Tačno na granici Bosne i Hercegovine, ili bolje rečeno na mjestu “I” naše zemlje na grebenu koji podsjeća na sedlo, ekipa Akta.ba posjetila je gradilište i sa investitorima i izvođačima obišla pripremne radove.
Lokacija prve vjetroturbine
Kako smo se uvjerili na licu mjesta, trenutno se izvode pripremni radovi na trasi pristupnih puteva i to na 1.500 metara nadmorske visine.
Markiranje trase i pripremanje puteva
KJP Sarajevo – šume vrše sječu šume, markiranje trase i pripremanje puteva za ulazak građevinskih mašina. Nakon toga, očekuje se da će građevinski radovi biti završeni za 18 mjeseci.
Kao kantonalno preduzeće, Sarajevo-šume su angažovane od strane Kantona Sarajevo jer je zemljište pod koncesijom.
Tarik Delić, projekt menadžer u firmi Suzlon Wind Energy BH, kaže da pripremne radove moraju završiti, da bi počeli građevinski radovi.
Pripremni radovi za lokaciju treće vjetrorurbine
“Pošto su ovdje Sarajevo-šume i prije rezali šumu, oni imaju svoje puteve koje prave sebi za prolazak. Međutim, mi trebamo prići ruti kuda će proći cesta i gdje će biti temelji za vjetroelektrane. Trenutno radimo popravak tih puteva koji nam mogu poslužiti i radimo krčenje kako bismo u narednim danima doveli bušeće mašine koje trebaju da izbuše jezgro da bismo testirali tlo i dobili pravu smjesu koja nam treba za temelje. To je zahtjev proizvođača turbina odnosno kompanije Siemens. Pored toga, završili smo geofiziku, neinvanzivnu metodu testiranja tla kako bismo dobili preliminarnu sliku šta možemo da očekujemo na terenu kad počnu iskopi i kada počne bušenje jezgra”, objašnjava Delić.
Minimalna dubina bušenja će biti 25 metara i treba napraviti pet takvih buština, za pet vjetroturbina, te još jednu bušotinu za trafostanicu.
Pripremni radovi će, prema njihovoj procjeni, biti završeni za 20-ak dana kada se očekuje dolazak bušilica.
“Odmah po završetku izvedbenog projekta i naručivanja opreme, krećemo s građevinskim radovima koji će trajati 18 mjeseci. Ono što je nepoznanica mnogima je da radimo i analizu ceste kojom ćemo transportovati turbine, jer jedan propeler ima dužinu od 71,5 m”, objašnjava Tarik.
Pored iskopa ceste i temelja, pripremni radovi podrazumijavaju i postavljanje optičkih i komunikacionih kablova koji će ići do same vjetrenjače i koji će omogućavati samu kontrolu njihovog rada.
Lokacija četvrte vjetroturbine – Geometri označavaju trasu puta gdje će raditi iskopi
“Dakle, sve je označeno i moramo sačekati da šume završe svoj posao, napravimo pristupni put dovdje, kasnije kad krenu građevinski radovi ga proširimo na 6 m i ravnamo što je veoma važno za transport vjetroturbina”, poručuje Delić.
Čovjek koji se “upustio” investirati u energiju vjetra
Inače, projekat je još 2008. godine osmislio Faik Begić koji je zajedno sa načelnikom Općine Hadžići Hamdom Ejubovićem i tadašnjim dekanom Mašinskog fakulteta u Sarajevu Ejubom Džaferovićem izvršio početna mjerenja.
U međuvremenu se pojavila kompanija Suzlon Wind Energy BH d.o.o. koja se interesovala za investicije u BiH, te je čitav projekat i otkupila.
Čovjek koji se “upustio” investirati u energiju vjetra i na taj način osigurati prosperitet sebi, Općini i stanovnicima Hadžića, ali i Kantona, iza sebe ima veliko iskustvo na ovom polje je Samir Džaferbegović.
U razgovoru za Akta.ba kaže da će ova vjetroelektrana godišnje proizvoditi oko 70.000.000 kWh, što je oko 6 posto od ukupnih potreba Kantona Sarajevo.
“Njenom izgradnjom stvoreni su preduslovi za 35 MW dodatnog proširenja, što će u konačnici zadovoljiti oko 14 posto potreba Kantona Sarajevo, što će direktno utjecati i na smanjenje emisije ugljendioksida za 500 tona godišnje”,
Pored svih benefita proizvodnje čiste energije, očekuju prihod od 500.000 KM na godišnjem nivou, od tog iznosa 300.000 KM pripast će Općini Hadžići, a 200.000 KM Kantonu Sarajevo.
Od momenta kada su kupili projekat, kompanija Suzlon je prošla kroz sve one administrativne procedure koje proživljavaju svi investitori u našoj zemlji počev od općine, kantona do Federacije. Ipak, uspjeli su, prema riječima investitora, zahvaljujući podršci načelnika Općine Hadžići Hamde Ejubovića i ministra privrede KS Adnana Delića.
Napominje da Suzlon nije jedini investitor ovog projekta. Tu je i velika slovenačka “Interenergo”, koja će kasnije preuzeti upravljanje vjetroparkom.
“Mi smo developer najveći u svijetu. Razvijemo projekat i pripremimo za gradnju i tu naša uloga prestaje. Osim ovog projekta, radimo još projekte na Kosovu i Srbiji, te još jedan na Bjelašnici. Ne dolazimo tamo gdje sve nije spremno, a uz novac koji imamo ne ostavljamo projekte nedovršene”, ističe Džaferbegović, napominjući da je samo za razvoj ovog projekta utrošeno 1,5 miliona eura za papirologiju.
Samir Džaferbegović
Pripreme za vjetropark na Bjelašnici
Što se tiče Bjelašnice, dobili su suglasnost Općine Trnovo i u procesu su dobijanja koncesije.
Završena su mjerenja koja su, kako kaže, jako potentna, a radi se o lokalitetima Ština, Lokva, Hojta.
“Prema mjerenjima, na ovim prevojima imamo jako bolji vjetar nego ovaj na Ivan Sedlu. Mislim da je Bjelašnica veoma dobra lokacija i za solarnu energiju i neosporno je da naša zemlja ima nevjerovatne potencijale. Zato se zakonodavstvo mora pojednostaviti i znati prepoznati ljude koji mogu i ne mogu realizirati investiciju do kraja”, izričit je Džaferbegović.
Smatra da investicije u obnovljive izvore energije dolaze u pravom trenutku, jer pitanje električne energije neće biti riješeno naredne tri godine.
“Električnu energiju ne možete lagerovati, nema te baterije gdje možete smjestiti npr.1000 GW. Zato je struja velika nepoznanica i velika je ekspanzija projekata, pogotovo obnovljivih izvora energije. Kao primjer treba slijediti pametne zemlje poput Danske, u kojoj ima dana kada vjetar puše oko 8/9 m/s. Tada je kompletna potrošnja električne energije u Danskoj podmirena vjetrenjačama. Zato je porazno da se u BiH još uvijek postavlja pitanje ‘treba li nama to’, poručuje on.
