do 17 milijardi eura u naredne četiri godine.
U sektoru saobraćaja izvršene su hitne popravke na više od 2.000 kilometara autoputeva, magistralnih puteva i drugih nacionalnih puteva. U sektoru obrazovanja, lokalne vlasti su obnovile oko 500 obrazovnih institucija, a od januara 2023. godine udio obrazovnih institucija sa skloništima od granatiranja povećan je sa 68 na 80 posto.
Posljednji izvještaj uključio je i preciznije podatke i analizu uticaja na ranjive grupe ljudi i zajednice. U izvještaju je predstavljeno i ulaganje u ukrajinski ljudski kapital.
“Rat nije završen. Patnja nije gotova. Ali zajednice u Ukrajini pokazuju značajnu hrabrost i posvećenost u vođenju vlastitih inkluzivnih procesa oporavka i potrebna im je stalna podrška međunarodnih partnera. Budućnost Ukrajine zavisi od naroda Ukrajine – ovo je oblast u koju trebamo investirati”, napominje Denise Brown, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih naroda u Ukrajini.
Ukupni troškovi koji se ogledaju u iznosu oporavka i rekonstrukcije od 486 milijardi dolara, procijenjenih za narednih 10 godina, uključuju mjere potrebne za obnovu s ciljem osiguranja moderne, niskougljične, inkluzivne budućnosti koja je otporna na klimatske promjene. Najveće procijenjene potrebe za oporavkom i rekonstrukcijom su u obnovi stambenih objekata što čini 17 posto ukupnog iznosa, zatim slijede transport sa 15 posto, trgovina i industrija sa 14 posto, poljoprivreda sa 12 posto, energetika sa 10 posto, socijalna zaštita i sredstva za život sa devet posto i upravljanje opasnostima od eksplozija sedam posto. U svim sektorima, troškovi čišćenja i upravljanja otpadom, ali i rušenja tamo gdje je to potrebno dostigli su gotovo 11 milijardi dolara.
Posljednji izvještaj uključio je i preciznije podatke i analizu uticaja na ranjive grupe ljudi i zajednice.
