280 milijardi dolara osigurano za podršku Credit Suisseu i UBS
15 milijardi dolara novih depozita za nekoliko dana primila Banc of America
82 eura po dionici plaćeno za Credit Suisse
Finansijski svijet ne pamti turbulentniji mjesec od marta ove godine, još od velike finansijske krize 2008. godine. Martovska previranja u bankarskom sektoru rasplamsala su strahove da je globalna ekonomija na ivici nove krize.
Za manje od mjesec dana propale su tri američke banke – Silvergate Capital Corp., Silicon Valley Bank i Signature Bank. First Republic Bank, još jedan veliki američki zajmodavac, na ivici je propasti, sa padom cijene akcija za više od 70 posto u samo jednoj sedmici. Akcije ove Banke u samo jednom danu su pale za 33 posto i to samo dan nakon što je u banku uloženo 30 milijardi dolara, u pokušaju zaustavljanja propasti još jedne banke na američkom tržištu.
U međuvremenu, švicarska Credit Suisse AG, jedna od samo 30 globalnih finansijskih institucija koje je Međunarodni odbor za finansijsku stabilnost označio kao sistemski važne, izbjegla je totalni kolaps nakon što je druga velika švicarska banka UBS uz posredovanje regulatora i vlade kupio posrnulog bankarskog velikana. Ova kupovina označena je kao početak nove ere u čuvenom švicarskom bankarstvu, otvarajući i pitanja o narušavanju tržišnog takmičenja i narušavanju ugleda finansijskog sektora na globalnom novou.
Prema paketu koji su odobrili švicarski regulatori, UBS će za Credit Suisse AG platiti tri milijarde eura i preuzeti 5,4 milijarde eura gubitaka Banke.
Iako, čelnici centralnih banaka širom svijeta, od Jeromea Powella iz Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država do Christine Lagarde iz Evropske centralne banke, uvjeravaju javnost da martovska previranja na bankarskom tržištu, ne najavljuju ponavljanje 2008. godine, strah od nove svjetske finansijske krize je prisutan.
Povjerenje u globalni bankarski sistem je poljuljano i stvari se i dalje brzo mijenjaju.
Šta se dogodoilo?
Silicon Valley Bank je prva američka banka koja je propala, zbog izloženosti kripto industriji koja je klonula. To je značilo da su investitori bili na ivici kada je iz Banke najavljeno da žele prikupiti više od dvije milijarde dolara kako bi ojačali svoje finansije i da su prodali veliki dio svog portfolija vrijednosnih papira uz gubitak.
Više od 40 godina, Silicon Valley Bank je bila banka izbora u svijetu tehnoloških startupa i rizičnog kapitala, uz procvat industrije i postala 16. najveća banka u SAD. Ali, vijesti o njenim problemima dovele su do klasičnog udara na banku, dok su se deponenti utrkivali u povlačenju novca. Na kraju, Federalna korporacija za osiguranje depozita morala je preuzeti kontrolu, što je označilo drugu najveću propast banke u historiji SAD.
Signature Bank je, također, iskusila ogroman odliv depozita, jer su klijenti postajali nervozni zbog njene izloženosti kriptovalutama, što je nagnalo državne regulatore da zatvore regionalnu banku New Yorka.
S obzirom na nesporno postojanje krize u bankarskom sektoru, američke vlasti su najavile niz vanrednih mjera za podršku finansijskom sistemu u pokušaju da zaustave širenje panike. Ipak, First Republic Bank sa sjedištem u San Franciscu, koja se brine za bankarske potrebe tehnološke elite, zahvaćena je krizom. Strahovi oko stabilnosti regionalnih banaka doveli su do toga da štediše prebacuju svoja sredstva u finansijske institucije za koje se smatra da su prevelike da bi propale, pri čemu je samo Bank of America Corp. primila više od 15 milijardi dolara novih depozita za nekoliko dana.
Nisu u pitanju samo SAD – kolaps Silicon Valley Bank odjeknuo je širom svijeta.
Investitori zabrinuti za stabilnost banaka pokrenuli su ogromnu rasprodaju globalnih finansijskih dionica koja je u samo dva dana uništila 465 milijardi dolara.
Već upleten u skandal, taj gubitak povjerenja investitora doveo je Credit Suisse iz Ciriha u krizu nakon što je iz najvećeg dioničara sa 10 posto udjela, Saudi National Bank objavljeno da švicarskoj banci ne mogu staviti dodatna finansijska sredstva na raspolaganje. Čak i nakon što je švicarska centralna banka osigurala spas, još uvijek postoji mnogo pitanja o budućnosti banaka među svjetskim bogatašima.
Federalne rezerve SAD pokušavaju smanjiti decenijama visoku inflaciju podizanjem kamatnih stopa. U teoriji, povećane stope, koje ljude i kompanije vode u skuplje zaduživanje, mogu usporiti tempo povećanja cijena.
Visoke kamatne stope, također, mogu gurnuti ekonomiju u recesiju, a strah od usporavanja može natjerati na obračun u brzorastućim sektorima. To uključuje tehnološku industriju, koja je doživjela zlatnu eru potaknutu niskim troškovima zaduživanja i brzim rastom tokom pandemije.
Usporavanje tehnologije teško je pogodilo SVB, jer su njegovi klijenti počeli povlačiti novac. SVB su, također, pogodile više kamatne stope na imovinu u bilansu stanja, jer je Banka uložila milijarde dolara u obveznice sa dužim rokom dospijeća, koje gube vrijednost kada stope rastu. Kada je SVB bio primoran prodati veliki dio tih obveznica uz gubitak, povjerenje kupaca je poljuljano. Kao odgovor, deponenti, uključujući istaknutog biznismena Petera Thiela, mahnito su pokušavali izvući 42 milijarde dolara u jednom danu.
Kako se ispostavilo, Federalna banka rezervi San Francisca je prije više od godinu dana označila rizik kamatne stope kao kritičan problem u SVB. FED je najavio istragu kako se vršio nadzor nad poslovanjem banke
Sunovrat giganta
Kada je u pitanju Credit Suisse, mediji podsjećaju na dugi historijat skandala koji prate rad ove Banke, a što uključuje poslovanje sa nekim od najvećih kriminalaca i zločinaca na svijetu, finansiranje kriminalnih aktivnosti i poslovanje sa klijentima poznatima po kršenju ljudskih prava. Podsjećaju da su među klijentima Credit Suisse bili trgovac ljudima sa Filipina, šef berze u Hong Kongu zatvoren zbog davanja mita, milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke, libanonske pop-zvijezde, direktori koji su opljačkali državnu naftnu kompaniju Venezuele, kao i korumpirani političari od Egipta do Ukrajine.
Upravo zbog tih praksi, banka je gubila povjerenje ostalih klijenata i stekla reputaciju “banke za kriminalce”. U oktobru prošle godine sud u Švicarskoj osudio je Credit Suisse zbog “pranja novca” narkomafije iz Bugarske. Sud je pronašao nedostatke unutar Credit Suisse kako u vezi s upravljanjem odnosima klijenata sa kriminalnom organizacijom, tako i u pogledu praćenja provedbe pravila protiv pranja novca.
U 2022. godini gubitak Credit Suisse iznosio je sedam milijardi švicarskih franaka, najviše od krizne 2008. godine. Najavljeno je da će u 2023. gubitak biti još veći. Klijenti su u posljednja tri mjeseca prošle i prvim mjesecima ove godine iz Banke povukli 110 milijardi švicarskih franaka. Iz Credit Suisse su u finansijskom izvještaju prošle godine priznali postojanje “slabosti” u svojim internim finansijskim kontrolama, što su potvrdili i nezavisni revizori iz PricewaterhouseCoopersa. Blago rečeno, nije nikako ili nije dobro kontrolirano kome se i pod kojim uvjetima nude finansijske usluge.
Zbog navedenih problema s internom kontrolom, visokih sudskih kazni i gubitka povjerenja klijenata i investitora, Credit Suisse se nikada nije oporavila od finansijske krize od prije 15 godina. Podsjećanja radi, 2007. godine dionicama Banke se trgovalo za 80 eura po dionici i više, a sada je kupljena od UBS za 0.82 eura po dionici. Sunovrat giganta – tako su analitičari nazvali pad švicarske banke.
Credit Suisse-u nije pomoglo ni 54 milijarde dolara zajma od Švicarske narodne banke u neuspješnom pokušaju održavanja likvidnosti i povratka povjerenja investitora. Prešutno opravdanje za spašavanje bilo je to što bi se njen bankrot proširio cijelim finansijskim sektorom i tako prouzrokovao veliku ekonomsku krizu.
Na kraju je spas ponudila najveća švicarska banka UBS, ali uz velike garancije države. Preuzimanje je ispregovarano posredstvom Švicarske narodne banke, koja će UBS-u osigurati 100 milijardi švicarskih franaka likvidnosti. Zajedno sa zajmovima koje je već dobila direktno Credit Suisse, to je više od 160 milijardi dolara zajmova Švicarske narodne banke. Prema navodima predstavnika centralne švicarske banke i državnih institucija, ukupno je osigurano 280 milijardi dolara za podršku Credit Suisseu i UBS-u, što je gotovo 40 posto BDP-a Švicarske.
Dnevno finansiranje banaka do kraja aprila
Kako bi osigurale likvidnost u dolarima, centralne banke SAD-a, eurozone, Japana, Kanade, Švicarske i Velike Britanije nudit će zajmodavcima finansiranje sa rokom dospijeća od sedam dana svakog dana, a ne jednom sedmično, najavljeno je iz Evropske centralne banke.
Dnevno finansiranje je bankama dostupno od 20. marta minimalno do kraja aprila kako bi se podržalo normalno funkcioniranje tržišta i osigurala likvidnost za kreditiranje kompanija i domaćinstava.
Agencije za finansijski nadzor širom svijeta, vlade i druge finansijske institucije pokušavaju procijeniti rizike. Stručnjaci smatraju da kriza velike švicarske banke, kao i banaka u SAD, prelaze nacionalne okvire.
