Tehnologija sintetičkih medija: Balansiranje potencijalnih prednosti i opasnosti

Umjetna inteligencija, ili AI, je rapidno napredujuće područje koje mijenja način na koji živimo i radimo. Od autonomnih vozila do pametnih kućanskih uređaja, AI je već uveliko dio naše svakodnevice. Potencijal AI-a da riješi neke od najvećih svjetskih izazova, poput klimatskih promjena, zdravstva i obrazovanja, je neosporan. Međutim, s ovim potencijalom dolaze i rizici, a kako se tehnologija razvija, tako rastu i potencijalne opasnosti povezane s njenom zloupotrebom. Umjetna inteligencija napreduje velikom brzinom posljednjih godina, a s tim napretkom dolazi i razvoj tehnologije sintetičkih medija. Ova tehnologija, koja uključuje deepfakeove i AI-generirane slike, ima potencijal biti i revolucionarna i opasna u isto vrijeme.

72
  • Deepfakeovi su vrsta sintetičkih medija u kojima algoritam umjetne inteligencije stvara realističnu sliku ili video osobe koja zapravo nikad nije postojala.

  • Velika količina podataka koju AI sistemi obrađuju i analiziraju otežava identifikaciju i zaštitu prava intelektualnog vlasništva u ovim skupovima podataka.

  • Ako se nečiji lik može koristiti za stvaranje videa bez njihove saglasnosti, mogao bi se koristiti za oštećenje njihovog ugleda ili širenje lažnih informacija o njima.

Bill Gates, suosnivač kompanije Microsoft, nedavno je izjavio da pozivi za zaustavljanje umjetne inteligencije neće riješiti izazove povezane s tom tehnologijom. Ovim putem Gates je izrazio zabrinutost zbog potencijalnih negativnih uticaja, ali je također rekao da bi umjetna inteligencija mogla biti korisna u rješavanju problema poput klimatskih promjena, pandemija.. Gates tvrdi da prednosti AI-a doista daleko nadmašuju rizike i da usporavanje ili zaustavljanje razvoja AI-a bi odgodilo potencijalna rješenja koja može donijeti.

Intelektualno vlasništvo

Međutim, rizici povezani s AI-om ne mogu se zanemariti. Razvoj AI-a postavlja pitanja o privatnosti, sigurnosti i etici. Zaštita intelektualnog vlasništva također je ključna u području AI-a. Nedavno objavljen članak iz Reutersa naglasio je potrebu za “arsenalom zakona o intelektualnom vlasništvu” kako bi se zaštitili od AI-inovacije.

Deepfakeovi su vrsta sintetičkih medija u kojima algoritam umjetne inteligencije stvara realističnu sliku ili video osobe koja zapravo nikad nije postojala. Stvaraju se treniranjem neuronske mreže na velikom skupu podataka slika i videa osobe, a zatim se to znanje koristi za stvaranje nove slike ili videa koji izgledaju baš kao ta osoba.

AI se smatra glavnim pokretačem inovacija i ekonomskog rasta, a zaštita intelektualnog vlasništva je neophodna kako bi se potaknuo i podržao daljnji razvoj u ovoj oblasti. AI tehnologije često se razvijaju kombiniranjem postojećih tehnologija i skupova podataka, a zakoni o intelektualnom vlasništvu pružaju okvir za zaštitu ovih vrijednih sredstava.

S druge strane, velika količina podataka koju AI sistemi obrađuju i analiziraju otežava identifikaciju i zaštitu prava intelektualnog vlasništva u ovim skupovima podataka. Nadalje, činjenica da se AI sistemi često razvijaju kombiniranjem postojećih tehnologija i skupova podataka otežava utvrđivanje ko posjeduje prava intelektualnog vlasništva koja su povezana s rezultirajućim AI sistemom.

Kako bi se riješili ovi izazovi, zakoni o intelektualnom vlasništvu moraju se ažurirati i prilagoditi jedinstvenim karakteristikama AI tehnologija.

Algoritmi su gradivni elementi AI sistema i bitni su u razvoju AI aplikacija u širokom rasponu industrija. Zaštita algoritama ključna je kako bi se osiguralo inovatori i tvorci AI mogu zaštititi svoj rad i ideje.

Osim zaštite prava intelektualnog vlasništva u AI tehnologijama, također je važno uzeti u obzir etičke implikacije ovih tehnologija. Upotreba AI-a ima potencijal da utiče na pojedince i društvo na različite načine, te je važno osigurati da se ovi uticaji razmatraju i adresiraju pri razvoju i implementaciji AI sistema.

Neuronska mreža

Iako ova tehnologija ima potencijal biti korištena u dobre svrhe, poput stvaranja realističnih vizualnih efekata za filmove i TV emisije, također ima potencijal biti korištena u zlonamjerne svrhe. Pa se tako deepfakeovi mogu koristiti za stvaranje realističnih lažnih vijesti, propagandnih videa ili čak za stvaranje lažnih dokaza u pravnim slučajevima.

Potencijalna šteta koju bi deepfakeovi mogli uzrokovati dovela je do poziva za povećanje regulacije tehnologije. Neki su se već implementirali zakoni koji zabranjuju stvaranje i širenje deepfakeova, poput Kine i Indije, dok drugi, poput Sjedinjenih Država, još uvijek razvijaju regulacije.

S druge strane, AI-generirane slike stvaraju se upotrebom generativnih suparničkih mreža (GAN), vrste neuronske mreže koja se trenira da generira slike koje se ne mogu razlikovati od stvarnih. Tehnologija se koristi u razne svrhe, uključujući stvaranje realističnih virtualnih okruženja i generiranje slika za medicinska istraživanja.

Jedno područje AI-a koje je nedavno privuklo značajnu pozornost je razvoj AI video generatora.  Ovakav generator može stvoriti vrlo realistične videozapise ljudi koji govore ili rade stvari koje zapravo nikad nisu učinili. AI video generatori rade tako što analiziraju postojeći video materijal osobe, a zatim koriste tu informaciju za generiranje novog materijala iste osobe.

Na primjer, AI-generirani videozapisi mogu se koristiti za stvaranje lažnih vijesti ili političke propagande. 2018. godine stvoren je videozapis bivšeg predsjednika Baracka Obame koristeći tehnologiju generatora AI videa. Video je pokazivao Obamu kako govori stvari koje nikada nije zaista izrekao.

Generatori AI videa također izazivaju zabrinutost u pogledu privatnosti i saglasnosti. Ako se nečiji lik može koristiti za stvaranje videa bez njihove saglasnosti, mogao bi se koristiti za oštećenje njihovog ugleda ili širenje lažnih informacija o njima.

Razvoj tehnologije sintetičkih medija također je izazvao zabrinutost zbog uticaja koje bi mogao imati na društvo u cjelini. Naprimjer, mogao bi dovesti do situacije u kojoj postaje nemoguće razlikovati stvarne i lažne slike i videozapise, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za sve, od politike do pravosuđa.

Kao rezultat toga, sve više se traži povećana transparentnost i odgovornost u razvoju i upotrebi tehnologije sintetičkih medija. To uključuje napore za razvoj alata i tehnika koje se mogu koristiti za otkrivanje deepfakeova i AI-generiranih slika, kao i napore za obrazovanje javnosti o potencijalnim opasnostima ovih tehnologija.

Sveukupno, razvoj tehnologije sintetičkih medija predstavlja složeno i višedimenzionalno pitanje. Iako nema sumnje da ove tehnologije imaju potencijal za zlonamjerne namjere, također nema sumnje da bi se mogle koristiti za stvaranje inovativnih i uzbudljivih novih spoznaja za nauku i razvoj ljudske civilizacije. Dakle, AI je moćna tehnologija koja ima potencijal rješavanja nekih od najvećih izazova u svijetu. Stoga je na pojedincima, vladama i tehnološkim kompanijama da zajedno rade kako bi osigurali da se ove tehnologije razvijaju i koriste na odgovoran i etičan način.

Kako se krećemo naprijed s AI, važno je postići ravnotežu između inovacija i odgovornog korištenja kako bismo mogli uživati u prednostima ove tehnologije bez žrtvovanja naše sigurnosti i privatnosti.

Text-to-video AI generator

Nova AI tehnologija koju je razvila kompanija Runway ML transformirala je način na koji stvaramo i konzumiramo video sadržaj. Najnoviji proizvod kompanije, Generative AI Gen 2, omogućava stvaranje visokokvalitetnih videozapisa tzv. text-to-video. Poznato je da je proizvodnja videa izuzetno skup i dugotrajan proces, a nova AI tehnologija štedi vrijeme i novac potreban za proizvodnju.

Runway ML je startup sa sjedištem u San Franciscu koji se specijalizirao za razvoj AI kreativnih alata za umjetnike i dizajnere. Novi Generative AI Gen 2 koristi algoritme dubokog učenja (engl. deep learning) za analizu pisane riječi i generiranje videa koji odgovara sadržaju teksta. Ova tehnologija omogućava svima stvaranje zanimljivog video sadržaja bez potrebe za skupom opremom ili tehničkim znanjem.

Potencijalne primjene ove tehnologije su raznovrsne, od stvaranja demo videa za proizvode i obrazovnih videa, generiranja animiranih kratkih filmova pa sve do dugometražnih filmova. Sistem bi se također mogao koristiti za stvaranje personaliziranog video sadržaja za platforme društvenih mreža, nudeći nove AI-generirane ideje i povećanje korisničkog angažmana putem umjetne inteligencije.

Tehnologija je još uvijek u početnoj fazi, a kvaliteta generiranog video sadržaja još uvijek nije savršena. Međutim, ova tehnologija se rapidno razvija i njen potencijal za revoluciju u industriji proizvodnje videa je očigledan.

Ova tehnologija ima potencijal za demokratizaciju stvaranja video sadržaja, čineći ga dostupnijim za sve koji imaju pristup internetu.

Još jedna prednost text-to-video tehnologije je da bi mogla pomoći u smanjenju ekološki štetnih uticaja. Tradicionalne metode proizvodnje videa zahtijevaju značajne količine energije i resursa, uključujući rasvjetu, opremu, ljudske resurse i mnoge druge troškove. Međutim, ovakvi sistemi ne zahtijevaju fizičke resurse za proizvodnju visokokvalitetnog video sadržaja.

Tehnologija može generirati raznovrstan video sadržaja brzo i jednostavno iz pisanog teksta, te može pomoći u „razbijanju“ barijera koje trenutno sprečavaju raznolikost i slobodu mišljenja koja se plasiraju u medije.

Međutim, opet postoje nezanemarivi izazovi u vidu stvaranja uvjerljivog video sadržaja iz pisanog teksta koji bi mogao olakšati širenje lažnih informacija i manipuliranje.

Sveukupno, bit će zanimljivo vidjeti kako će se ova tehnologija razvijati i kako će uticati na svijet stvaranja video sadržaja.

Podsticanje poslovnog uspjeha

Umjetna inteligencija (AI) postala je moćan alat za kompanije i biznise koji žele transformisati svoje operacije i brzo napredovati.

Automatiziranjem rutinskih zadataka, kompanije mogu osloboditi svoje zaposlenike da bi se oni usredotočili na komplikovanije poslove. To ne samo da povećava produktivnost, već također može poboljšati zadovoljstvo zaposlenika smanjujući vrijeme koje provode na repetitivnim zadacima.

Drugi način na koji AI mijenja poslovni svijet je korištenje umjetne inteligencije za bolje donošenje odluka. Algoritmi AI koji analiziraju velike količine podataka omogućavaju kompanijama prepoznavanje uzoraka i trendova koji bi bili teško ili nikako prepoznati od strane čovjeka.

Poboljšanje korisničkih usluga jedna je od najčešće korištenih AI operacija. Pružanjem personaliziranih iskustava za korisnike, kompanije mogu povećati zadovoljstvo i lojalnost korisnika. Primjerice, chatbotovi pokretani AI algoritmima mogu korisnicima pružati brze i korisne odgovore na njihove upite, čak i izvan redovnog radnog vremena.

Također, pružajući uvid u želje i ponašanje korisnika, AI može pomoći kompanijama da razviju nove proizvode i usluge koje bolje udovoljavaju potrebama njihove ciljne potrošačke skupine. Ovo naravno dovodi do povećanja prihoda i tržišnog udjela, kao i poboljšanja zadovoljstva korisnika.

Automatiziranjem zadataka, pružajući bolju uslugu korisnicima i razvijajući bolje proizvode, kompanije mogu povećati svoj prihod i profitabilnost.

Kako kompanije vremenom nastavljaju usvajati i integrirati AI u svoje operacije, možemo očekivati ​​još više transformacijskih promjena u godinama koje dolaze.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here