Iako je 2021. bila proglašena Evropskom godinom željeznice, s ciljem poticanja građana i kompanija na veće korištenje željezničkog, kao energetski efikasnog i održivog načina prijevoza, pruge širom Starog kontinenta i dalje zarastaju u sve dublji korov, a putnici i roba mahom se transportuju nekim drugim vidovima saobraćaja. Taj evropski trend odavno je prisutan i u Bosni i Hercegovini, kojom su željezničke kompozicije nekada danonoćno krstarile, a danas su svojevrsni raritet, unatoč činjenici da naša zemlja jedina u Evropi, a možda i u svijetu, nema jednu, nego čak dvije državne željezničke kompanije, čije su nadležnosti i infrastruktura strogo ograničene međuentiteskom linijom.
Enis Džafić, predsjednik Uprave i generalni direktor Željeznica FBiH, u razgovoru za Business Magazine objašnjava kakva je trenuta poslovna pozicija te kompanije i na čemu se temelji njena poslovna strategija za naredni srednjoročni period.
BM: Prema raspoloživim podacima, u dosadašnjem dijelu 2022. godine Željeznice FBiH prevezle su mnogo više putnika nego u istom prošlogodišnjem periodu – da li je taj rast isključivo plod oživljavanja linije Sarajevo – Ploče ili još nekih unapređenja ponude ŽFBiH?
DŽAFIĆ: Tokom prvih osam mjeseci ove godine, Željeznice FBiH prevezle su 239.000 putnika, što je za 150 posto više u odnosu na isti period 2021. godine.
Uspostavljanje sezonskog putničkog voza Sarajevo – Ploče – Sarajevo, koji je saobraćao u periodu od 1. jula do 11. septembra 2022. doprinio je povećanju putnika. Za to vrijeme na spomenutoj relaciji prevezeno je 4.666 putnika. Iskazano interesovanje putnika za vožnju na relaciji Sarajevo – Ploče – Sarajevo najbolji je pokazatelj da bi ova linija i ubuduće trebala saobraćati.
Porast prevezenih putnika je rezultat i uvođenja prigradskih linija na relacijama od Sarajeva ka Visokom i Pazariću.
BM: U kojoj mjeri je navedeno povećanje broja putnika uticala niska baza, uslovljena padom prometa u pandemijskom periodu?
DŽAFIĆ: Period pandemije korona virusa odrazio se i na poslovanje Željeznica FBiH tokom 2020. godine. Smanjen je obim prevoza tereta i broj prevezenih putnika.
Željeznice FBiH prevezle su 122.578 putnika, što je za 75 posto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je prevezeno 494.612 putnika…
BM: Koliko je postojeći obim prijevoza putnika u skladu sa realnim mogućnostima ŽFBiH, odnosno koliko je blizu ili daleko od ciljanog nivoa putničkog saobraćaja kojim bi bile ispunjene ambicije Željeznica u tom poslovnom segmentu (postoji li uopće realna mogućnost da željeznički putnički saobraćaj bude profitabilan)?
DŽAFIĆ: Povećanje broja putnika zabilježeno je u svim željezničkim pravcima. Ipak, broj prevezenih putnika nije u skladu sa realnim mogućnostima ŽFBiH, jer smo prije pandemije, u 2019. godini, prevozili blizu pola miliona putnika.
Naša ambicija je da se poveća broj prevezenih putnika na nivo prije krize. Jedan od razloga za povećanje ovolikog broja prevezenih putnika jeste taj što su putnici prepoznali kvalitet usluge i što je ekonomski najisplativiji i najsigurniji vid prevoza.
Poznato je da putnički saobraćaj u regionu i većini evropskih zemalja nije profitabilan. Zato je neophodno da se u potpunosti implementira Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja.
BM: Teretni saobraćaj ostao je na približno istom nivou kao i prošle godine – koja vrsta robe je bila najzastupljenija i u kojim segmentima kargo prijevoza se bilježi napredak, a kojim stagnacija ili manjak prometa?
DŽAFIĆ: Tokom prvih osam mjeseci ove godine, Željeznice FBiH prevezle su 5.352.490,24 tona robe, što je za 0,11 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Osnovne vrste sirovina koje Željeznice FBiH prevoze za domaće i inostrane partnere su ugalj, koks, soda, šećer, so, pšenica, kafa, nafta, mazut, papir, drvo, petrol, gips, kamen, željezna ruda, staro željezo, građevinski materijal te druge vrste robe koje se prevoze u kontejnerima.
Osigurali smo da se transport svih roba u izvozu i uvozu nesmetano odvija, čime smo olakšali poslovanje privrednih subjekata u BiH. Bilježimo i porast prevezenih roba (ugalj i nafta) iz Luke Ploče ka zemljama srednje Evrope.
BM: Koliki hendikep u kontekstu obima teretnog saobraćaja predstavljaju nerazvijenost domaće privrede i nelojalna konkurencija u vidu tzv. kamionskih lobija (koji od ta dva problema više negativno utiče na rad Željeznica FBiH)? Kojim sistemskim intervencijama nadležnih institucija bi se navedeni problemi eventualno mogli ublažiti, posebno kada je riječ o forsiranju drumskog na štetu željezničkog prijevoza robe?
DŽAFIĆ: Nerazvijenost domaće privrede i “kamionski lobi“ imaju direktnu vezu sa obimom teretnog željezničkog transporta roba i utiču na rezultate poslovanja ŽFBiH.
U Bosni i Hercegvoini više od 70 posto privrede je oslonjeno na usluge Željeznica FBiH. Naš elektroenergetski sektor u najvećoj mjeri zavisi od funkcionisanja Željeznica FBiH. Važno je napomenuti da, u novonastalim uslovima globalne krize, transportom energenata ŽFBiH bitno utiču na energetsku stabilnost – ne samo Bosne i Hercegovine, nego i regiona.
Godišnje se željeznicom preveze oko devet miliona tona robe, a cestama oko četiri miliona tona.
Jedno od sistemskih rješenja ove problematike jeste realizacija strateškog cilja Željeznica FBiH, a to je prijevoz nafte i naftnih derivata. Ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom, efekti za državu bili bi višestruki.
Da bi se izbjeglo favorizovanje“kamionskog lobija“, neophodno je izbalansirati stepen ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu kroz zakonsku regulativu.
BM: Unatoč pozitivnim poslovnim iskoracima, Željeznice su još uvijek najveći porezni dužnik u Federaciji BiH, sa dugom većim od oko 185 miliona KM – na šta se prvenstveno donosi taj dug i šta se poduzima s ciljem njegovog saniranja? Kako stoje stvari sa tekućim poreznim i obavezama prema radnicima – koliko uredno se one izmiruju?
DŽAFIĆ: Nastali dug Željeznica FBiH prema Poreznoj upravi direktno je proporcionalan i uzrokovan neimplementacijom federalnog Zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih preduzeća za period 2008. – 2012. godina. Na osnovu tog zakona, Vlada FBiH je preuzela obavezu da u ime ŽFBiH izvrši uplate po osnovu penzionog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Međutim, nije uplaćena niti jedna KM, a nastali dug prebačen je na konto ŽFBiH.
Međutim, u toku mandata aktuelne Uprave, počelo je servisiranje duga prema Poreznoj upravi FBiH i to iz vlastitih prihoda. Zahvaljujući stabiliziranju poslovanja, Željeznice FBiH uspjele su izmiriti ne samo tekuće obaveze, nego i dio obaveza nastalih u ranijim periodima.
Primanja željezničara su redovna. Ostvarena je i povišica plate u skladu sa mogućnostima firme, isplaćen regres, uvezan je i isplaćen radni staž svakom penzioneru. Na osnovu preporuke Vlade FBiH, Željeznice su svojim radnicima isplatile po 800 KM na ime jednokratne novčane pomoći zbog inflacije i rasta potrošačkih cijena.
BM: Koliko je trenutno izražen problem s viškom radnika (ili eventualno njihovim manjkom na određenim pozicijama) i kakvi su planovi i aktivnosti vezani za njegovo rješavanje?
DŽAFIĆ: Imamo 2.659 zaposlenih, što je za oko 1.000 radnika manje nego 2015. godine. Do kraja ove godine doći će do ponovnog smanjenja radne snage odlaskom u penziju 112 radnika, shodno planu penzionisanja.
Da bi se nesmetano odvijao proces rada, a zbog nedostatka izvršnog osoblja, ŽFBiH su zaposlile 150 radnika potrebne kvalifikacione strukture. ŽFBiH će i u budućnosti zapošljavati mlade stručnjake koji su neophodni za savremeni proces rada.
BM: Šta su osnovne karakteristike srednjoročne poslovne strategije Željeznica FBiH i od kojih faktora prvenstveno će zavisiti njena realizacija?
DŽAFIĆ: Osnovna karakteristika srednjoročne poslovne strategije ŽFBiH jeste dalji razvoj i modernizacija putničkih i teretenih kapaciteta, implementacija novih infrastrukturnih projekata, unapređenje procesa rada i ljudskih resursa, uvođenje novih željezničkih linija, razvoj savremenih tehnologija i povećanje stepena bezbjednosti na prugama.
Neophodno je osigurati novac za ulaganje u infrastrukturu i kapacitete željezničkog saobraćaja u Federaciji BiH, kako bi se u narednih nekoliko godina prilagodile evropskim standardima i same postale sastavni dio evropske željezničke mreže.
