Business Magazine i Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zajedno u projektu
Turistički dragulji BiH
Ako se od svih bosanskih gradova zagledamo najprije u stari grad Jajce, onda ćemo naći da nijedan grad u Bosni nije toliko lijep ni bosanski kao što je Jajce, jer je cio ovaj grad kao izliven – i nigdje kao ovdje grad i njegov čovjek ne čine jedinstvenu cjelinu, jer svijet oko Jajca, to jest iz njegovih bližih i daljih sela, nosi nešto u sebi drevno, starinsko – isto onako kao što drevno i starinsko nosi u sebi i sam grad Jajce!
Tako je Ćamil Sijarić pisao o Jajcu, Kraljevskom gradu, jedinom u svijetu koji u svom centru ima vodopad i to ne bilo kakav, nego Plivski, star 50 hiljada godina, jedan od najljepših na planeti. Svojevrstan simbol Jajca i Bosne i Hercegovine, koji su, kao i on, odoljeli zubu vremena i nadživjeli razne okupatore koji su ih stoljećima pokušavali ukrotiti, Plivski vodopad danas je i omiljeno odredište turista iz svih krajeva svijeta dolaze da se dive njegovoj raskoši.
Bogata baština
Uz Plivski vodopad, najjači turistički adut kojeg je Jajcu podarila priroda su Plivska jezera, smještena nadomak grada, koja osim vizuelnog užitka pružaju i obilje mogućnosti za rekreaciju – od ribolova, preko plovidbe kajacima i kanuima, do bicikliranja i džogiranja obalom.
Dodatnu jezersku atrakciju predstavljaju Mlinčići, kompleks od 20 srednjovjekovnih vodenica izgrađenih na sedrenoj pregradi između Velikog i Malog jezera, koji su 2009. proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Navedena prirodna bogatstva, garnirana bravurama vještih zanatlija iz doba Bosanskog Kraljevstva, glavni su razlog zbog kojeg Jajce iz godine u godinu bilježi sve veći broj turističkih posjeta, koji je već lani ne samo dostigao, nego i nadmašio predpandemijski nivo.
“Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca prošlu godinu uspjela je zaključiti sa do sada najboljim rezultatima. Premašili smo rekordnu 2019. godinu za više od 15 posto, što je bilo iznad svih naših očekivanja.
Također, većina naših partnera u Jajcu koji se bave turizmom (uključujući i privatne iznajmljivače smještaja) i ugostiteljstvom povezanim s time uspješno su zaključili prošlu godinu. Još uvijek nismo dobili statističke podatke o prijavljenom broju noćenja (to područje još uvijek nije dovoljno dobro uređeno, tako da ima puno slučajeva neprijavljivanja gostiju), kao ni o ostvarenim direktnim i indirektnim prihodima od turizma. Ove godine u Jajcu će početi s radom i Turistička zajednica, koja će više biti uključena u ovaj dio aktivnosti.
Vjerujemo da potencijali Jajca mogu privući i veći broj turista, ali za to treba stvoriti i određene preduvjete. Tu prije svega mislimo na privlačenje investitora i izgradnju hotelskog smještaja s četiri ili pet zvjezdica, jer nas veliki broj gostiju s pojedinih tržišta (Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo itd.) zaobilazi upravo zbog tog nedostatka.
Nivo zaposlenosti u turizmu usko je povezan s ulaganjima, ali možemo konstatirati kako je on svake godine sve veći. Posebno bismo istaknuli sve veći broj naših građana, kako onih koji žive u Jajcu, tako i onih iz dijaspore, koji ulažu u privatni smještaj i na taj način barem djelomično nadomještaju naše probleme oko smještajnih kapaciteta“, ističe u izjavi za Business Magazine direktor Agencije Anto Brtan, potctavajući da su “glavni turistički aduti Jajca svakako prirodne ljepote i kulturno-povijesna baština“.
Kada je riječ o spomenutoj jajačkoj kulturno-historijskoj baštini, ona je podjednako impozantna kao i blagodeti kojima je Kraljevski grad nagradila priroda. Najstariji gradski kulturno-historijski spomenik, koji datira još iz drugog stoljeća je Mitrej – hram boga Mitre, starog indo-iranskog božanstva sunca i svjetlosti, čiji su kult iz Male Azije na bosanskohercegovačko tlo donijeli rimski vojnici. Mitrej u Jajcu otkriven je 1931. godine, a 2003. proglašen je nacionalnim spomenikom BiH.
Na dugoj listi gradskih znamenitosti proglašenih nacionalnim spomenikom je i Tvrđava Jajce, uporište nekadašnje kraljevske prijestonice, posljednji bastion odbrane Bosanskog Kraljevstva od turske najezde, koji je tek 1528. kapitulirao i pao pod otomansku vlast. Na samom ulazu u Tvrđavu i danas se nalazi portal s grbom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
Uz ime kralja Stjepana direktno su povezana još dva jajačka kulturno-historijska spomenika – Crkva svete Marije, u kojoj je 1461. on krunisan, te Kraljev grob, mjesto ukopa njegovih posmrtnih ostataka.
Crkva je početkom 16. stoljeća pretvorena u Sultan Sulejmanovu, odnosno Fethija džamiju, i od tada je nekoliko puta stradala u požarima – posljednji put 1832. godine, od kada nije u upotrebi jer su od nje ostali samo zidovi i zvonik svetog Luke.
Kraljev grob, usamljeni stećak u Zastinju kod Jajca, pak, zajedno sa kosturom Stjepana Tomaševića koji je krajem 19. stoljeća ekshumiran, a danas se nalazi u Franjevačkom samostanu u Jajcu, čini cjelinu proglašenu nacionalnim spomenikom BiH.
Osim kraljevog, u Jajcu i njegovoj okolini sačuvano je još više od 350 stećaka, na 21 nekropoli, od kojih su najpoznatije one u Vincu i Katici.
Srednjovjekovni artefakt su i Katakombe, koje su ustvari podzemna crkva isklesana u živoj stijeni. Pretpostavka je da je herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić, utemeljitelj Jajca, koji je naredio njenu gradnju, namjeravao dio crkve preurediti u porodičnu grobnicu, ali je na kraju uslijed smrti tog velikaša posao ostao nedovršen, pa su Katakombe kroz naredna stoljeća služila kao izolatorij za gubavce, skrovište žena i djece od represija Omer paše Latasa, derviška tekija, tamnica, skladište piva, ali i ratni štab Josipa Broza Tita.
Među jajačkim kulturno-historijskim znamenitostima novijeg datuma, izdvaja se, pak,
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, osnovan 1953. godine, koji je tokom agresije na BiH bio potpuno devastiran, ali je 2002. proglašen nacionalnim spomenikom kojem treba biti vraćena prvobitna funkcija, što je šest godina kasnije i realizirano, tako da je Muzej danas jedan od najposjećenijih u našoj zemlji, sa više od 20 hiljada posjetilaca godišnje.
Uz pobrojane i brojne druge prirodne i kulturno-historijske atrakcije koje privlače turiste u Jajce, gostima Kraljevskog grada na raspolaganju su i moderni oblici turističke ponude, koji se iz godine u godinu unapređuju i obogaćuju novim sadržajima.
Obogaćivanje ponude
“Posljednjih nekoliko godina sve je bolja ponuda kulturnih događaja, koji privlače brojne turiste iz BiH i inozemstva.
Tu bismo prije svega izdvojili dva važna kulturna događaja, koji su obilježili početak prošle sezone. Prvi je bio koncert svjetski poznatog DJ-a Jamiea Jonesa, koji smo, u suradnji s pariškom agencijom Circle, organizirali 30. svibnja na platou ispod vodopada. Među više od tisuću stranih posjetitelja, u Jajce su stigle organizirane grupe od Meksika, SAD, Latvije, Irana i skoro svih europskih zemalja. Mjesec dana kasnije, uz pomoć diskografskog producenta Leonarda Pavkovića, inače rođenog Jajčanina koji živi na relaciji Njujork – Toledo (Španjolska), u Jajcu smo organizirali 1. MoonJune festival na kojem su nastupile neke od najvećih svjetskih zvijezda jazza i eklektične glazbe. Ove godine Festival će se održati u Toledu, a dogodine na Baliju. Mislimo da su samo ta dva događaja promovirala Jajce u svijetu na najvišoj razini do sada i kako ćemo tek u narednim godinama ostvarivati benefite od toga.
Našu turističku ponudu tradicionalno smo obogatili Danima srednjovjekovlja, Međunarodnim skokovima s vodopada, Desantom na Jajce i projekcijom najboljih filmova SFF-a, te drugim koncertima izvan tih festivala.
Osim toga, u tijeku su i pripremne aktivnosti oko podnošenja zahtjeva za upis Jajca na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Naš zahtjev iz 2007. godine je povučen zbog određenih nedostataka i primjedbi mjerodavnih institucija. Sam zahtjev bio je i preambiciozno zamišljen (stavljanje cijelog starog dijela grada na Listu), tako da ćemo se sada fokusirati na pojedinačne spomenike koji bi mogli zadovoljiti zahtjevne kriterije UNESCO-a. Ukoliko bismo uspjeli u tome, ne treba ni govoriti koliko bi to značilo za Jajce u turističkom i svakom drugom smislu“, potcrtava Brtan, napominjući da Agencija nastoji privući što više partnera iz privatnog sektora kako bi se poboljšala lokalna turistička ponuda, pri čemu specifičnu otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da je većina najatraktivnijih lokacija u gradu i oko Plivskih jezera pod posebnom zaštitom države, što praktično onemogućava dobijanje dozvola za građenje.
“Agencija će ove godine raditi na realizaciji nekoliko projekata koji će poboljšati našu turističku ponudu.
Jedan od njih je dovršetak uređenja nacionalnog spomenika Kraljev grob, potom uređenje prostora oko nacionalnog spomenika Vodenice na rijeci Plivi, te uređenje muzejskog prostora u sjedištu Agencije i postavljanje arheološke postavke.
U proteklih nekoliko godina naš glavi cilj bio je dovesti Jajce na neku razinu turističke ponude koja bi bila poticaj za nova ulaganja. Mislimo kako smo dobrim dijelom u tome uspjeli. Zbog toga smo bili jedni od inicijatora za osnivanje Turističke zajednice, kako bismo podijelili djelokrug rada i nastojali postići što bolju učinkovitost.
Došli smo u situaciju kada je ljetna sezona u najvećoj mjeri iskorištena i kada trebamo tražiti načine kako od Jajca učiniti privlačnu destinaciju tijekom cijele godine. Upravo to bit će naš prioritet u budućem razdoblju, za što imamo potporu lokalnih vlasti, kao i većine naših gospodarstvenika“, objašnjava Brtan, koji na pitanje o podršci jajačkom turizmu sa kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa odgovara kostatacijom da ona “postoji sa svih razina vlasti, ali je više puta samo simbolična i ne daje nam mogućnost realizacije planiranih aktivnosti“.
“Ako, primjerice, za izradu Glavnog projetka rehabilitacije, sanacije i rekonstrukcije nacionalnog spomenika Tvrđava u Jajcu trebamo skoro 100 tisuća KM, a nadležno ministarstvo bilo koje razine vlasti nam odobri pet tisuća KM, onda normalno da ne možemo planirati te aktivnosti (a dobivena sredstva bismo trebali opravdati za tu namjenu).
Mislimo kako bi Federalno ministarstvo turizma i okoliša trebalo biti više uključeno u sve što se radi na unaprijeđenju turizma u Jajcu (naravno, i drugim mjestima u Federaciji BiH), u suradnji s drugim nadležnim institucijama svih razina vlasti. Svjesni smo da lokalna zajednica treba biti pokretač i u Jajcu se stvarno trudimo oko toga, ali često nismo u mogućnosti sami dovesti do kraja neke važne projekte“, poručuje Brtan.
Zavičajni muzej
Zavičajna etno zbirka Jajca svojim sadržajem opisuje lokalni način života, običaje i tradiciju, kulturno-povijesnu baštinu te koji su ostavili trag u gradskoj historiji. Muzej sadrži i Geološko-petrografska i minerološka zbirku koja predstavlja prirodna bogatsva šireg područja Jajca. U okviru muzeja djeluju radionice tkanja i veza, koje od izumiranja čuvaju te tradicionalne zanate.
Bosanske kuće
Pažnju gostiju Jajca svakako plijene i arhitektonski dragulji u vidu karakterističnih starih bosanskih kuća, izgrađenih na način koji odaje utisak da se radi o objektima organski izraslih iz tla. Nekoliko preostalih primjeraka tradicionalne jajačke stambene arhitekture (Omerbegova, Kršlakova, Burića kuća), stavljeno je pod zaštitu države.
Čaršijska i Ženska džamija
Među gradskim nacionalnim spomenicima sakralnog tipa najprepoznatljivije su Ženska (Dizdareva) i Čaršijska (Esme sultanije) džamija.
Ženska džamija je zaostavština nekadašnjeg jajačkog dizdara Sulejman-bega Kulenovića s početka 19. stoljeća, izgrađena u spomen na njegovih sedam kćerki, umrlih dok je on bio na hadžu.
Džamija Esme sultanije, koju je sredinom 18. stoljeća podigla kćerka sultana Ahmeda III, po preporuci astrologa koji su joj rekli da će ozdraviti ako sagradi tri javna dobra na mjestima gdje se dvije rijeke spajaju u jednu (izgradila je i dva mosta na Vrbasu), jedna je od posljednjih u našoj zemlji koje su pokrivene kupolom.
