Globalna Alijansa za Zeleni novi dogovor (Global Alliance for a Green New Deal) zvanično je počela s radom u septembru prošle godine. Alijansa trenutno okuplja 24 člana, parlamentarce iz 22 zemlje svijeta, te se vode razgovori za pristupanje još šest članova. Cilj rada Alijanse je promoviranje, zagovaranje i borba na terenu da se Politike Zelenog dogovora zajednički predstave kao krucijalne za planetu Zemlju, opstanak, zdravlje i kvalitet života ljudi, te očuvaju sva prirodna bogatstava radi budućih generacija. Alijansa se zalaže za Green New Deal koji može transformirati društva i ekonomije tako da budu zelenije i pravednije.
Sanela Klarić, zastupnica u Parlamentu FBiH je također članica Alijanse, te je potrebno naglasiti da je Klarić jedina političarka članica iz regiona.
„Počastvovana sam i iznenađena da sam od strane takvih ljudi i imena, koji su u politici mnogo duže od mene i na mnogo jačim pozicijama, prepoznata kao osoba iz BiH i regiona da budem članica“, za Business Magazine kaže Klarić.
Deklarativne izjave
Članovi Alijanse su potpisali i Deklaraciju za Zeleni novi dogovor koju je Klarić proslijedila donosiocima odluka na svim nivoima vlasti u BiH, te kaže da nažalost kada je riječ o potpisivanju Deklaracije nije naišla na dobar odziv.
„Nisam naišla na veliki odziv pri potpisivanju kao što je to slučaj s kolegama u drugim državama, ali sam opet zadovoljna što je jedna takva Deklaracija naišla na određeni interes“, dodaje Klarić.
Sve je više pokreta za Green New Deal diljem svijeta: od aktivnih kampanja za Green New Deal od Bangladeša do Australije, do Pacto Verdea i više. U Južnoj Koreji postoji Green New Deal, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Biden predložio ambiciozan plan za zapošljavanje. Također i u drugim zemljama su poduzeti određeni koraci. Međutim, niti jedan od njih još nije rezultirao transformativnim paketom politika koje su istovremeno socijalno pravedne i ekološki dovoljne, unatoč značajnom napretku.
Kada je riječ o BiH, Klarić naglašava da je naša zemlja potpisala i ratificirala sve ugovore koji se tiču ove oblasti i da kada je riječ o deklarativnim izjavama naših zvaničnika puno ne zaostajemo. Međutim, na terenu ne postoji jaka volja niti vizija za implementacijom.
„Svjedoci smo da u posljednje vrijeme mi i međunarodne ugovore kršimo radi nekih ličnih interesa pojedinaca koji su donosioci odluka i na vlasti u ovom trenutku. Ovo su važne politike i ja sam članovima Alijanse prije 10-ak dana, kada smo pripremali plan rada za ovu godinu, poslala i dopis u kojem ih molim da nam pomognu, kako u BiH tako i u regionu s velikim problemima koje imamo kada govorimo o zaštiti naših rijeka. Nadam se da će se odazvati mom pozivu i pomoći nam da kao Alijansa i ovdje u BiH i regionu djelujemo i pomognemo svim onima koji na lokalnom nivou rade na tome. Ono što je najveći problem jeste usklađivanje lokalnog zakonodavstva BiH sa EU legislativom i standardima, tako da sam kontaktirala i Evropsku agenciju za vode i u tom smislu pokušavamo dobiti podršku, i stručnu i pravnu, kako bi uspostavili najjače standarde u borbi za zaštitu rijeka. Ovdje ne govorim samo o borbi protiv gradnje malih hidrocentrala, nego i o borbi da se rijeke prepoznaju kao bogatstvo koje nema samo ulogu u proizvodnji električne energije nego i u poljoprivredi, održavanju biodiverziteta ali i u turizmu, rekreaciji, sportu i svemu onome gdje imaju puno ljepšu ulogu“, ističe Klarić.
Preuzeti EU standarde
Klarić ističe da je jako bitno preuzeti EU standarde kada je riječ o izgradnji obaloutvrda, jer su sistemi koji se primjenjuju u BiH zastarjeli. U tom smislu u pripremi je i prevod videa, koji je izradila Agencija za upravljanje rijekama EU, a koji slikovito prikazuje kako se treba planirati, upravljati i dizajnirati okoliš oko rijeka, kako bi se izbjegla plavljenja, a s druge strane rijeke ispunile svoju svrhu kada je u pitanju navodnjavanje poljoprivrednih površina, što je jako važno s obzirom na trenutnu situaciju s ratom u Ukrajini. Naglašava da nije protiv gradnje malih hidrocentrala, ali da u investiciju mora biti uključena lokalna zajednica.
„Zakoni nisu postavljeni tako da zaštite rijeke, te se često okolinske dozvole daju samo radi interesa pojedinca. Često lokalne zajednice to ne iskomuniciraju s federalnim nivoom, pa se tako daju dozvole za gradnju malih hidrocentrala na rijekama koje teku kroz ekološka sela i koje imaju neke druge svrhe kao što su sport, rekreacija, ribarenje itd. Nažalost, imamo jako puno investitora koji su bliski sa donosiocima odluka, kojima se daju feed in tarfie odnosno garantovane cijene otkupa koje su mnogo više od tržišnih i na taj način se njima investicija vrati vrlo brzo isplati. Godinama se borim za donošenje novih zakona o obnovljivim izvorima energije, električnoj energiji i energetskoj efikasnosti koji bi bili u skladu sa najnovijim standardima EU“, dodaje Klarić.
Cirkularna ekonomija je u fokusu rada Alijanse kada je riječ o „ozelenjavanju ekonomije“.
„U bilo kojoj industriji, fokus mora biti na životnom ciklusu prilikom dizajniranja, proizvodnje, gradnje. U tom smislu naši privrednici, oni koji su orijentirani na izvoz prema EU shvatili su važnost cirkularne ekonomije jer su svoju proizvodnju morali transformirati i prilagoditi kako bi njihov proizvod bio što zeleniji odnosno da bi se smanjile štetne emisije. Nova ekonomija posebno ima fokus na energiju kako bi se potrošnja energije u procesima proizvodnje, života i upravljanja gradovima smanjila kroz projekte energetske efikasnosti. Također, već su vidljive promjene i u transportnoj industriji gdje se velike kompanije transformiraju, mijenjanju tehnologije i sve više se orijentiraju prema električnim vozilima. Kada je riječ o energetici, BiH se obavezala da će smanjiti emisije štetnih gasova i biti klimatski neutralna do 2050.godine. Moramo prilagoditi energetski sektor tako da energiju proizvodimo iz obnovljivih izvora- sunca, vjetra, vode i iz biološkog opada, te je jako važno shvatiti da imamo i tu puno potencijala. U poljoprivredi je neophodno smanjiti transport i što više podržati lokalnu ekonomiju, tj. orijentirati se prema domaćoj lokalnoj proizvodnji da bi se smanjili troškovi transporta ali i zagađenja. Bitno je naglasiti da je potrebno u proizvodnju uvesti nove tehnologije, pametna rješenja, digitalizaciju, kako bi uštedili, ponovo koristili, i smanjili odlaganje otpada“, pojašnjava Klarić.
Ono što je bitno za BiH jeste uticati na svijest ljudi o značaju očuvanja okoline, izmjena zakonodavstva, ali i koordinacija između svih aktera.
„ Kada govorimo o upravljanju otpadom, BiH ima pristojan zakonodavni okvir i strategije, ali problem je što u implementaciji nemamo koordinaciju. Naprimjer, u KS općine kupuju kante za smeće koje njima odgovaraju, bez da iskomuniciraju sa KJKP Rad da li će svojim kamionima moći opsluživati te vrste kanti. Također, potrebno je riješiti i pitanje deponije, koja bi trebala biti centar za recikliranje jer i u slučajevima kada se razvrstava otpad, to se sve kupi u jedan kamion. Dakle, nema sihronizacije, plana i volje i bez obzira što imate pojedinačne projekte, sistemskog pristupa nema. Također, zakonodavstvo treba mijenjati u smislu većih kazni, jer se ljudima isplati više platiti kaznu nego investirati u ekološki prihvatljivu proizvodnju“, dodaje Klarić.
Sve ovo nije jednostavan proces niti na lokalnom niti na globalnom nivou. Klarić dodaje da je EU postavila vrlo ambiciozne ciljeve do 2050. godine, te da su njihovi planovi jako dobro razrađeni. Razvijene države također planiraju i fondove za nerazvijene države jer su svjesni da oni svojim tranzicijama neće postići puno ukoliko se ne uključe svi.
„To je ono što je šansa za BiH i region. U tim politikama trebamo vidjeti priliku, a ne problem. To nisu skupe tranzicije jer donose mnogo više nego što ćete uložiti. Puno je pozitivnih primjera u svijetu, ali u našoj blizini. Tako naprimjer imamo Ljubljanu koja 97 posto otpada reciklira, ponovo koristi ili koristi za proizvodnju energije, dok samo tri posto odlaže. Takve prakse postoje i ova Alijansa želi razmijeniti te dobre prakse u cijelom svijetu sa ljudima koji su u politici i koji kao političari vraćaju vjeru u posao političara. Oni imaju obavezu da nađu mehanizme i alate kako bi se politike koje dizajniramo provodile transparentno, pošteno i iskreno, s ciljem stvaranja boljih, kvalitetniji i zdravijih uslova za život građana i očuvanja planete Zemlje“, dodaje Klarić.
