Za Business Magazine piše Sandrine Friscia, predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru
Zahvaljujući novim dionicama autoputa, mostovima i tunelima izgrađenim duž Koridora Vc, Bosna i Hercegovina ubrzano jača svoje saobraćajne veze. Stotine kilometara se smanjuju u smislu kilometraže i vremena putovanja, što omogućava brži tranzit ljudi i robe.
Kao dio proširenja takozvanog TEN-T Mediteranskog koridora na Zapadni Balkan, Koridor Vc počinje u Budimpešti, prolazi kroz sjevernu Hrvatsku (Osijek), kroz BiH preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara, a završava u luci Ploče, u Hrvatskoj. Više od 325 kilometara Koridora Vc prolazi kroz BiH, što je čini centralnom tranzitnom rutom. Međutim, sve veći broj vozila i tereta na koridoru uzrokuje duže vrijeme putovanja i gužve u saobraćaju.
325 kilometara Koridora Vc prolazi kroz BiH
5% su povećani prihodi zahvaljujući dosadašnjoj modernizaciji infrastrukture
1,2 milijarde eura EIB uložila u modernizaciju željeznica u BiH
Evropska unija stoga podržava izgradnju ove važne rute sa značajnim finansijskim paketom, uključujući i više od 570 miliona eura grantova osiguranih kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan WBIF. Poboljšana i nova infrastruktura povećat će brzinu putovanja sa 60 km/h i do 130 km/h, podstičući regionalnu trgovinu i protok ljudskog kapitala. Kao dio Ekonomskog i investicionog plana, projekti na Koridoru Vc predstavljaju veliki korak ka integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, kao dio Agende povezivanja.
Brže trgovinske veze sa EU
EIB Global je do sada izdvojila skoro milijardu eura za različite dionice puteva na Koridoru Vc, što čini jednu trećinu ukupnih ulaganja banke u BiH do sada. Ovim sredstvima je pomognuta izgradnja dionice Vlakovo-Tarčin na jugu Sarajeva u dužini od 19 kilometara. Pored toga, izgrađena je trasa Svilaj-Odžak na sjevernoj granici sa Hrvatskom, uključujući i most preko rijeke Save. Građani BiH će, također, imati koristi od izgradnje nove autoceste između Kaknja i Zenice, čime će se postojeći autoput sjeverno od Sarajeva produžiti za oko 15 kilometara.
Nadalje, ulaganja EIB-a podržavaju i izgradnju tunela Zenica na potezu Ponirak-Vraca, kao jednog od najdužih tunela na Koridoru. Ovaj projekat pripada jednoj od četiri dionice u Zeničko-dobojskom kantonu, koje su trenutno u izgradnji. Zahvaljujući visini i do 100 metara i dužini od 945 metara, Počiteljski most predstavlja jedan od najimpresivnijih objekata na Koridoru. Nedavno je spojen sa lijevom obalom rijeke Neretve, a kada bude završen, omogućit će 21 kilometara kontinuirane autoceste između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom.
Prošle, 2022. godine završeni su i radovi na prekograničnom mostu u Gradišci na rijeci Savi koji povezuje BiH sa Hrvatskom i dalje sa EU. Novi most će pomoći da se skrati vrijeme čekanja na granici na putu 2a, koji je dug 239 kilometara, od Lašve (Zenica) preko Banja Luke u BiH do Okučana u Hrvatskoj.
Brži protok robe i ljudi na graničnim prelazima identificiran je kao jedan od ključnih preduslova za veći ekonomski rast u regionu.
Prema izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan objavljenom 2023. godine, smanjenje vremena čekanja na granici za tri sata bilo bi slično snižavanju ad valorem tarifa za oko dva posto u svim zemljama u regionu. U izvještaju se, također, navodi da je dosadašnja modernizacija infrastrukture povećala realni prihod za oko pet posto, sa potencijalom da ga dodatno poveća za sedam posto u slučaju pristupanja EU.
Sigurnost puteva je prioritet
Dok će sve nove dionice Koridora Vc donijeti povećanju brzine, naprimjer, putovanje od Sarajeva do mora će biti mnogo brže i praktičnije, uvest će se mjere sigurnosti na cestama i cjelokupnoj infrastrukturi, kako bi se smanjila stopa saobraćajnih nesreća, koja je još uvijek znatno viša u odnosu na nivo EU.
Smrtni slučajevi na putevima su prošle godine na Zapadnom Balkanu odnijeli oko 1.300 života. U BiH se u 2022. godini dogodilo preko 31.000 saobraćajnih nesreća, prosječno 85 dnevno, uglavnom uzrokovanih neprilagođenom brzinom. Gotovo četvrtina od njih je rezultirala povredama ili je imala smrtni ishod. Na globalnom nivou, smrtni slučajevi u saobraćaju svake godine odnesu oko 1,3 miliona života, što je čini krizom epidemijskih razmjera.
Na Samitu o putevima Zapadnog Balkana koji su zajednički organizirali EIB, Transportna zajednica i EBRD u Tirani 2022. godine, regionalni ministri zaduženi za transport obavezali su se da će usvojiti strategiju Vizije nula, prilikom razvoja politika za sigurnost na putevima. Strategija nastoji smanjiti smrtne slučajeve i teške ozljede za 50 posto do 2030. godine, sa ciljem postizanja nula smrtnih slučajeva na cestama do 2050.
Uz izgradnju nove infrstrukture, imperativ je rehabilitirati postojeću kako bi bila sigurnija, posebno za nemotorizirane učesnike koji čine više od polovine svih smrtnih slučajeva u saobraćaju na globalnom nivou, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. EIB je do sada podržala rehabilitaciju i poboljšanje sigurnosti oko 1000 kilometara puteva u regionu.
Prelazak na druge vidove transporta
Istovremeno, stvaranje mogućnosti za prelazak na druge, sigurnije i klimatski prihvatljive načine transporta je prioritet za postizanje održivog transporta. Zeleni dogovor EU predviđa da značajan dio od 75 posto kopnenog tereta, koji se danas prevozi cestom, treba premjestiti na željeznicu i unutrašnje plovne puteve.
Elektrifikacija i modernizacija pruga, kao i zamjena dizela električnom vučom, doprinosi povećanju atraktivnosti željezničkog transporta koji je jedna od najsigurnijih i ekološkijih opcija mobilnosti.
Kao vodeći finansijer željeznica u regionu sa do sada osiguranih 1,2 milijarde eura, EIB je finansirala modernizaciju željezničkih pravaca sjever-jug i istok-zapad u BiH u ukupnoj dužini od 172 kilometra Panevropskog koridora Vc i 70 kilometara dionice Jošavka i Kostajnica.
Zajedno sa Evropskom komisijom, EIB Global je na pravom putu da podrži transformaciju transportnog sektora kako bi bio otporniji na klimatske promjene, pristupačan svima, sigurniji i zeleniji u BiH i na Zapadnom Balkanu.
Modernizacija javnog prevoza
Još jedan primjer promoviranja multimodalnog pristupa je modernizacija javnog prevoza. EIB Global finansira projekat gradskog saobraćaja u Sarajevu kako bi se omogućila rehabilitacija i proširenje mreže tramvaja i trolejbusa. Uloženih 75 miliona eura doprinijet će efikasnijem i pouzdanijem sistemu javnog prevoza, uz poboljšanje klimatizacije, udobnosti i funkcionalnosti vozila. Kao rezultat toga, smanjit će se vrijeme putovanja, zagađenje zraka i učestalost saobraćajnih nesreća.
