EU se okreće plinu iz Azerbejdžana, BiH ima veliku šansu

Azerbejdžan bi u budućnosti mogao postati jedan od glavnih izvoznika plina u Evropu.

73
Sa plinskog polja Šah Deniz, šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara odakle ide u cijevi koje se protežu do Gruzije. Odatle idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

“Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin iz Azerbajdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža”, kazao je nedavno hrvatski ministar privrede Davor Filipović za Hinu.

On i premijer Hrvatske Andrej Plenković o tom su projektu razgovarali s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim na forumu u švicarskom Davosu.

“Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuirano vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH. Postoji veliki interes u tom smjeru pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt”, dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski plinovod razmatra se od 2012., kada su hrvatska firma za transport prirodnog plina Plinacro i ministarstvo gospodarstva počeli sudjelovati na sastancima zainteresiranih zemalja. No u to vrijeme nije se krenulo u realizaciju jer je plin iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbajdžana ograničena.

Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. EU, koja je do tada 40 posto plina uvozila iz Rusije, okrenula se ukapljenom plinu iz SAD-a, Norveškoj, Alžiru i Azerbejdžanu.

“Više od 10 europskih zemalja traži nas da povećamo isporuke”, rekao je Alijev. Ta zemlja izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubnih metara plina, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde. “Polovina toga bit će izvezena u Europu”, izjavio je Alijev, koji je prošli mjesec posjetio Sarajevo.

U Sarajevu je potpisan ugovor o strateškom partnerstvu.

– Prirodno je da imamo bolju saradnju kada je riječ o gasu, te obnovljivim izvorima energije. BiH je od velikog interesa za nas, jer područje transporta i prijevoza je od velikog značaja, rekao je Alijev u Sarajevu nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH.

Predsjednik Azerbejdžana naveo je da Bosna i Hercegovina, pored nekoliko drugih zemalja nastoji potpisati ugovor o kupnji plina iz ove zemlje.

Azerbejdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima “nego dodati nove partnere, uključujući one na Zapadnom Balkanu”.

Toghrul Velijev, analitičar Baku Research Instituta, smatra da Azerbejdžan može zadovoljiti od pet do šest posto potreba EU za plinom. Evropska komisija izvijestila je prošlo ljeto da će Azerbejdžan isporučivati 20 milijardi kubnih metara u EU do 2027. godine.

“Ta izjava je preoptimistična za obje strane”, kaže Velijev, koji smatra da njegova zemlja može izvesti između 12 i 13 milijardi kubika u EU.

BiH je bez sumnje od velikog interesa za Azerbejdžan, što je i potvrđeno tokom posjete Alijeva, no da bi se stvari pokrenule jasno je i da će za konkretne benefite saradnje bh. strana morati uraditi konkretne investicijske projekte.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here