Koje benefite donosi bh. referentna kamatna stopa

Koordinacija bankarske supervizije krajem juna usvojila je Metodologiju za izračun referentne stope prosječnog troška finansiranja banaka u BiH, koja bi komercijalnim bankama trebala omogućiti bolje upravljanje kamatno induciranim kreditnim rizikom, a korisnike kredita zaštititi od naglih kamatnih skokova. Piše: Armin Zeba

172

Nakon snažnog rasta kamatnih stopa na tržištu eurozone, proizašla  je potreba da se utvrde referentne vrijednosti troškova finansiranja domaćeg bankarskog sektora

Sve dok kamatne stope na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite

Referentnu kamatnu stopu koja bi bila pouzdana nije moguće utvrditi, budući da se transakcije kupoprodaje domaće valute između banaka ne odvijaju u potrebnom dnevnom obimu i veličini

Predstavnici Centralne banke Bosne i Hercegovine, državne Agencije za osiguranje depozita i entitetskih agencija za bankarstvo,  na sastanku Koordinacije bankarske supervizije održanom krajem juna,  usvojili su Metodologiju za izračun referentne stope prosječnog troška finansiranja banaka u BiH (RSTF).

Kako za Business Magazine pojašnjavaju iz Centralne banke BiH, svrha tog poteza je da se bankama stavi na raspolaganje referentna stopa koju mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena izvora finansiranja u finansijskim ugovorima.

Stabilnost kamata

“Banke koje se finansiraju iz pretežno domaćih izvora, korištenjem ove stope kao referentne vrijednosti za prilagođavanje promjenjivog dijela kamatne stope u ugovorima o kreditima,  moći će bolje upravljati kamatno induciranim kreditnim rizikom koji proizilazi iz snažnog rasta kamatnih stopa, kao i rizikom održavanja stabilnih neto kamatnih marži. Prednost za klijente je ta što će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu ili, drugim riječima, sve dok kamatne stope koje mogu dobiti na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite“, napominju iz CBBiH.

Planirano da se RSTF objavi u septembru, predciziraju iz CBBiH

Prema raspoloživim informacijama, u susjednoj Hrvatskoj udio kredita odobrenih uz NRS (nacionalna referentna stopa), koja je svojevrsna inačica bosanskohercegovačkog RSTF-a, u ukupnim kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom iznosi oko 30 posto, što ukazuje da za tu vrstu referentne stope postoji priličan interes kreditnih insitucija. Imajući to u vidu, nameće se i pitanje zbog čega u BiH ranije nije uveden RSTF, kao dodatni mehanizam odbrane od tržišnih potresa i rizika koji se multicipliciraju globalnim krizama koje se već godinama nadovezuju jedna na drugu.

“Cijenimo da su aktivnosti na ublažavanju rizika po finansijsku stabilnost koje provode CBBiH i agencije za bankarstvo, pojedinačno i u koordinaciji, pravovremene i djelotvorne. Uporište nalazimo u praksi prethodnih godina, počev od krize izazvane pandemijom COVID-19 te do početka rata u Ukrajini i sa njim povezanim rizicima poslovanja Sberbanka, kao i pogoršanja  cjelokupnih makroekonomskih prilika u našoj zemlji.

Do sredine prethodne godine, kamatne stope na kredite su bile na prilično niskim nivoima i u kontinuiranom padu, pri čemu se najčešće korištena referentna vrijednost u kreditnim ugovorima – Euribor, nalazila u negativnom teritoriju, uz istovremeno niske kamatne stope koje su banke plaćale na deponirana sredstva. U pogledu kamatnih stopa, nije bilo značajnijih odstupanja u dinamici kretanja na domaćem i euro tržištu, te po ovom osnovu nije bilo pojačanih rizika.

Oslanjanje na RSTF je logičan izbor kod finansiranja iz domaćih depozita

Nakon snažnog rasta kamatnih stopa na tržištu eurozone, ocijenjeno je da bi u situaciji kada se finansiranje vrši iz domaćih izvora, čiji troškovi se ne usklađuju sa cijenama novca na ino tržištima, usklađivanje aktivnih kamatnih stopa sa troškovima finansiranja na ino tržištima moglo dovesti do poremećaja na domaćem bankarskom tržištu. Iz tog razloga je proizašla  potreba da se u trenutnim okolnostima utvrde referentne vrijednosti troškova finansiranja domaćeg bankarskog sektora“, objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Odgovarajući na upit o tome kada bi RSTF mogao tržišno zaživjeti, iz CBBiH ističu da je “planirano da se referentne stope prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka koje posluju u BiH objave u septembru ove godine na web stranici CBBiH, te se nadamo i potičemo banke na njihovu što skoriju aktivnu primjenu u praksi“.

Rast kamata u eurozoni bio je okidač za uvođenje alternativne stope

“Nezahvalno je prognozirati kako će banke voditi svoje poslovne politike. U osnovi, odluka o izboru referentne vrijednosti trebala bi biti donesena u ovisnosti o strukturi izvora finansiranja banaka, ali i preferencijama klijenata – korisnika kredita. Ukoliko se banka finansira iz depozita ili uzetih kredita nerezidentnih finansijskih institucija, vjerovatno će odabrati vezivanje uz Euribor ili neku drugu referentnu vrijednost za koju su vezane i njene obaveze. S druge strane, ukoliko se finansiranje vrši iz domaćih depozita, kao logičan izbor se nameće vezivanje uz odabrani RSTF“, sugeriraju od čega će u prvom redu zavisiti da li će domaće komercijalne banke u svojim kalkulacijama koristiti RSTF ili neku drugu referentnu stopu.

Dobar reper

Osvrćući se, pak, na primjedbe pojedinih ekonomskih analitičara prema kojima “kreiranje ovakvih modela nastaje kada nekome ne odgovara kretanje dosadašnje cijene novca“, iz CBBiH potctavaju da se “razvoj regulative, modela za upravljanje rizicima i cjelokupne finansijske infrastrukture, temelji na nastojanju da se novonastali rizici blagovremeno identificiraju, izmjere i da se njima bolje upravlja“.

“Samo u skorijoj historiji, promatrajući na globalnom nivou, od početka finansijske krize pa sve do danas, svjedočili smo kreiranju potpuno novih okvira i nekonvencionalnih mjera u finansijskom i monetarnom sektoru, kojima su se nastojale amortizirati negativne posljedice po ekonomiju“, podsjećaju iz Centralne banke BiH.

Pritom, komentirajući  upozorenja dijela stručne javnosti da RSTF “donosi i određene nedostatke, s obzirom na to da se takva referentna stopa, za razliku od Euribora, ne definira i ne objavljuje na dnevnoj bazi, čime klijenti banaka ne mogu direktno povezivati odluke kreatora ekonomske politike sa cijenom novca koju plaćaju i usporava se mogućnost njihove reakcije na takve odluke”, iz krovne bh. bankarske institucije primjećuju da bi se “nedostatak brojnih mehanizama u našoj zemlji, koji postoje u razvijenim ekonomijama i na razvijenim tržištima, mogao u neku ruku nazvati hendikepom“

Izračunavanje RSTF-a

Na molbu da pojednostavljeno opišu računicu kojom će se, na osnovu Metodologije, određivati RSTF, iz Centralne banke BiH navode da će se “izračunati ukupni kamatni trošak svih banaka u određenom periodu za konvertibilne marke i eure te prosječno stanje glavnih izvora sredstava koja služe za finansiranje u određenom periodu za te valute te će se izračunati omjer ukupnog kamatnog troška i prosječnog stanja koji će biti izražen na godišnjem nivou“.

“Stopa izražena u postotku dobije se množenjem dobivenog iznosa sa 100“, preciziraju iz CBBiH, uz opasku da će se RSTF računati za periode od tri, šest i 12 mjeseci.

“S druge strane, u zemlji poput Bosne i Hercegovine jednostavno nije praktično moguće uspostaviti sve mehanizme.  Primjerice, referentnu kamatnu stopu na tržištu novca koja bi bila pouzdana, nije moguće utvrditi budući da se transakcije kupoprodaje domaće valute između banaka ne odvijaju u minimalno potrebnom dnevnom obimu i veličini.

Identičan nedostatak evidentan je na domaćem tržištu dužničkih vrijednosnih papira, gdje se trgovina trezorskim zapisom ili obveznicom obavi na primarnom tržištu, dok se na sekundarnom tržištu njima nikako ili tek povremeno trguje, tako da nije moguće na dnevnoj osnovi utvrditi vrijednosti tržišnih stopa prinosa.

U ovakvim okolnostima, alternativno se nastoje uraditi najbolje moguće maksimalno pouzdane procjene, koje se uključuju u modele za procjenu rizika.

Slijedom navedenog, smatramo da RSTF predstavlja dobar reper za usklađivanje visine aktivnih kamatnih stopa sa kamatnim troškovima koje banke imaju po osnovu primljenih depozita, uzetih kredita i izdatih dužničkih vrijednosnih papira“, rezimiraju iz Centralne banke BiH.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here