Električni automobili preuzimaju primat na cestama

Mada njihova tržišna renesansa traje tek posljednjih petnaestak godina, historija električnih automobila duga je gotovo dva stoljeća i doseže čak do 1828., kada je Mađar Ányos Jedlik izumio je elektromotor. Do kraja tog stoljeća uslijedili su novi izumi i njihova unapređenja, koja su kulminirala usvaršavanjem punjivih baterija do nivoa koji omogućava sigurnu pohranu električne energije u automobilu, čime je 1881. otvoren put za širenje elektromobilnosti u Evropi, gdje je, kako se procjenjuje, do 1914. godine Evropi bilo oko 3.200 električnih automobila.

U Sjedinjenima Američkim Državama, pak, popularnost električnih automobila već na prelazu između dva stoljeća, bila je tolika da ih je na cestama bilo 38 posto, u odnosu na 40 posto automobila pokretanih parom i 22 posto benzinaca.

Globalni trendovi

Prodaja električnih automobila doživjela je svoj vrhunac 1912. godine, kada se, s obzirom na njihovu sigurnost, dizajn i jednostavan način upravljanja, očekivala blistava budućnost te grane autoindustrije. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata električni automobili naglo su počeli gubiti tržišnu utakmicu, prvenstveno uslijed otkrića velikih rezervi nafte u Teksasu, Oklahomi i Kaliforniji, koja su Amerikancima naftne derivate učinile neuporedivo dostupnijim i jeftinijim nego do tada te ih dugoročno preusmjerili na automobile sa benzinskim motorima. Konačno, kada je Henry Ford pokrenuo masovnu proizvodnju vozila s benzinskim pogonom, čija je cijena 1915. bila je 440 dolara (današnjih 10.000 dolara), a godinu kasnije samo 360 dolara (danas oko 7.700 dolara), dok je cijena onih sa elektromotorom bila oko 1.750 dolara (današnjih 42.000 dolara), označen je kraj potražnje za električnim automobilima u narednim decenijama.

Nakon rijetkih kratkotrajnih bljeskova, poput električnih automobila za iznajmljivanje kojima je GM odgovorio na početkom 90-ih godina uvedenu obavezu američkim proizvođačima da plasiraju minimalno 10 posto ZEV (Zero EmissionVechile) vozila, a koji za koje se ispostavilo da su samo poslovni trik fokusiran na dobijanje poreznih olakšica, elektromobilnost je kao ozbiljna tema na globalnu pozornicu ponovo iskočila tek 2008. godine, početkom  svjetske finansijske krize, kada je cijena barela nafte dostigla rekordnih 147,27 dolara.

Iste godine Evropska unija je objavila Green Car inicijativu vrijednu pet milijardi eura, a sve veće kompanija iz automobilske industrije počele su na tržište izbacivati električne automobile, s performansama znatno unaprijeđenim zahvaljujući razvoju novih baterija na bazi litija, koje su omogućavale  domet neuporedivo veći od dotadašnjeg. Predvodnik tog trenda bila je kompanija Tesla Motors, koja je prva u modernoj eri elektromobilnosti počela serijski proizvoditi električne automobile i nedavno s fabričke trake skinula njihov  milioniti primjerak.

U godinama koje su uslijedile, tržišna ekspanzija električnih auta kontinuirano je rasla, u 2022. dostigavši rekord od 7,2 miliona prodatih vozila, što čini oko 10 posto ukupne globalne prodaje automobila. Prema Wall Street Journalu, prodaja električnih vozila lani je u svijetu povećana za čak 68 posto u odnosu na 2021. godinu.

Čak dvije trećine ukupnog broja prodatih električnih vozila odnosi se na Kinu, gdje njihov tržišni udio iznosi 20 posto, što je daleko ispod neprikosnovenog svjetskog lidera elektromobilnosti  –  Norveške, u kojoj je 79,3 posto lani prodatih automobila bilo na baterijski pogon.

Evropski prosjek istovremeno je bio na rekordnih, ali još uvijek relativno niskih 14 posto udjela električnih vozila u ukupnoj prodaji novih automobila. Ukupan godišnji rast prodaje električnih vozila iznosio je 29 posto, a posebno uočljiv je bio u Njemačkoj (za 32 posto, na 471.394) i Velikoj Britaniji (za 40 posto, na 267.203).

U SAD-u je u 2022. Na električni pogon bilo samo 5,8 posto prodatih vozila, ali uz godišnji rast prodaje od visokih 57 posto, na 756.534, i to uprkos ukupnom padu prodaje putničkih automobila za 11 procenata.

Početkom ove godine jedna od najpoznatijih svjetskih konsultantskih kompanija Ernst & Young objavila je rezultate istraživanja o globalnim prodajnim trendovima u automobilskoj industriji, prema kojem će do 2027. prodaja električnih automobila u Evropi preuzeti tržišni primata, “što je trend koji će se do 2032. ponoviti u Kini i SAD-u“. Navedena analiza također pokazuje da će se prodajni udio  vozila na pogon naftnih derivata globalno smanjiti na ispod jedan posto do 2040., pet godina brže nego što se ranije očekivalo.

U prilog takvim procjenama ide i odluka Evropskog parlamenta kojom se  od 2035. godine zabranjuje prodaja novih automobila sa benzinskim ili dizel motorima.

Vođeni statistikom prema kojoj je u Evropskoj uniji prosječni životni vijek automobila 15 godina, europarlamentarci su za referentnu odredili upravo 2035. kako bi bio ispunjen krajnji cilj da do 2050. svi automobili na cestama budu bez emisija ugljen-dioksida.

Stanje u BiH

S obzirom da Bosna i Hercegovina nije, niti će do 2035. biti članica EU, prisutna je opravdana bojazan da će naša zemlja u narednim godinama, u kojoj prosječna starost registriranih automobila prelazi 16 godina, dodatno zacementirati svoj status svojevrsnog evropskog auto-otpada. Kroz ružičastu vizuru promatrano, pak, evidentno je da, iako se radi o simboličnim brojevima, prisustvo električnih automobila na domaćim cestama konitnuirano raste – na kraju 2021. su ih bila 133 registrirana, a njihovim vlasnicima je na raspolaganju 170 punionica sa ukupno 205 priključaka, od čega je 10 DC brzih punionica i dvije takozvane superbrze punionice od 150 kilovata. Umjereni optimizam u kontekstu razvoja elektromobilnosti u BiH bude i odluka Vijeća ministara da do kraja 2023. produži svoju prošlogodišnju odluku o oslobađanju električnih automobila od carine te smanjenju carinske stope za uvoz hibrida sa 15 na pet posto, kao i inicijative za subvencije i porezne olakšice pri kupovoni ekološki prihvatljivih vozila, poput  programa Vlade FBiH kojim je iz federalnog budžeta lani izdvojeno ukupan milion KM  za poticaje pri kupovini električnih i hibridnih automobila.

Ako već ne možemo razmišljati o dostizanju evropskih standarda, na osnovu navedenih mjera nesumnjivo se možemo nadati barem približavanju regionalnom nivou elektromobilnosti, koji, posebno kada je riječ o Hrvatskoj, članici EU, također daleko odmakao od bosanskohercegovačkog.  Naime, u Hrvatskoj su lani bila novoregistrirana 1.374 električna vozila, ali uz zanemariv rast od samo jednog  automobila više u odnosu na 2021. godinu. Udio električnih automobila u ukupnom broju novoregistriranih vozila na hrvatskom tržištu trenutno iznosi 3,1 posto. Međutim, prošle godine u Hrvatskoj su prodata i 9.122 hibridna automobila, što je udio od čak 20,7 posto u ukupnom broju tamošnjih novoregistriranih vozila. Analitičari procjenjuju da će Hrvatska do 2035. imati petnaesti najveći udio prodaje električnih vozila u Evropi, s njihovim udjelom od 28,25 posto u ukupnom novoregistriranih automobila.

Po zaostajanju za Evropom našoj zemlji mnogo bliža je Srbija, gdje je, unatoč državnim subvencijama za kupovinu novih vozila na električni i hibridni pogon u pojedinačnim iznosima  od 2.500 do 5.000 eura, 2021. prodato samo 113, a lani 237 takvih automobila…

Vožnja po Mjesecu

Dana 31. jula 1971. godine električni automobil je postao prvo vozilo koje je čovjek vozio na Mjesecu. Bio je to Lunar Roving Vehicle, koji su namjenski za Apollo misije razvile kompanije Boeing i Delco Electronics.

Korištenjem takozvanog Moon Buggyja tokom misije Apollo 15 najavljeno je ponovno buđenje interesa za električne automobile, na koje se ipak moralo pričekati još nekoliko decenija.

Dominacija Tesle

Sa 1,3 miliona lani prodatih primjeraka, Tesla je i dalje najveći svjetski proizvođač električnih vozila, a iza njega su kineski BYD (913.000) i SAIC (871.000). Tesla drži 64 posto američkog tržišta električnih automobila, kojih je u 2022. isporučila čak 484.351, uz rast od 41 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najprodavaniji električni automobil na evropskom tržištu je Tesla Model Y, sa 137.819 lani isporučenih primjeraka, a na drugom mjestu je Tesla Model 3, sa prodatih 92.150 primjeraka.

Brzinski rekord

Prije usavršavanja motora s unutrašnjim sagorijevanjem, električni automobili držali su mnoge rekorde u brzini i dometu.

Među najznačajnijim je brzinski rekord od 100 kilometara na sat, postignut  29. aprila 1899. godine.

Top 5 proizvođača električnih automobila