“Federalno ministarstvo je 2017. godine pripremilo i uradio izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, kojim je Fondu dato zaduženje uspostavljanja i vođenja informacionog sistema upravljanja otpadom. Nakon toga je i novim Zakonom o zaštiti okoliša iz 2021. godine i Zakonom o zaštiti zraka, koji je u parlamentarnoj proceduri, istaknuta važnost upravljanja podacima o okolišu i jasno su prepoznate vrlo konkretne zadaće u smislu sistemskog prikupljanja i obrade podataka o okolišu. U tom smislu, ponosna sam da je Fond nadogradio informacioni sistem i da smo u izvještaju EU Agencije za zaštitu okoliša pohvaljeni za napredak u ovoj oblasti”, rekla je federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.
Istakla je da će digitalizacija pomoći kako institucijama, tako i privrednim subjektima da olakšaju svoje poslovanje.
“Uspostavom Informacionog sistema za okoliš u Federaciji BiH, uz uspostavu sličnih informacionih sistema u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu stvaraju se kvalitetni preduslovi izrade cjelovitog informacionog sistema za okoliš Bosne i Hercegovine, kao neophodne infrastrukture za realiziranje brojnih preuzetih međunarodnih obaveza, a posebno funkcionalne saradnje sa Evropskom agencijom za okoliš”, istakla je Đapo.
Zbog nepostojanja agencije za okoliš Vlada Federacije BiH se, na inicijativu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, odlučila da zaduži Fond da pokrene aktivnosti na uspostavljanju informacionog sistema okoliša i izrade periodičnih izvještaja o stanju okoliša FBiH.
Informacioni sistem upravljanja otpadom FBiH pušten je u operativnu upotrebu 1.1.2021. godine. Sve institucije i obveznici sistema koji upravljaju, proizvode ili uvoze ambalažni i elektronički otpad, kao i posebne vrste otpada, moraju unositi podatke o nastanku, prodaji, recikliranju, kao i deponiranju otpada. Na taj način omogućeno je praćenje tokova kretanja otpada, praćenje razvoja sistema upravljanja otpadom, te posebno omogućeno kvalitetno izvještavanje. Planirana je nadogradnja sistema kako bi se imali svi podaci o opasnom otpadu.
Fond je nadogradio postojeći informacioni sistem u koji institucije mogu unijeti sve podatke i dozvole iz svoje nadležnosti ili verificirati iste koje su unesene od strane privrednih subjekata. Sva kantonalna ministarstva su uvezana u sistem, a omogućit će se pristup i općinama. Na taj način, sve informacije će biti pohranjene na jednom mjestu, što predstavlja uštedu kako vremena, tako i novca, kako se ne bi sistemi razvijali segmentirano, što nosi opasnost od nemogućnosti uvezivanja podataka i kvalitetnog izvještavanja. Stvorene su pretpostavke da u budućnosti sve dozvole koje posjeduju privredni subjekti biti u sistemu, što će olakšati poslovanje institucija, inspekcija, privrede, ali i omogućiti uvid dozvola i podataka akademiji, NVO i zainteresiranim građanima.
Druga komponenta je Informacioni sistem zaštite prirode FBiH koji daje informacije o prirodnom (biološkom i geološkom) naslijeđu FBiH, a softversko rješenje je usklađeno sa zemljama EU. Pored svih informacija o zaštićenim područjima, dostupne su i informacije o zaštićenim i strogo zaštićenim, te ugroženim vrstama koje se nalaze na crvenoj listi FBiH. U narednom periodu se planiraju aktivnosti uspostave novih modula, prvenstveno vaskularne flore FBiH, kao i katastra pećinskih objekata.
Treća komponenta se odnosi na klimatske promjene. Razvijen je sistem za praćenje indikatora/pokazatelja za klimatske promjene kao i sistema vođenja inventara GHG emisija za FBiH. Produkcijska verzija sistema, nakon neophodnih dorada, bit će uskoro dostupna. Sistem će omogućiti institucijama i građanima informacije koje će služiti u prilagođavanju na klimatske promjene, a sve s ciljem srednjoročnog planiranja investicija u klimatski osjetljive sektore u Federaciji BiH, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
