Trendovi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK Bi,  unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti.

41

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić.

Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39 posto odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu.

„Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU.  Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH.  Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza.“- kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković.

Vrijednost izvoza u 2023.  godini iznosi 17.2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu ranije.  Vanjskotrgovinski deficit iznosio je  11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %.

Bosne i Hercegovine je skoncentrisana prvenstveno na  tržište EU, s toga 72,3 posto od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32 posto učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i  Italija (7,99%). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).

„I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 posto, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe.“ -kazao je Vuković.

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK Bi,  unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti.

 

Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta. Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih  odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje).

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here