Iza cijelog projekta stoji privatna firma KONCIG d.o.o. Posušje, a iz novoizgrađenog vjetroparka instalirane snage 54 MW godišnje bi se proizvodilo 150 GWh struje.
Spomenimo da su po prvotnom planu, kako piše u elaboratu, opremanje opreme i početak izgradnje vjetroparka trebali početi polovinom 2016., a završetak izgradnje i puštanje u pogon vjetroelektrane Debelo brdo krajem 2016. ili početkom 2017, piše Večernji list BiH.
No, tek je ove godine završena potpuna dokumentacija i rješenje je izdalo Federalno ministarstvo industrije, rudarstva i energetike.
Projekt izgradnje VE Debelo brdo planiran je i uvršten u strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH.
Područje oko Kupresa, Livna i Tomislavgrada zbog značajnog resursa vjetropotencijala predviđeno je za izgradnju vjetroelektrana.
Kako bi se smanjila procedura oko dobivanja dozvola za izgradnju energetskih projekata za solarne i vjetroelektrane te činjenice da za njih treba dobiti oko 50 raznih dozvola i čekati najmanje tri do četiri godine, vlasti u Federaciji BiH obećale su utemeljiti “one stop-shop”, institut u kojem će potencijalni investitori moći na jednom mjestu dobiti većinu potvrda i informacija za gradnju objekta, piše Večernji list BiH.
Zbog usklađivanja energetske politike s direktivama Evropske unije BiH treba znatno povećati udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora.
No, taj plan usporavaju razne administrativne barijere na koje investitori nailaze – od općina, županija do entiteta i države.
Dobivanje električne energije iz solarnih i vjetroelektrana, hidroakumulacija…, kako se navodi, mora biti strateški cilj u BiH jer se procjenjuje kako će zbog politike očuvanja klime do 2030. prava na emisiju stakleničkih plinova biti najmanje prepolovljena u odnosu na početnu 1990., što će utjecati na strukturne promjene u proizvodnji i potrošnji energije.
