Digitalne tehnologije olakšavaju život: BiH na samome početku nivoa razvoja pametnih gradova

Pametni gradovi uz korištenje digitalne tehnologije olakšavaju život ljudima širom svijeta. Dok su evropske zemlje na visokom nivou digitalizacije, BiH je na samom početku.

6

Prevelika naseljnost u gradovima sa sobom nosi i mnogo izazova. Jedan od svakodnevnih izazova sa kojima se susreću ljudi u gradovima jeste saobraćajna gužva, ali i traženje parkinga. Osim toga tu je i upravljanje otpadom, štednja električne energije i zagađenje.

Inženjeri, stručnjaci uključeni u gradsko planiranje i vizionari širom svijeta bave se problematikom održavanja i poboljšanja kvalitete života za stanovnike gradova. Njihov cilj je da uprkos svim poteškoćama današnjice očuvaju energetske resurse i omoguće naseljavanje u gradovima.

Rješenje su pametni gradovi koji uz korištenje digitalne tehnologije olakšavaju život u gradovima.

Dimenzije modela pametnih gradova

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka prof. dr. Leonidas G. Anthopoulos sa Tehnološko-obrazovnog instituta Tesalije u grčkom gradu Larisa daje sljedeću definiciju: “Pametan grad obuhvata korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) i inovacija od strane gradova, kao sredstvo za ekonomsku, društvenu i ekološku održivost kroz ovladavanje izazovima vezanim za šest dimenzija (ljudi, ekonomija, pokretljivost, okruženje, stanovanje)”.

Model pametnih gradova se može zasnovati na više dimenzija, a najčešće se predlaže sljedećih osam dimenzija:

1)  Pametna  infrastruktura (zgrade, vodovodna, energetska  mreža,  itd.) u koju je ugrađena pametna tehnologija, npr. senzori, roboti, ICT);

2)  Pametan transport/pametna mobilnost (transportne mreže sa ugrađenim pametnim sistemom za praćenje i kontrolu u realnom vremenu);

3)  Pametno okruženje (inovacije i primjena ICT za zaštitu životne sredine);

4)  Pametne usluge (korištenje pametne tehnologije zdravstvo, obrazovanje, turizam, sigurnost, nadzor u cijelom gradu i dr.);

5)  Pametno gazdovanje (pametno korištenje resursa u urbanom prostoru korištenjem e-tehnologije)

6)  Pametni ljudi (ljudi sa većim nivoom kreativnosti i otvoreni za inovacije);

7)  Pametno  stanovanje (inovacije kojim se povećava kvalitet života i stanovanja u urbanom prostoru);

8) Pametna ekonomija (nove tehnologije i inovacije za jačanje poslovnog razvoja, zapošljavanje i rasta grada).

smart

Beč – pametni grad za nekoliko generacija

U mnogim evropskim zemljama ovaj koncept je već uveliko zaživio, a jedna od njih je i Austrija.

“Digitalne tehnologije povezane sa istraživanjem i inovacijama su već sada pokretači kvaliteta života u  Europi. Zajedno sektor informacionih i komunikacionih tehnologija predstavlja oko 5% privrede EU i 25% svih troškova u privredi. Investicije u informaciono – komunikacione tehnologije generišu 50% cjelokupnog rasta produktivnosti.

Beč kao prijestolnica Austrije se može nazvati pametnim gradom za nekoliko generacija, a bio je prvi pametni grad (eng. Smart city) još od 2011. godine. Projekt je vodila gradska administracija.

Prijevoz je vrlo učinkovito riješen, a vodeći projekti su: SMILE i eMorail. Više godinu za redom, Beč predvodi na Smart City tabeli svjetskog poretka. Grad u srcu kontinenta, danas provodi jedan od najvećih urbanih projekata Europe”, kazao je za Akta.ba prof. dr. Ismar Alagić.

Među europskim i svjetskim liderima u kategoriji pametnih gradova nalazi se Helsinki – Smart Kalasatama (eng. Helsinki Smart District).

Vizija Kopenhagena je da postane prvi carbon-neutral glavni grad do 2025. godine, potom da jača biciklizam, šetnju i efikasni transport.

“Kada je riječ o biciklizmu tu su lideri u svijetu Amsterdam, Kopenhagen, Groningen i Malme”, naglasio je Alagić.

Danas brojni parkovi u Barseloni imaju podzemna mjerenja koja javljaju vlažnost zemlje i potrebe biljaka te prema tim podacima reguliraju navodnjavanje i druge mjere održavanja.

Digitalizacija saobraćaja u Njemačkoj

Darmstadt je jedan od gradova u kojem je saobraćaj na visokom stepenu digitalizacije. Po cijelom gradu su postavljeni senzori kojima se prati stanje u saobraćaju te prema potrebi pali ili gasi ulična rasvjeta.

Saobraćajnice su “pametne”- promet je automatizovan i njime se upravlja digitalno, u stvarnom vremenu. Sistem “UI! Traffic” putem kamera prati gustoću saobraćaja i broj pješaka. Tako prati rad 182 gradska semafora i podešava prema trenutnoj situaciji. Osim toga, trenutno stanje u saobraćaju dostupno je svima online.

Ovaj sistem će unaprijediti i odvoz otpada. Podatke o količini otpada u kontejnerima će prenositi službi za odvoz otpada kako bi optimizirali redoslijed odvoza. Tako služba za odvoz otpada više neće morati voziti svuda, već samo po onim putanjama na kojima se nalaze puni kontejneri. Zauzvrat će se omogućiti velike uštede resursa.

saobraćaj

Pametni gradovi daleka budućnost u BiH

Pametni gradovi su još uvijek daleka budućnost u BiH. Naša država je na samome početku nivoa razvoja pametnih gradova.

“Gradska uprava u Sarajevu, pretenduje da do 2026. godine Sarajevo postane prvi “pametan grad” u BiH. Grad koji se  bori s problemima lošeg javnog prevoza, redukcijom vode, zagađenja i svega onog što utiče na kvalitet života, pokušava uhvatiti korak s drugim svjetskim metropolama. Inicijativa Smart Sarajevo je među pionirskim “smart city” projektima u zemlji. Njegovo provođenje zajednički rade UNDP i Grad Sarajevo, a za cilj ima da katalizira interese unutar zajednica, da stimulira saradnju između javnih, privatnih i građanskih sudionika i da iskoristi lokalni intelekt koji se pretvara u inovativne ideje koje doprinose pametnijem i prihvatljivijem gradu”, smatra profesor.

Projekat “Pametni grad” jedan je od deset prioriteta, te kao takav usvojen je u dokumentu Politike grada Sarajeva za mandatno razdoblje 2016. – 2020. godine.

“Ova inicijativa gleda na tehnologiju i digitalizaciju kao na sredstvo za unaprjeđenje pružanja javnih usluga i poticanje pametne urbane ekonomije. Javno ispitivanje provedeno u martu 2020. godine nam govori da stanovnici Sarajeva vole njegovu blizinu planinama i prirodi, da uživaju u posebnoj vrsti humora ljudi Sarajeva i da cijene raznolikost grada. Ova inicijativa je nekako otključala mnogo pozitivne energije i entuzijazma među ljudima”, istakao je Alagić i dodao:

“Imate primjere Banja Luke i nekih drugih gradova, koji rade na e-aplikacijama u segmentu parkinga, potom segment e-građanin i slično”.

Koncept razvoja pametnih gradova, ne ovisi samo od stepena digitalizacije društva, iako je on potreban kao alat. Potrebno je pristupiti primjeni projektantskog promišljanja koje predstavlja novu tehniku u savremenoj teoriji menadžmenta i alat za rješavanje problema.

IZVORAkta.ba
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here