Šefovi vlada država Evropske unije dodijelili su zvanično Bosni i Hercegovini status kandidatski status za članstvo u EU sredinom decembra. Šta tačno donosi kandidatski status Bosni i Hercegovini, koje su obaveze, a koja prava u tom procesu i koje sve korake je potrebno proći da bismo otvorili pregovore, ispregovarali i ispunili uslove za članstvo u EU? Odgovore na ova pitanja potražili smo od Osmana Topčagića, nekadašnjeg ambasadora naše zemlje u Misiji BiH pri EU u Briselu te direktora Direkcije za evropske integracije BiH u vrijeme kada je naša država potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU.
Aktivnija politika
Ambasador Topčagić naglašava da se dobijanjem kandidadskog statusa završava jedna faza u procesu evropskih integracija i otvara nova. BiH je bliže otvaranju pregovora o ulasku u EU.
„Međutim, suštinski se mijenja položaj i imidž BiH. Do sada su u našem regionu izdvajane četiri države kao kandidati, a BiH i Kosovo su bili potencijalni kandidati. Tako da je u općoj priči o regionu Zapadnog Balkana, vezano i za političku situaciju, ali i za poslovne mogućnosti, BiH izostavljana. Nadam se da ćemo sa dobijanjem kandidatskog statusa biti u novoj poziciji, u grupi onih koji zaslužuju pažnju i konkretne aktivnosti i u poslovnom smislu“, kaže ambasador Topčagić.
Iskustva zemalja iz našeg regiona kada je u pitanju kandidatski status su različita. Sjeverna Makedonija je npr. čekala 17 godina na otvaranje pregovora nakon dobijanja kandidatskog statusa, dok je Hrvatska samo godinu dana nakon dobijanja kandidatskog statusa otvorila pregovore.
„Mišljenja sam da bi za BiH najvažnije bilo uraditi kvalitetnu analizu toga šta Evropska komisija od nas očekuje, što se već radi. No, bojim se da se to radi na nivou administracije. Ne vidim na političkom nivou da je to dominantna tema, koliko god da se iskazuje podrška evropskom putu koji se navodi kao jedan od prioriteta pa i za instutucije izvršne i zakonodavne vlasti čiji je proces formiranja u toku. Ne vidim da postoji suštinski angažman na visokom političkom nivou oko ispunjenja uslova za dalji napredak na ovom putu. Prioriteti su poznati, to je onih 14 reformi iz mišljenja Evropske komisije, dogovor političkih stranaka postignut prošle godine u Briselu, to su uostalom i prioriteti koji su dati uz mišljenje Evropske komisije i stavove Vijeća Evropske unije uz dobijanje kandidatskog statusa. Zna se šta je potrebno uraditi, ali ne vidim da se na visokom političkom nivou poduzimaju aktivnosti sa odgovarajućim intenzitetom i dinamikom. Ovo je sada prilika koju smo dobili i treba je iskoristiti“, naglašava ambasador Topčagić.
Napominje da se stanje može promijeniti, tim prije što je opće mišljenje i činjenica da je BiH dobila kandidatski status kao političku odluku, zbog sigurnosne situacije u našoj široj regiji i na istoku Evrope, nakon ruske agresije na Ukrajinu. Prema njegovim riječima, upravo su te činjenice dovele do toga da Evropska unija drugačije promišlja pitanje daljeg širenja i zbog toga naglašava da, ako smo već dobili priliku, moramo je koristiti mnogo brže i efikasnije.
U javnosti se počelo govoriti o tome da će sa dobijanjem kandidatskog statusa dovesti do otvaranja novih fondova za BiH, ali ambasador Topčagić pojašnjava da se situacija sa fondovima promijenila u odnosu na vrijeme kada je, recimo Hrvatska pristupala EU.
„Sadašnja situacija sa dodjelama predpristupnih fondova državama koje su u procesu pristupanja EU je takva da nema razlike u statusu potencijalnih i kandidata za članstvo u EU. Ranije je razlika postojala i prelazak u kandidatski status je značio i pristup novim komponentama. Sve te komponente otvorene su za BiH i dok smo imali status potencijalnog kandidata i sada kada imamo status kandidata. Ono što je novo za nas, ali i sve druge države, jeste da se sredstva iz fondova dodjeljuju u zavisnosti od spremnosti države da ih aktivira, troši i usmjeri na prioritete koji su definirani odgovarajućim strateškim dokumentima, koje država mora usvojiti u ovom procesu, odnosno, postojanjem odgovarajućih institucija koje će brinuti o provedbi, aktiviranju tih sredstava“, kaže ambasador Topčagić.
Pojašnjava da su sredstva vezana dijelom za strategiju EU Green Deal, ali i za klasične oblasti kao što je, naprimjer, poljoprivreda, gdje je potrebno napraviti tijelo za plaćanja u poljoprivredi na državnom nivou, kako bi BiH mogli povlačiti grant sredstva EU za poljoprivredne proizvođače.
Što se tiče otvaranja pregovora sa EU o članstvu BiH, oni se neće otvoriti odmah i iz EU nije spominjan potencijalni datum otvaranja pregovora.
„Mislim da bi sa naše strane trebalo voditi aktivniju politiku. Smatram da bi prvenstveno trebalo precizirati uslove koji su nam postavljeni. Odnosno, šta tačno znači i koji nivo napretka se očekuje u ispunjenju tih uslova kako bi Evropska komisija dala prijedlog Vijeću EU o otvaranju pregovora. Kada gledate prirodu uslova za otvaranje pregovora, tu ima stvari koje nikada ne završavaju. Šta znači uspostava, efikasnog i neovisnog pravosuđa? To je proces koji traje i za koji se nikada ne može reći da je završen. Treba vidjeti koji stepen te reforme je potrebno postići, kako bismo dobili pozitivno mišljenje Evropske komisije. To je potrebno da ne dođemo u situaciju da se ljestvica diže u momentu kada smo krenuli u skok. Mišljenja iz država koje su prošle ove procedure su da pregovori zapravo znače stvarne reforme i stvarnu promjenu ambijenta u društvu“, ističe ambasador Topčagić.
Bez velikih potresa
Pregovori se sada vode kroz 35 poglavlja, mada se u suštini pregovara od 33 poglavlja, a dva se prihvataju bez posebnih pregovora. Poglavlja su sada grupisana u tzv. klastere, veće grupe poglavlja o kojima se pregovara kao o cjelinama, jer su po svojoj prirodi povezani. Pa je, naprimjer, jedna grupa povezana kroz konkurentnost i unutrašnje tržište, druga pravosuđe i vladavinu prava itd.
„Ono što treba reći jeste da smo mi u većini tih stvari u ranoj fazi ispunjenja uslova i preuzimanja acquis communautaire ili pravne stečevine EU. No, ne očekujem da će se desiti veliki potresi ili velike promjene. Svi koji posluju u BiH i djeluju u određenim oblastima prate susjednu Hrvatsku i druge članice EU, tako da se susreću sa tim, svjesni su i spremni ići u tom pravcu. Naravno, neće sve biti jednostavno, ali u tom procesu treba očekivati kako finansijsku, tako i tehničku podršku EU za usvajanje propisa, uspostavu institucija i provedbu reformi u praksi“, ističe ambasador Topčagić.
Podsjeća da je puno veća promjena u BiH svojevremeno bila usvajanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa susjednim državama, pa onda i sa CEFTA u segmentu trgovine. Podsjeća i da je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bh. tržište otvoreno za proizvode EU, a i EU je kroz asimetrične mjere otvorila svoje tržište za naše proizvode.
„Kada je su u pitanju pregovori, od države zavisi kako će se organizirati za pregovore. Ne ulazi vlada u EU, ulazi država, društvo i sasvim je logično da se koriste svi resursi društva. Mi smo i kod pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju imali otvoren poziv stručnjacima iz različitih oblasti da se uključe u pregovarački proces i bili su uključivani. Mislim da će i sada biti takav slučaj. BiH će morati izabrati glavnog pregovarača i organizirati pregovarački tim prema poglavljima. Još 2003. godine bh. institucije su usvojile pojedine osnovne dokumente o pregovorima vezano za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, kaže ambasador Topčagić.
Podsjeća da je ranije usvojen mehanizam koordinacije u procesu evropskih integracija koji obuhvata sve nivoe vlasti, koji je vrlo kompleksan i glomazan i nije se baš pokazao efikasnim do sada. Kao takav je rezultat bh. realnosti i uređenja BiH. U svjetlu ranijih iskustava, prije svega odgovaranja na upitnik Evropske unije, ambasador Topčagić smatra da bi trebalo adaptirati postojeći mehanizam koordinacije i iskoristiti ga za pregovore o članstvu u EU, kada do njih dođe.
Presudna uloga bh. diplomatije u promociji ostvarenih rezultata reformi
Ambasador Topčagić naglašava da je ključno za dobijeni kandidatski status provedba reformi, da u BiH zaživi reformski proces i da se postignuti rezultati pravovremeno i adekvatno predstave u EU, Evropskoj komisiji, institucijama EU, ali i u državama članicama EU.
„Tu je od presudne važnosti aktivna uloga naše diplomatsko – konzularne mreže, koju moramo više koristiti nego do sada. Mislim da bismo u našim ambasadama u državama članicama EU morali imati diplomate – eksperte za proces pridruživanja koji će moći kompetentno prenositi ono šta smo uradili ili prenositi eventualne potrebe za podrškom državama članicama. Na kraju, sve odluke u ovom procesu donose države članice. Moramo aktivno raditi na tome da prenosimo pozitivne rezultate kojih ima i kojih će biti“, naglašava ambasador Topčagić.
