Piše Armin Zeba
130 kilometara ukupno izgrađeno Koridora Vc
Pukotina na počiteljskom mostu za sada je jedini vidljivi rezultat rada aktuelnih vlasti Federacije BiH. Da li će ona postati i trajni simbol nesposobnosti, nestručnosti i korumpiranosti federalnih i bosanskohercegovačkih institucija u cjelini ili će se ipak pronaći neka čudesna formula za korekciju tog građevinarskog fušeraja bez presedana i oživljavanje zamrle nade da će izgradnja autoputa na Koridoru Vc, po čijoj sporosti je Bosna i Hercegovina odavno ušla u Guinnessovu knjigu rekorda, u nekoj od narednih decenija ipak biti i okončana, dileme su u vezi s kojima iz Autocesta FBiH ne nude baš uvjerljive razloge za optimizam.
Skretne sile
Nepravilnosti u pozicioniranju cijevi za kablove tokom izgradnje stvaraju radijalne skretne sile, koje mogu dovesti do problema ili pojave naprslina lokalnog karaktera
Naime, na pitanje mogu li građanima garantirati da će most biti siguran za saobraćaj, s obzirom da iz laičkog ugla gledanja djeluje da se radi o nepopravljivom problemu, iz Autocesta za Business Magzine odgovaraju tek konstatacijom da “u skladu s Ugovorom, izvođač radova je odgovoran za primjerenost, stabilnost i sigurnost svih aktivnosti na gradilištu i svih metoda građenja,a Autoceste FBiH će nakon tehničkog prijema preuzeti projekat sa isključivo ispravno i kvalitetno izvedenim radovima u skladu sa svim pravilima struke“.
Kada je, pak, riječ o pojašnjenju šture informacije da je “pukotinu uzrokovala ugrađena čelična užad“, iz Autocesta podsjećaju da je “prilikom izvođenja radova na prednaprezanju druge faze polja 4 došlo do pojave pukotine na donjoj ploči segmenta 15, između stubova S3 i S4.
“Tehničkim rječnikom, prema izvršenim analizama pokazuje se da manje promjene u geometriji kablova mogu dovesti do značajnih povećanja napona zatezanja u betonu. Nepravilnosti u pozicioniranju cijevi za kablove tokom izgradnje stvaraju radijalne skretne sile, koje mogu dovesti do problema ili pojave naprslina lokalnog karaktera“, napominju iz Autocesta, uz tvrdnju da će do kraja proljeća most ne samo biti popravljen, nego i otvoren za saobraćaj .
“U tijeku su radovi na otklanjanju nedostataka na mostu Počitelj, najvećem i najdužem na Koridoru Vc.
Trenutno se po tom projektu završeni radovi na otklanjanju nedostataka polja 4, a nakon toga će se nastaviti i radovi na preostalim zahvaćenim dijelovima rasponske konstrukcije. Ovim se most vraća u projektirano stanje, odnosno imati će istu nosivost, uporabljivost i trajnost koji su predviđeni glavnim projektom.
Paralelno s ovim radovima, izvođač radi pripreme za postavljanje ograda i prijelaznih naprava te pripreme za izvođenje preostalih završnih radova, koji će se izvoditi istodobno s otklanjanjem nedostataka.
Prema predviđenoj dinamici, ovi radovi trebali bi biti završeni kroz svega nekoliko mjeseci, te će most Počitelj, kao i kompletna dionica Počitelj – Zvirovići, u dužini od oko 11 kilometara, biti završeni i pušteni u promet do početka ljetne sezone“, preciziraju iz Autocesta.
Podsjećajući da je do sada izgrađeno ukupno 130 kilometara federalnog dijela autoputa na Koridoru Vc, iz Autocesta napominju da se trenutno gradi još 61 kilometar, a da je planirano da do kraja godine počnu radovi i na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug i tunel Prenj, ukupne dužine 40 kilometara.
“Na sjevernom dijelu FBiH trenutno je u izgradnji 50 kilometara autoceste na Koridoru Vc. Na tom dijelu ostalo je još dodijeliti dionicu Ozimice – Poprikuše, čime će cijeli sjeverni dio Koridora biti u nekoj od faza izgradnje.
Strateški cilj nove Uprave Autocesta jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen do sredine 2026. godine“, potcrtavaju iz Autocesta, odakle kao jedan od glavnih uzroka izuzetne sporosti gradnje autoputa navode težak teren, “koji je izuzetno zahtjevan zbog planinskog dijela i zahtijeva izgradnju većeg broja objekata“, argumentirajući taj stav podatkom da će na dijelu Koridora koji prolazi kroz Federaciju BiH biti izgrađeno ukupno 138 mostova i vijadukata te 44 tunela.
“Iako je u prethodnom periodu bilo problema koji su utjecali na samu dinamiku izgradnje, nova Uprava Autocesta nastoji ubrzati sve procese kako bi se u zacrtanim rokovima mogle završiti sve planirane aktivnosti i izgraditi Koridor koji bi bio na ponos svim žiteljima BiH“, ističu iz Autocesta, primjećujući pritom da je i Zakon o javnim nabavkama jedan od razloga usporenosti procesa, jer “broj žalbi u postupcima nabavki je izrazito veliki, krug lica koji se mogu žaliti na sve, a koji se po prirodi stvari rukovode vlastitim i ekonomskim interesom, otežava realizaciju planiranih aktivnosti“.
Strateški cilj nove Uprave Autocesta jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen do sredine 2026. godine
Brze ceste
Od 2001. godine, kada je počela izgradnja autoputa na Koridoru Vc, termin završetka radova je nebrojeno puta prolongiran, a posljednji projicirani rok bio je početak 2028. godine. Međutim, komentirajući realnost ostvarivanja ključnog uslova za završetak izgradnje autoputa do 2028. godine – probijanje tunela Prenj, ne samo u kontekstu stručnosti i opremljenosti izvođača za takav poduhvat, već prije svega u svjetlu kašnjenja početka radova, koji su prema prvobitnom planu trebali trajati od 2021. do 2027. godine, iz Autocesta potvrđuju da je i taj rok u koliziji sa stvarnošću.
“Projekt izgradnje dionice tunel Prenj je u fazi evaluacije pretkvalifikacione faze za odabir izvođača radova.
Planirani rok za potpisivanje ugovora o izgradnji je juli 2024. godine, a planirani rok završetka juni 2030. godine. Ovi rokovi su definirani planom poslovanja i usuglašeni su s kreditorom.
Također naglašavamo da su navedeni podaci podložni promjeni, ovisno o tijeku evaluacije i brzine odgovora kreditora i ponuđača ili eventualnih dodatnih zahtjeva ponuđača“, iz Autocesta ne ostavljaju prostor za neosnovani optimizam.
Nažalost, puno bolja nije ni situacija sa izgradnjom brzih cesta kroz Federaciju BiH, koje se već godinama najavljuju kao gotova stvar, ali su više od mrtvog slova na papiru samo u slučajevima dionice Lašva – Nević Polje na trasi Lašva – Travnik – Jajce, te tunela Hranjen, koji je u sklopu buduće brze ceste Prača – Goražde.
“Autocesta Granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla je duga 61,2 kilometra, a riječ je o projektu koji će biti podijeljen u dvije dionice. Prva će biti Orašje – Brčko – Maoča, u dužini od 30,3 kilometra, a druga Maoča – Tuzla, u dužini od 23,28 kilometara. Procijenjena vrijednost troškova izgradnje (bez PDV-a) za prvu dionicu iznosi 416.563.000 KM, dok za drugu dionicu iznosi 438.551.277 KM. Trasa ove buduće autoceste A2 iz Idejnog projekta je usvojena u prostornom planu Tuzlanskog kantona, dok je trasa usaglašena i trenutno je u završnoj fazi izrada prostornog plana Posavskog kantona i Brčko Distrikta. Autoceste FBiH rade na pripremi projektne dokumentacije. Naime, izrada Glavnog projekta za dionicu Maoča – Tuzla dužine 23,28 kilometar je u završnoj fazi, dok će se projektna dokumentacija za Distrikt Brčko nastaviti po usvajanju prostornog plana. Nakon ishodovanja Urbanističke saglasnosti te ostalih propisanih predradnji, uslijedit će proces eksproprijacije i podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje. Za očekivati je da će se sa realizacijom projekta početi sljedeće godine.
Na dionici brze ceste Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH, koja je podijeljena na dva lota, trenutno je u izradi idejni projekt za LOT 1 (Mostar sjever – Polog), dok je za LOT 2 ( Polog – granica sa RH) završena izrada glavnog projekta te pokrenut postupak eksproprijacije.
Na dionici brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH, potpisan je Ugovor za izradu idejnog projekta. Završena je izrada Idejnog projekta za 17 kilometara brze ceste na ovom dijelu, dok je za ostatak dionice izrada idejnog projekta u tijeku“, sumiraju iz Autocesta FBiH.
Projekt izgradnje tunela Prenj je u fazi evaluacije pretkvalifikacione faze za odabir izvođača radova, a planirani rok završetka izgradnje je juni 2030. godine
Prihodi od akciza
Prema Trogodišnjem planu poslovanja Autocesta FBiH 2022. – 2024., prihodi od akciza na gorivo i cestarina planirani su u iznosu od oko 112 miliona KM. U kojoj mjeri ta sredstva pokrivaju nužna ulaganja, pitanje je na koje iz tog javnog preduzeća odgovaraju opaskom da je “trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze Autoceste značajno veći od iznosa ukupno prikupljenih akciza u posljednje tri godine“.
“Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.
Pored osiguranja sredstava putem kreditnih linija, bitno je napomenuti da Autoceste financiraju izgradnju iz vlastitih sredstava te također provode i aktivnosti na osiguranju bespovratnih grant sredstava za sve dionice čija se izgradnja finansira iz sredstava (Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB)“, naglašavaju iz Autocesta FBiH.
Autoput do Beograda
Gromoglasno najavljena izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd već mjesecima je svojevrsni tabu o kojem se niko iz nadležnih institucija ni na koji način ne oglašava. U skladu s tim trendom i iz Autocesta FBiH izuzetno su rezervirani u odgovoru na upit o svojoj uključenosti u taj projekt, za koji je sve izvjesnije da nije ništa više od Potemkinovog sela za kojim se periodično poseže u dnevnopolitičke svrhe?
“Projekt izgradnje autoceste od Sarajeva do Beograda vodi Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, a Autoceste bit će implementator projekta kroz Federaciju BiH“, sve je što o tom projektu imaju za reći iz Autocesta FBiH.
