Priča o toj kući kaže kako su u njoj gosti imali pravo na tri dana posve besplatnoga boravka, koristeći pri tome i kuhinju, a pravilo koje je vrijedilo glasilo je: “I za siromaha k’o i za bega i sultana”.
Međutim, uzrečica “Svakog gosta tri dana dosta” baš i ne odražava stvarno stanje kad je riječ o gostoprimstvu, kako u BiH tako i u zemljama njezina susjedstva, pa i šireg okruženja.
“Hoćete li dobiti hranu kao gost u nečijoj kući?”, navedeno je kao naslov na grafici, a na njoj su različite evropske zemlje predstavljene različitim bojama, koje svjedoče o tome hoćete li kao gost u tim zemljama ujedno biti i ponuđeni hranom.
BiH u dobrom društvu
Tamnoplavom bojom označena su mjesta gdje hranu dobijete gotovo uvijek. S druge strane, svijetloplava boja je rezervirana za zemlje gdje će vas domaćini često počastiti hranom, dok narančasta pak označava zemlje u kojima nije očekivano da vam daju hranu. Na kraju, crvenom su označene one evropske zemlje u kojima vam gotovo nikad neće ponuditi hranu kao gostu.
Ono što se odmah može primijetiti, za razliku od brojnih karti na kojima smo kao zemlja nerijetko na nekim lošim pozicijama, jest da se zemlje Mediterana, uključujući i BiH, kao i zemlje u njezinu najbližem susjedstvu, ističu u gostoprimstvu te su obojene tamnoplavom nijansom, što, prema ovoj karti znači kako ćete gotovo uvijek dobiti hranu kad se u nečijem domu nađete kao gost.
Poslovično gostoprimstvo, kojem su svjedočili i svakodnevno još svjedoče, mnogi gosti, turisti i slučajni prolaznici kroz BiH i zemlje okruženja, jedan je od brendova koji, unatoč tome što je itekako prepoznat u svijetu, nikad nije dovoljno iskorišten. Potencijal je to na kojem bi se definitivno mogla bazirati turistička strategija svake od zemalja na Mediteranu, a posebice BiH i zemalja njezina najbližeg susjedstva. To je nešto po čemu se prepoznajemo na svjetskoj razini. Mnoštvo je svjedočenja inozemnih turista koje možemo naći na društvenim mrežama, a koji su se u BiH osjećali kao kući, bili ugošćeni kao da su kod svoje kuće i, naravno, ponuđeni obilnim količinama hrane, što je ovdje tradicija koju svi mi uzimamo zdravo za gotovo. Na isti način bit ćete ugošćeni u susjednim zemljama Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, gdje također postoji tradicija da se prema gostu odnosi s najvećim poštovanjem uz, naravno ogromne količine hrane.
Prema ovoj karti, hranom će vas rado ponuditi i Albanci, Grci, Bugari, Turci…
Tamnoplavom kartom također su obojeni i južni dijelovi Italije, Španjolske te Portugal. Zanimljivo, ovaj stupanj gostoprimstva, kad je riječ o hrani, nešto je manji u sjevernom dijelu Italije i Španjolske.
Hladni sjever
Za razliku od još jedne uzrečice “Što južnije to tužnije”, na karti portala Amazing maps dijametralno je suprotan slučaj.
Ovdje je stanje očajno upravo kako se krećete prema sjeveru. Tako da će vas ne baš uvijek, ali, recimo, često ponuditi hranom u zemljama Baltika, Poljskoj, Rusiji, Ukrajini, ali isto tako i u Irskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Švicarskoj.
Nije baš za očekivati da ćete objedovati kao gost na putovanjima u većem dijelu Velike Britanije (s iznimkom Škotske i Sjeverne Irske) te u Austriji, Švicarskoj, Belgiji i većem dijelu Njemačke.
Kako se kreće prema sjeveru Evrope, dalje se, osim nižih temperatura, zamrzava i učinak gostoprimstva te ćete doslovno praznih želudaca kao gosti ostati u zemljama gdje vas, prema ovoj karti, gotovo nikad neće ponuditi hranom, a to su na prvom mjestu skandinavske zemlje, sjeverni dio Njemačke, Danska, Island i Nizozemska. Sjevernjaci, sudeći po ovome, nisu skloni baš biti gostoljubljivi kad je riječ o gastronomiji prema strancima, pa tako, ako pođete u goste negdje na daleki sjever, dobro se opremite bar sendvičima kako ne biste ostali gladni.
