Hoće li povlačenje Rusije iz sporazuma o žitu povećati cijene hrane?

Oko 33 miliona metričkih tona izvezeno prema sporazumu

400 miliona ljudi može prehraniti Ukrajina izvozom svojih žitarica

17. jula okončan dogovor o žitu

Nakon što se Rusija povukla iz Crnomorske inicijative za žito, sporazuma koji je dogovoren uz posredovanje UN-a koji je Ukrajini omogućio izvoz desetaka miliona tona žitarica i uljarica tokom prošle godine, u svjetskim medijima se uveliko govori o mogućnosti povećanja cijena hrane na svjetskom tržištu.

Dogovor je bio presudan za izvoz hrane iz Ukrajine, velike žitnice, u svijet. Ali Rusija, tvrdeći da je njezin vlastiti izvoz hrane i đubriva ugrožen zapadnim sankcijama, efikasno je ugušila dogovor prije nego što ga je konačno ukinula, piše Politico.

Ugroženi milioni ljudi

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je da će milioni ljudi koji su suočeni sa glađu “platiti cijenu” odluke Rusije da napusti ukrajinski dogovor o žitu.

“Stotine miliona ljudi suočavaju se sa glađu, a potrošači se suočavaju sa globalnom krizom troškova života. Oni će platiti cijenu”, rekao je Guterres.

Šef UN-a je dodao da duboko žali zbog odluke Rusije, ali je dodao da ona neće zaustaviti napore UN da “olakša neometan pristup” globalnim tržištima hrane i đubriva iz Ukrajine i Rusije.

„Gledajući unaprijed, naš cilj mora biti da nastavimo unapređenje globalne sigurnosti hrane i globalne stabilnosti cijena hrane. To će ostati u fokusu mojih napora, uzimajući u obzir porast ljudske patnje koja će neizbježno proizaći iz ruske odluke”, rekao je Guterres.

Guterres se požalio da je pismo koje je poslao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sa novim prijedlogom da se inicijativa održi živom “prošlo bez reakcije”.

U pismu je, kako navode mediji, predloženo je da se podružnica glavne ruske poljoprivredne banke, čije su aktivnosti otežane sankcijama, ponovo poveže na globalni SWIFT bankarski sistem.

Rusija se dugo žalila da su sankcije ometale njen izvoz žitarica i đubriva, što znači da nisu ispunjeni uslovi koje je Rusija postavila za proširenje inicijative za izvoz žita preko crnomorskih luka.

Guterres je ukazao na napredak u ovoj oblasti, pišući Putinu da je “ruska trgovina žitom dostigla veliki obim izvoza i da se tržišta đubriva stabiliziraju, a ruski izvoz se približava potpunom oporavku.”

Komentirajući poziv američke administracije Moskvi da se što prije vrati sporazumu o žitu, ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov rekao je u saopćenju da “Washington nije maknuo prstom da otkloni poremećaje u poljoprivrednim sporazumima koje su stvorile SAD. ”

Alternativni pravci izvoza opterećeni brojnim nedostacima

Razgovara se o dogovoru koji bi omogućio nastavak izvoza, ali će možda proći mjeseci dok se crnomorske luke, koje je Rusija počela intenzivno granatirati,  ponovo ne otvore.

Trenutno se žitarice izvoze preko luka na Dunavu i željezničkim koridorima, no ta komunikacija je opterećena brojnim problemima, od nedostatka skladišta do neadekvatnog transporta, sada se još jače osjećaju sa nastavkom ruske blokade.

Između Ukrajine i njenih pet zapadnih susjeda – Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Moldavije postoji 12 željezničkih prelaza za teretne vozove. Prva logistička noćna mora je prebacivanje vagona ili njihovih tereta sa širokog kolosijeka – širine 1.524 mm, koji se koristio u bivšem Sovjetskom Savezu, na uži evropski kolosijek, širine 1.432 mm.

Ipak, količina žitarica koja se ovim putem prebacuje je već deset puta veća od predratnog perioda.

Konstanca je najveća luka na cijelom Crnom moru, koja isporučuje 65 miliona tona godišnje, duplo više čak i od Odese. Problem je u tome što je luka u protekloj deceniji bila razvijena kao glavni izlaz za rumunsko, bugarsko, srpsko, mađarsko i slovačko žito na svjetska tržišta. Od 12 miliona tona žitarica koje je ove godine otpremljeno iz Konstance, samo 1,2 miliona tona je ukrajinsko.

Osim toga, Antonov je u izjavi objavljenoj na Telegram kanalu ruske ambasade optužio SAD da imaju koristi od Crnomorske inicijative za žito i transformiraju humanitarnu aktivnost u komercijalni projekat za zapadne poljoprivredne kompanije, dodajući da prehrambeni proizvodi nisu išli u zemlje kojima je najviše potrebna hrana.

“Gotovo godinu dana prehrambeni proizvodi se ne isporučuju u siromašne zemlje, već uglavnom u razvijene zapadne države. Odluka naše zemlje da ne obnovi učešće u dogovoru o žitu apsolutno odgovara trenutnim okolnostima. Administracija SAD treba prestati obmanjivati ostatak svijeta. Bit ćemo spremni razmotriti pitanje vraćanja mehanizma tek kada su apsolutno sigurni u efikasnost i efektivnost paketa Istanbulskih sporazuma“, naglasio je ambasador Antonov.

Ranije u UN-u, američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield optužila je Moskvu da drži “čovječanstvo kao taoca” napuštanjem sporazuma o žitu.

Ona je rekla da je Rusija “zadala još jedan udarac najugroženijima na svijetu”, samo sedmicu dana nakon što je Rusija blokirala obnovu ključnog puta dostave pomoći u Siriju, koji je spas za milione ljudi koji žive u područjima zemlje pod kontrolom pobunjenika.

“Ovo je zaista još jedan čin okrutnosti. Dok Rusija igra političke igre, stvarni ljudi će patiti”, rekla je Thomas-Greenfield o povlačenju Rusije iz ugovora o žitu.

Tokom sukoba između Rusije i Ukrajine koji je traje više od 17 mjeseci, ukrajinske crnomorske luke su bile blokirane ruskim ratnim brodovima sve dok sporazum, uz posredovanje UN-a i Turske i potpisan u julu 2022. godine, nije omogućio prolaz kritičnih pošiljki žitarica.

Odbijanje Rusije da produži dogovor o žitu objavljeno je nakon što su bespilotne letjelice ukrajinske vojske izvršile udar na jedini most koji povezuje rusko kopno sa poluostrvom Krim, ključnu liniju snabdijevanja ruskih snaga na jugu Ukrajine, iako Moskva kaže da napad nema nikakve veze sa njenom odlukom o povlačenju iz ugovora o izvozu žita.

Zašto se Rusija povukla?

Crnomorska inicijativa za žito, uz posredovanje UN i Turske, dozvolila je izvoz 32,9 miliona metričkih tona hrane iz Ukrajine od augusta prošle godine, od čega je više od polovine izvezeno u zemlje u razvoju, prema podacima Zajedničkog koordinacionog centra u Istanbulu.

Dogovor o žitu je okončan 17. jula, a komesar za štampu ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna obnoviti dogovor, ali tek nakon što se ispuni dio koji se odnosi na obaveze prema Rusiji.

Glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu Maximo Torero rekao je da bi kraj sporazuma značio siguran “novi skok” cijena hrane – iako je nejasno koliko će trajati.

Neki analitičari ne predviđaju trajni rast cijena roba poput pšenice, jer u svijetu ima dovoljno žitarica. Ali mnoge zemlje se već bore sa visokim cijenama hrane, koje dovode do porasta broja gladnih u svijetu.

Inače, sporazum o izvozu žitarica preko crnomorskih luka postignut je nakon što su UN i Turska posredovali su u postizanju dogovora kojim je omogućen siguran prolaz ukrajinskog žita kroz Crno more, nakon što su isporuke zaustavljene zbog ruske invazije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih morskih luka u februaru 2022. godine.

Prema sporazumu, uspostavljeno je Zajedničko koordinacijsko središte za inspekciju brodova i praćenje njihovog kretanja. Tri ukrajinske luke na crnomorskoj obali bile su obuhvaćene sporazumom – Odesa, Černomorsk i Južni.

Značaj sporazuma ogleda se u činjenici da je Ukrajina prije ruske invazije izvozila dovoljno hrane da prehrani 400 miliona ljudi. Kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i suncokretovog ulja, Ukrajina je isporučivala oko pet miliona metričkih tona žitarica i uljarica mjesečno, kroz svoje crnomorske luke.

Kada je izvoz preko crnomorskih luka onemogućen, nakon ruske invazije, ukrajinski poljoprivrednici nisu imali gdje skladištiti ili prodavati ogroman urod. Uticaj na globalnu sigurnost hrane bio je neposredan: neto uvoznici, poput Egipta i Libije, bili su odsječeni od dvije trećine snabdijevanja žitaricama, dok su druge zemlje bile pogođene skokom globalnih cijena hrane kao posljedice reakcije tržišta.

Crnomorska inicijativa za žito ponudila je izlaz. Do oktobra prošle godine, ukrajinski izvoz žitarica i uljarica preko Crnog mora oporavio se na 4,2 miliona metričkih tona. Ukupno je oko 33 miliona metričkih tona izvezeno prema sporazumu, održavajući ukrajinske poljoprivrednike na životu i pomažući u snižavanju globalnih cijena hrane.

Rusija je u više navrata prijetila povlačenjem iz sporazuma. Iako zapadne sankcije predviđaju izuzeća za hranu i đubrivo, Kremlj tvrdi da sankcije usmjerene na ruske pojedince i njihovu državnu poljoprivrednu banku ometaju ruski izvoz, čime krše drugi sporazum dogovoren u julu prošle godine prema kojem se UN obavezao na olakšavanje tog izvoza tokom tri godine.

U međuvremenu, Ukrajina je pripremala rezervni plan kako bi izvezla žitarice bez dogovora. Taj plan dobrim dijelom zavisi od garantnog fonda vrijednog 500 miliona dolara za pokrivanje bilo kakvih šteta ili troškova nastalih zbog neisplovljavanja brodova koji plove Crnim morem, a dijelom o otpremi više žitarica putem luka na Dunavu.

Na taj način se prije rata izvozilo nekoliko stotina hiljada tona mjesečno. Tokom prošle godine to se povećalo na dva miliona, a postoji potencijal da se ta brojka udvostruči, tvrde u Ukrajinskom udruženju žitarica.