Global Gender Gap Report 2022: Rasre udio žena na višim i vodećim pozicijama

• Island se sa 90,8 posto najviše približio rodnoj jednakosti.

 

• Sjeverna Amerika predvodi listu regija sa ostvarenom jednakosti sa 76,9 posto

 

• 22 posto iznosi procenat rodne jednakosti u dijelu političkog osnaživanja

Udio žena na višim i vodećim pozicijama bilježi stalni globalni porast u posljednjih pet godina. U 2022. godini, globalna rodna jednakost žena i muškaraca na višim i vodećim pozicijama dostigla je 42,7 posto, što je najviši rezultat za rodni paritet do sada, pokazali su podaci istraživanja Global Gender Gap Report 2022, kojeg je proveo Svjetski ekonomski forum WEF.

Global Gender Gap Report mjeri trenutno stanje i evoluciju rodne jednakosti u četiri ključne oblasti – ekonomsko učešće i mogućnosti, obrazovanje, zdravlje i preživljavanje i političko osnaživanje. To je najdugovječniji indeks koji prati napredak ka rodnoj jednakosti od 2006. godine.

Istraživanje Global Gender Gap Report 2022. urađeno je u 146 zemalja. Gap Index mjeri rezultate na skali od 0 do 100 i rezultati se mogu tumačiti kao ostvareni napredak prema jednakosti, odnosno, postotak spola i jaz koji je smanjen. Poređenja među zemljama imaju za cilj identificirati najefikasnije politike za smanjenje rodne nejednakosti.

Blago poboljšanje

Najbolji rezultati, odnosno, najmanji rodni jaz prema istraživanju 2022. godine je u oblasti zdravlja i preživljavanja i iznosi 95,8 posto.

U 2022. godini globalni rodni jaz iznosi 68,1 posto. Prema trenutnoj stopi napretka, do potpune rodne jednakosti će trebati još 132 godine. Ostvareni rezultati u prošloj predstavljaju blago poboljšanje u odnosu na 2021. godinu.

Najbolji rezultat, odnosno, najmanji rodni jaz prema istraživanju 2022. godine je u oblasti zdravlja i preživljavanja i iznosi 95,8 posto. Kada je u pitanju obrazovanje jednakost između spolova iznosi 94,4 posto. Što se ekonomskog učešća i mogućnosti tiče dostignut je nivo jednakosti od 60,3 posto, a najlošiji rezultat je u dijelu političkog osnaživanja gdje iznosi 22 posto.

Iako nijedna zemlja još uvijek nije postigla punu rodnu jednakost, svih 10 prvoplasiranih ekonomija se približilo rodnoj jednakosti sa najmanje 80 posto. Island se sa 90,8 posto najviše približio rodnoj jednakosti. Island je jedina ekonomija koja je dostigla više od 90 posto rodne jednakosti. Na drugom mjestu je Finska sa 86,2 posto, Norveška je treća sa (84,5 posto, a Švedska je peta sa 82,2 posto. Od evropskih zemalja među prvih 10 tu su još Irska sa 80,4 posto na 9. i Njemačka sa 80,1 posto na 10. mjestu dostignute rodne jednakosti.

Među prvih 10 su i Ruanda sa 81,1 posto na 6. mjestu,  Namibija sa 80,7 posto na 8. mjestu, Nikaragva sa 81 posto na 7. mjestu te Novi Zeland koji je sa 84,1 posto na 4. mjestu.

Kada su u pitanju regije, Sjeverna Amerika predvodi listu sa ostvarenom jednakosti sa 76,9 posto. Na drugom mjestu je Evropa sa 76,6 posto, slijedi regija Latinska Amerika i Karibi sa 72,6 posto. Centralna Azija, zajedno sa istočnom Azijom i Pacifikom, su u sredini sa 69,1 i 69 posto i ostvaruje napredak ka ostvarivanju jednakosti. Na šestom mjestu je podsaharska Afrika sa 67,9 posto, a iza nje su Bliski istok i Sjeverna Afrika sa 63,4 posto ostvarene jednakosti i na kraju je rang liste regiona je Južna Azija sa 62,4 posto.  

Kada su u pitanju rodne razlike u radnoj snazi, autori izvještaja navode da je ova oblast pod uticajem brojnih faktora, uključujući brojne strukturne barijere, socioekonomske i tehnološke transformacije, kao i ekonomske šokove.

Sve veći broj žena pronalazi posao i sve više ih je liderskim pozicijama, ali globalno društvena očekivanja, politike poslodavaca, zakonodavno okruženje, dostupnost njege i dalje igraju važnu ulogu u izboru načina obrazovanja i izgradnji karijere. Osim toga, produbljavanje aktuelne krize povećanjem životnih troškova, također, će vjerovatno više uticati na žene nego na muškarce.

Kada su u pitanju rodne razlike u oporavku tržišta rada bilježi se dalji rast stope nezaposlenosti, a i dalje je veća kada su u pitanju žene. U dijelu koji se odnosi na njegu, u istraživanju se ističe nesrazmjerno negativan uticaj pandemije COVID-19 na tržište rada, čime je veći dio njege pao na žene. U vrijeme zatvaranja vrtića i škola, žene su podnijele glavni teret brige za porodicu. Na osnovu analize podataka za 2019. godinu od 33 zemlje, koje predstavljaju 54 posto globalne radno sposobne populacije, udio muškaraca koji provode vrijeme na neplaćenom radu, u odnosu na ukupan rad je 19 posto, dok je za žene 55 posto. Sa rastom troškova brige o djeci, istraživači upozoravaju na rizik da će se asimetrična potražnja za neplaćenim radom koji se odnosi na njegu nastaviti nametati ženama u većoj mjeri nego mušarcima.

Napredak žena na javnim funkcijama

Svjetski prosjek udjela žena na ministarskim pozicijama je gotovo udvostručen u periodu od 2006. do 2022. godine, sa 9,9 na 16,1 posto.

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da udio žena angažiranih na rukovodećim pozicijama u industriji bilježi stalan rast, sa 33,3 posto u 2016. na 36,9 posto u prošloj godini. U izvještaju napominju da je prema podacima koje je objavio LinkedIn za 22 zemlje zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u 2022. godini pokazalo da su se u tek pojedinim industrijama žene na rukovodećim pozicijama približile jednakosti na 50 posto. To se odnosi na nevladine i neke druge organizacije sa 47 posto, obrazovanje 46 posto i lične usluge 45 posto. Žene su još uvijek daleko od rodne ravnopravnosti u industrijama u oblasti energije 20 posto, prerađivačke industrije 19 posto i infrastrukture 16 posto. Ipak, neke industrije bilježe ubrzanje u zapošljavanju žena na rukovodećim pozicijama. U odnosu na 2016., industrije koje pokazuju najveće poboljšanje u stopi zapošljavanja žena u rukovodstvo su tehnologija, energija, lanci snabdijevanja i transport.

Više žena u političkom rukovodstvu ima tendenciju stvaranja moćnog efeta uzora, kao i donošenja odluka koje predstavljaju interes šire zajednice. Podaci iz Global Gender Gap Indeks pokazuje napredak žena u liderstvu na javnim funkcijama. Svjetski prosjek udjela žena na ministarskim pozicijama je gotovo udvostručen u periodu od 2006. do 2022. godine, sa 9,9 na 16,1 posto. Sličan je slučaj i sa globalnim prosječnim udjelom žena u parlamentima koji je porastao sa 14,9 na 22,9 posto u periodu od 16 godina.

Nejednaki rezultati na tržištu rada imaju ogroman uticaj na akumulaciju bogatstva žena tokom njihovog života. Prema analizi provedenoj  u saradnji sa WTW looking za 39 zemalja, žene su u nepovoljnom položaju u pogledu akumulacije bogatstva tokom njihovog radnog vijeka. Najistaknutiji faktori koji doprinose rodno zasnovanoj nejednakosti bogatstva su nejednake putanje napredovanja u karijeri, rodne razlike u finansijskoj pismenosti i životni događaji.

Za operativne uloge na nižim pozicijama, ukupan rodni jaz u bogatstvu iznosi 11 posto, za profesionalne i uloge tehničkog tipa, jaz u bogatstvu polova skoro se utrostručio na 31 posto, dok za više stručnjake i liderske uloge iznosi 38 posto.

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da udio žena angažiranih na rukovodećim pozicijama u industriji bilježi stalan rast, sa 33,3 posto u 2016. na 36,9 posto u prošloj godini.

Žene su i dalje najviše zastupljene u obrazovanju i zdravstvu, ali ih nema dovoljno u STEM oblastima. Rodni jaz je najzastupljeniji u dva polja. Uzimajući u obzir udio ukupnih diplomanata iz svih oblasti, procenat žena koje su diplomirale informatiku i komunikacione tehnologije (ICT) je 1,7 posto  u poređenju sa 8,2 posto muškaraca. U inženjerstvu i proizvodnji je diplomiralo 24,6 posto muškaraca i 6,6 posto žena.

U ovogodišnjem izvještaju se navodi da se rekordan broj žena bavi prekvalifikacijama i usavršavanjem vještina online.

Žene su i dalje najviše zastupljene u obrazovanju i zdravstvu, ali ih nema dovoljno u STEM oblastima.

„Nadamo se da će ovaj izvještaj poslužiti kao poziv na akciju liderima da ugrade rodni paritet kao centralni cilj svojih politika i praksi,  kako bi izgradili održiv i snažan oporavak. Budućnost naših ekonomija, društva i zajednice zavise od toga“, napisala je Saadia Zahidi, izvršna direktorka Svjetskog ekonomskog foruma.