„U ovom ključnom desetljeću COP28 morat će biti historijska prekretnica“, kaže Sultan al-Jaber, direktor državne naftne kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja predsjeda konferencijom.
Do 2030. emisije stakleničkih plinova past će za samo 2 posto ispod nivoa 2019., upozorava izvještaj, napominjući da će svjetske emisije u ovom desetljeću doseći svoj vrhunac.
To je i dalje daleko ispod 43 posto smanjenja u odnosu na nivo iz 2019. koje je UN-ov međuvladin panel o klimatskim promjenama odredio kao nužan za držanje unutar cilja rasta temperatura od 1,5 stepeni na koje obavezuje Pariški sporazum.
„Globalna volja za djelovanjem ispuhala se u posljednjih godinu dana, a nacionalni klimatski planovi u potpunom su neskladu sa naukom“, tvrdi generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015., kojim su se države dogovorile ograničiti globalno zatopljenje na „daleko ispod dva stepena“, države su obavezne poslati i revidirati svoje nacionalno utvrđene doprinose svakih pet godina.
UN-ov izvještaj analiza je gotovo 200 podnesaka, uključujući i 20 novih ili revidiranih doprinosa poslanih do septembra ove godine.
Nacionalni planovi rezultirali su zanemarivim napretkom u odnosu na prošlogodišnje planove, naglašava UN.
„Ukupno djelovanje vlada pokazuje minimalne korake kako bi se spriječila klimatska kriza“, kaže UN-ov izvršni sekretar za klimatske promjene Simon Stiell.
Međutim, neke su države u boljoj poziciji od drugih.
Analiza helsinškog Centra za istraživanje energije i čistog zraka utvrdila je da bi se već iduće godine kineske emisije ugljikovog dioksida mogle početi kretati „značajno naniže“, dijelom zahvaljujući rekordnim postavljanjem infrastrukture za obnovljive izvore energija.
Ono što se bude dešavalo u Kini i SAD-u, dvama najvećim svjetskim proizvođačima stakleničkih plinova, bit će ključno za ostvarivanje svjetskih klimatskih ciljeva.
