Ako je vjerovati procjenama državne Direkcije za ekonomsko planiranje, Bosna i Hercegovina ni u narednom srednjoročnom periodu neće ostvariti spomena vrijedan ekonomski napredak i nastavit će se razvijati duplo sporije od ciljanih šest posto godišnjeg rasta bruto društvenog proizvoda (BDP), odnosno tempom kojim ćemo trenutni nivo evropskih ekonomija, kako su izračunale relevantne svjetske finansijske institucije, dosegnuti tek za 60 godina.

Usporen rast

U periodu 2024. – 2026. očekuje se povećanje broja zaposlenih lica za oko 1,7 posto godišnje, uz uvećanje neto plata za 3,2 do 3,9 posto

Naime, u Informaciji o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2023. – 2026. godine, Direkcija prognozira da se u navedenom periodu u našoj zemlji može očekivati ekonomski rast sa prosječnom godišnjom stopom manjom od tri posto (dva posto u 2023., 2,7 posto u 2024., tri posto u 2025. i 3,3 posto u 2026. godini).

Očekuje se intenziviranje kreditne aktivnosti banaka

“U periodu 2023. – 2026. godina u Bosni i Hercegovini može se očekivati ekonomski rast sa prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou (2023. – dva posto, 2024. – 2,7 posto, 2025. – 3,0 posto i 2026. – 3,3 posto).

“Ako se pažljivije posmatra struktura projiciranog ekonomskog rasta za period 2023. -2026. godina, vidljivo je da bi domaća tražnja, kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicija, trebala predstavljati glavno njegovo uporište.

S druge strane, očekuju se nešto sporije stope rasta izvoza i uvoza, tako da je očekivani doprinos vanjskog sektora, odnosno neto izvoza, uglavnom neutralan, uz tendenciju blagog poboljšanja“, napominje se u Informaciji.

Uz opasku da je, prema preliminarnim statističkim podacima, lani u BiH registriran godišnji rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 1,7 posto, a da je sličan trend nastavljen i u 2023. godini, iz DEP-a procjenjuju da će u periodu 2023. – 2026. “uslijediti  postepena stabilizacija ekonomskih prilika, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza“.

Izvori: BHAS za 2015-2021; projekcije DEP-a za 2022-26. godinu

“Tokom ovog perioda očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH. Poboljšanje poslovnog ambijenta je preduslov za povećanje investicionih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije bh. proizvođača na domaćem i stranim tržištima.

Samo pod uslovom materijalizacije eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,2 do 4,8 posto“, potcrtava se u Informaciji.

Izvori: BHAS za 2015-2021; projekcije DEP-a za 2022-26. godinu

Kada je, pak, riječ o domaćem tržištu rada, gdje je u prošloj godini broj zaposlenih povećan za 2,4 posto, na oko 851 hiljadu, a iznos prosječne neto plate za 15,9 posto, na 1.209 KM, DEP očekuje usporavanje rasta zaposlenosti u 2023. na 1,6 posto, uz rast plata za oko 11 procenata.

“Prema projekcijama DEP-a, u periodu 2024. – 2026. u Bosni i Hercegovini se očekuje brži ekonomski rast u poređenju sa prethodnom godinom. Pretpostavljeni ekonomski rast trebao bi se odraziti na rast broja zaposlenih lica u mnogom djelatnostima.

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i projekcije DEP-a mart 2023. godine

Kao i prethodnih godina, očekuje se da bi doprinos rastu broja zaposlenih mogao biti skromniji u javnom sektoru u odnosu na ostala područja djelatnosti. Najveći broj zaposlenih lica bi mogao ostati u oblasti trgovine i prerađivačke industrije, koje ujedno zapošljavaju najviše lica (oko 39 posto).

Generalno, uz povoljniju poslovnu klimu, u periodu 2024. – 2026. očekuje se povećanje broja zaposlenih lica za oko 1,7 posto godišnje, uz uvećanje neto plata za 3,2 do 3,9 posto.

Izvor: BHAS, DEP projekcije za period 2023-2026. godine

Projekcije na tržištu rada značajno su određene dešavanjima u okruženju, odnosno poslovnim ambijentom u BiH i svijetu. Uz sporiji ekonomski rast, manji obim investicija i trgovine te općenito lošije uslove poslovanja, rast broja zaposlenih i zarada mogao bi biti niži od pretpostavljenog. Pored toga, kontinuirano smanjenje radne snage (kroz migracije stanovništva) i stepen implementacije planiranih strukturnih reformi u BiH mogli bi uticati na posmatrane indikatore tržišta rada, kao i na nivo kupovne moći i životnog standarda.“, upozorava se u Informaciji.

U osvrtu na kretanje cijena, iz DEP-a podsjećaju da je početkom ove godine inflacija u BiH dostigla nivo od 14,1 posto, pri čemu su, kao i lani, najveća poskupljenja registrirana kod hrane i bezalkoholnih pića, prevoza te stanovanja, koji ujedno imaju i najveći doprinos inflatornom rastu (65 posto).

DEP prognozira da će bh. ekonomski rast iznositi dva posto u 2023.,  2,7 posto u 2024., tri posto u 2025. i 3,3 posto u 2026. godini

Inflacija će se tek 2026. spustiti ispod dva posto

Vanjska trgovina

Vanjskotrgovinska razmjena za period 2023 – 2026. godina (stope rasta g/g)

Izvor: BHAS i projekcije DEP-a BiH za period 2023 – 2026. godina

Prema projekcijama DEP-a, u 2023. može se očekivati godišnji rast bh. izvoza od 6,6 posto, ali i rast uvoza od oko pet posto.

“Samo pod pretpostavkom poboljšanja privredne aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova moguće je očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene BiH. Dakle, u slučaju da navedene okolnosti budu prevaziđene, projekcija DEP-a je da bi se u BiH u periodu 2024.- 2026. moglo očekivati realno povećanje ukupnog izvoza sa godišnjim stopama od 8,3 posto u 2024., 8,3 posto u 2025 i 8,1 posto  u 2026. godini.

S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija, trebali bi rezultirati i povećanjem uvoza. Očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne, a trebale bi se kretati od 5,7 posto u 2024. i 2025. do 5,9 posto u 2026. godini.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku bi trebale rezultirati povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 57 posto, dok bi ukupni izvoz iznosio oko 66 posto zaključno sa 2026. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bilo bi postepena stabilizacija ukupnog vanjskotrgovinskog deficita na oko 10 posto BDP-a, uz poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na više od 85 posto zaključno sa 2026. godinom“, precizira se u Informaciji.

Inflatorna kretanja

U 2023. se može očekivati usporavanje inflacije na 6,1 posto, u 2024. na 3,1 posto, u 2025. na 2,2 posto, a u 2026. godini na 1,9 posto

“Do kraja 2023. očekuje se postepena stabilizacija cijena. Prema projekcijama Evropske centralne banke (ECB), inflacija u eurozoni mogla bi značajno usporiti i iznositi 5,3 posto (u prethodnoj godini je iznosila 8,4 posto). Cijena sirove nafte u 2023. mogla bi biti niža za 20,3 posto, a cijena gasa za 52,8 posto. Očekuje se da će se cijene hrane također početi smanjivati zbog smanjenja troškovnih pritisaka koji se odnose na cijene energenata i đubriva.

Izvori: za EU, EK projekcije, zima 2023; ECB eurozona, mart 2023; BHAS podaci i DEP

Ako se pored navedenih eksternih cjenovnih determinanti uzmu u obzir stabilne cijene komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati sporija inflacija u odnosu na prethodnu godinu – oko 6,1 posto. U 2024. inflacija u BiH mogla iznositi 3,1 posto, odnosno 2,2 posto 2025. i 1,9 posto u 2026. godini“, procjenjuju iz DEP-a, dodajući da cijene komunalija u BiH, te energenata i hrane na svjetskom tržištu, ostaju glavni rizici za realizaciju navedenog scenarija.

Izvori: DEP procjena

Kako se ističe u Informaciji, unatoč smanjenju inflatornih pritisaka, restriktivna monetarna politika u Evropskoj Uniji, rast kamatnih stopa i očekivano pooštravanju kreditnih uvjeta mogli bi rast kreditne aktivnosti u 2023. svesti na umjerenu stopu.

“U periodu između 2024. i 2026. pretpostavlja se brži rast kreditne aktivnosti, sa prosječnom stopom između 6,3 i sedam posto na godišnjem nivou, pri čemu će doprinos kredita nefinansijskih privatnih preduzeća imati znatno veći doprinos u poređenju sa 2022. i 2023.godinom“, navodi se u Informaciji, uz procjenu da će se “stabilizacijom cijena energenata i hrane depoziti stanovništva do kraja 2023. vratiti na pozitivne stope rasta, pri čemu će stopa rasta ukupnih depozita i dalje biti generirana najvećim dijelom od nefinansijskih privatnih preduzeća“. Prognoza DEP-a je da će stopa rasta ukupnih depozita na kraju 2023. iznositi oko 5,6 posto, a u sljedeće tri godine godine između 8,5 i devet posto.

Izvori: DEP procjena

“Potencijalni rizici vezani su za nove finansijske šokove, odnosno promjene u kretanju ekonomija trgovinskih partnera, koje bi uticale na pad vanjskotrgovinske razmjene BiH, industrijske proizvodnje, investicija i krajnje potrošnje.

Spomenuta negativna kretanja odrazila bi se na bankarski sistem u vidu pada potražnje za novim kreditima, povećanja kamatnih stopa na kredite i nastavak smanjenja depozita stanovništva“, apostrofira se u Informaciji.

Ukazujući na činjenicu da su u prošloj godini, uglavnom uslijed ruske agresije na Ukrajinu te globalnog rasta cijena hrane i energenata, zabilježeni nepovoljni trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje, što je u konačnici razultiralo rastom deficita tekućeg računa BiH za 1,1 milijardu KM, na dvije milijarde KM (4,5 posto BDP-a), iz DEP-u procjenjuju da bi se u 2023. taj deficit  mogao smanjiti na oko 3,7 posto, a u naredne tri godine kretati u rasponu od dva do 2,9 posto BDP-a.

“Očekuje se da bi se tekući neto prilivi iz inostranstva u periodu 2023. – 2026. mogli kretati od osam do 9,3 posto BDP-a. Može se očekivati da će, kao i do sada, deficit tekućeg računa i dalje biti finansiran prilivima finansijskih sredstava iz inostranstva (trgovinski krediti, direktne strane investicije i eventualna nova zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu)“, zaključuje se u Informaciji.

Zaposlenost će rasti po godišnjoj stopi od 1,7 posto

Direktna strana ulaganja

Projekcija DSU po godinama u procentima od BDP

Izvor: BHAS, CBBiH i DEP procjena

“Procjena je da bi direktne strane investicije u 2023. biti nešto manje nego u prethodnoj godini, sa 1,8 posto učešća u BDP-u.

Trenutni svjetski ekološki trend prelaska na obnovljive izvore energije čine ovu oblast ulaganja interesantnom i u našoj zemlji. Izgledno je ulaganje Republike Srbije u hidroenergetski projekat Gornja Drina, u okviru kojega bi se od predviđene tri hidroelektrane prvo gradila Buk Bijela (vrijednost 200 miliona eura).

Već je počela gradnja vjetroelektrane Ivovik od strane kineskog koncesionara, a gradit će se i solarna elektrana Bileća od strane privatne firme ETF.

Tu su još solarna elektrana Nevesinje te solarne elektrane u Trebinju .

Direktne strane investicije u narednim godinama postepeno bi se trebale oporavljati, te u prosjeku dostizati oko 1,9 posto BDP-a (u 2024. i 2025. oko 1,9 posto, a u 2026. oko 2,2 posto).

Evidentan rizik od daljnje eskalacije sukoba u Ukrajini, uz zaoštravanje sankcija te potpuni prekid linija snabdijevanja gasom, naftom i ostalim sirovinama, uzrokovalo bi nove cjenovne šokove i ubrzalo inflatorna kretanja. To bi svakako onemogućilo nove investicione projekte te usporilo ili dovelo do prekida ulaganja u postojeće. Produženje trajanja sankcija od strane Energetske zajednice također bi učinilo BiH manje atraktivnom destinacijom. Usložnjavanje sigurnosnih i političkih prilika u zemlji dodatno bi se negativno odrazilo, tako da ulaganja u narednom periodu ne bi prelazila dva posto učešća u BDP-u“, sumira se u dijelu Infomacije posvećenom direktnim stranim investicijama u BiH.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here