Centralna banka BiH (CBBiH) investira na siguran način svaki dio deviznih rezervi s ciljem održavanja monetarne stabilnosti zemlje i u interesu privrede i građana BiH – izjavio je danas u Sarajevu guverner CBBiH Senad Softić tokom tematskog susreta sa novinarima.
Softić je poručio da je valutni odbor striktan, da garantuju monetarnu stabilnost i da će u tome istrajati. Naglasio je da su devizne rezerve garancija stabilnosti KM, da je uporište u investiranju, te da CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih se donose investicione odluke.
CBBiH je nedavno prodala jedan dio monetarnog zlata koji su imali u portfoliju i radi se, kako je rečeno, o relativno manjoj pojedinačnoj transakciji, a urađeno je na bazi detaljnih analiza i projekcija.
Rukovoditelj Odjela za bankarstvo CBBiH Emina Ćeman pojasnila je kako se odvija proces upravljanja deviznim rezervama. Iako svaka centralna banka ima svoje specifičnosti, po njenim riječima, na globalnom nivou postoji koncenzus oko tri cilja upravljanja deviznim rezervama, a to su sigurnost, likvidnost i profitabilnost.
Rukovodilac Ureda za monitoring i analize CBBiH Dejan Kovačević je rekao da su u periodu od 20 godina devizne rezerve porasle sa nivoa od oko milijardu KM u 2001. na nivo od 16,2 milijardi KM u 2022.
„Devizne rezerve Centralne banke BiH su bilježile kontinuirani rast izuzev perioda od 2009. do 2013. kada su bilježile stagnaciju što je rezultat velike ekonomske krize koja je pogodila cijeli svijet. U zavisnosti od tekućih i očekivanih tržišnih kretanja mi prilagođavamo strukturu deviznih rezervi tim tržišnim kretanjima upravljajući portfoliom deviznih rezervi na način da upravljamo faktorima rizika u nastojanju da ostvarimo povoljan prinos. Samo od početka 2022. zbog trenutnih tržišnih okolnosti izvršili smo značajno prilagođavanje strukture portfolija deviznih rezervi“, dodao je Kovačević.
Tako je učešće vrijednosnih papira sa fiksnim prihodima, a to su obveznice, sa 71 posto smanjeno na 52,5 posto, a učešće depozita i tekućih računa kod banaka, povećalo se sa 24 na 43,5 posto.
„Zlato je kao jedna alternativna finansijska aktiva, koju imamo u portfoliju, imalo učešće dva posto i sada je smanjeno na oko jedan posto. Dakle, kada kažemo prilagođavali strukturu portfolia deviznih rezervi, riječ je o transakcijama od stotina miliona eura koje su nerijetko realizovane u kratkom periodu i u poređenju sa svim što smo mi radili ova transakcija sa zlatom je bila relativno mala. To je za nas svakodnevni posao kojim se mi bavimo“, dodao je Kovačević.
Podsjetio je da CBBiH slavi 25 godina postojanja, te napomenuo da otprilike polovinu tog vremena nisu imali zlata u portfoliju deviznih rezervi.
„Od 2009. godine, kada smo kupili prvu količinu, imamo zlato u portfoliu deviznih rezervi sa nekom promjenjivom količinom. U tom periodu imali smo između jedne i tri tone zlata, a sada smo smanjili količinu zlata kojom raspolažemo. Mi ne držimo zlato fizički u trezorima CBBiH i ove transakcije kao sa svim drugim instrumentima vrše se na način da mi trgujemo elektronskim potvrdama o vlasništvu“, naglasio je Kovačević.
Monetarno zlato je, po njegovim riječima, nekamatonosna aktiva i kada se investira u zlato samo se dobija ili gubi na razlici cijene, dok sa druge strane obveznice nose kamate.
“Mi smo transakcijom prodaje zlate, sasvim uobičajnom transakcijom, smanjili izloženost prema zlatu, finasijskoj aktivi koja bilježi tendenciju pada“, dodao je Kovačević.
