Glavni gradovi zemalja u regiji su već godinama, sa početkom nižih temperatura, u vrhu IQAir liste gradova po zagađenosti zraka. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, gradovi s najzagađenijim zrakom su Sarajevo, Tuzla, Zenica, Kakanj, Lukavac. Iako se godinama upozorava na visoku koncentraciju štetnih čestica u zraku, malo toga se radi. I ranije su predstavljana neka rješenja koja bi mogla, ako ne u potpunosti, onda bar djelomično riješiti ovaj problem, a sada je inovativno rješenje predstavio i 22-godišnji student druge godine mašinstva na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Damir Hanić, pod nazivom MED Modul. Riječ je o uređaju koji ima ulogu raspršivanja hemikalije srebro-jodid (Agl), a koja direktno uklanja čestice magle ili smoga iz zraka.
Od paste do inovacije
„Taj Modul se sastoji od statora, elektronike, rotora i posude. Modul bi bio zakačen na dron koji bi služio kao prevozno sredstvo do gornje površine smoga. U posudi bi se nalazio srebro-jodid. Dron bi poletio iznad smoga, Modul bi se aktivirao i zaprašio smog srebro-jodidom. Pravljenjem vještačke kiše,“bušili” bismo rupe u smogu, čime bi dopustili sunčevoj toploti i zrakama da dođu do asfalta. Tako počinje vertikalno zagrijavanje tla, a i lokalno horizontalno zagrijavanje smoga, čime u konačnici postižemo lagano podizanje smoga. Nakon određene visine, otprilike od 800 do 1.000 metara, smog bi bio prepušten visokim vjetrovima te bi se on dekoncentrirao i raspršio. Efikasnost bi se postigla sa većim brojem dron jedinica ili nekim drugim prevoznim sredstvom poput aviona, te bi se tako postigla skalabilnost i održivost cijelog projekta. Također, se može prenositi i na druge urbane sredine kako u BiH tako i u ostalim aero zagađenim zemljama“, za Business Magazine pojašnjava ovaj mladi inovator.
Ideju za ovaj projekat Hanić je dobio tokom boravka na srednjoškolskoj razmjeni u Italiji pripremajući pastu, gdje je zaključio da se pasta zapravo može koristiti kao materijal za kreiranje raznih geometrijskih oblika. Nakon povratka u BiH, vidio je otvoren konkurs za prijavu na Bosnian Science Project Olympiad (BOSEPO) takmičenje, te je svom ocu rekao da se želi prijaviti sa idejom rakete.
„ Rekao mi je da sama raketa nema funkciju te da ne bi bila dobra ideja za takmičenje i da moram potražiti neku njenu svrhu. Nakon dugog razgovora, zaključili smo da se raketa može koristiti kao prevozno sredstvo, koja bi imala modul od paste na vrhu u kojem bi se nalazio srebro-jodid, te bi se moglo koristiti za suzbijanje smoga u urbanim sredinama. Na takmičenju sam osvojio prvo mjesto u konkurenciji od 139 takmičara“, dodaje Hanić.
Bitno je naglasiti da je Hanić imao najbolje uzore i pomagače i to u svojoj porodici. Naime, njegov brat Emir, koji mu je bio i mentor na ovom projektu je master student nuklearnih nauka i inžinjeringa na Univerzitetu u Harbinu, Kina, a inače je radio na raznim projektima mjerenja i simuliranja zagađenja zraka u Sarajevu, te simuliranju curenju radioaktivnog gasa Radona. Pored brata, imao je pomoć i svoje sestre Majde, magistrice španskog i engleskog jezika na Katoličkom univerzitetu u Milanu, koja je ušla u uži krug evropskog takmičenja Thinkaton sa pilot projektom rješavanja problema aerozagađenja u regiji Lombardija u Italiji.
Veliki planovi
Baviti se naukom i inovacijama zahtijeva velika novčana sredstva, te je upravo obezbjeđenje istih najveća prepreka s kojom se suočava. Iako je učestvovao na brojnim takmičenjima nažalost nije uspio obezbijediti novčana sredstva za veća ulaganja u razvoj svog projekta. Ipak, nisu sva vrata ostala zatvorena, te je novčanu podršku dobio od Centra za promociju civilnog društva (CPCD), a od Udruženja za unapređenje i razvoj znanja i vještina SEPET mentorsku podršku.
Osim što je osvojio prvo mjesto na BOSEPO takmičenju 2020. godine, iste godine osvojio je i treće mjesto na Sarajevo Innovation Festivalu, a 2021. godine također treće mjesto na SBF Start-up Challenge takmičenju.
Hanić kaže da je njegovo iskustvo kao mladog inovatora u BiH pozitivno zahvaljujući podršci koju je dobio od CPCD-a, te ističe da je projekat Trezor bh. Inovacija “svjež zrak u zemlji punoj smoga”.
„To je projekat gdje se u fokus stavljaju ljudi sa idejama i konkretnim rješenjima za našu sredinu. Učesnici ovog programa koji su dobili neki vid podrške, dosta su motiviraniji za razvoj zajednice, dosta životno ispunjeniji te lideri u svojim lokanim zajednicama. Mislim da ovaj projekat izvlači najkvalitetnije karakteristike jedne osobe te mu daje adekvatnu pažnju i podsticaj za uspjeh“, dodaje Hanić.
Hanić ima mnogo planova za budućnost. Trenutno se nalazi u Francuskoj, gdje će kroz Erasmus+ program razmjene studenata na Tehnološkom univerzitetu Belfort – Montbeliard u Belfortu, nastaviti svoj angažman na projektu MED Modula, ali i nekoliko drugih vezanih za zaštitu okoliša i istraživanja svemira. Kako kaže, želi usvojiti što više znanja i vještina prije nego se vrati u Sarajevo, te se nada da će to svoje znanje i iskustvo moći prenijeti na svoje kolege te imati pozitivan uticaj na svoju sredinu.
Kada je riječ o MED Modulu, ističe da ne planira pokrenuti postupak zaštite izuma, jer vjeruje u slobodu razmjene ideja i nada se da će njegova ideja inspirirati i pokrenuti jedan novi, direktni pristup rješavanju problema smoga u urbanim sredinama, ali i zaštite okoliša. Ono što planira jeste pokretanje kompanije nakon testiranja i detaljnijih istraživanja ovog prototipa.
„Ta kompanija bi funkcionirala na principu pružanja usluga zaprašivanja smoga srebro-jodidom i mjerenjem zagađenosti zraka prije i poslije zaprašivanja te razvijanjem novih tehnologija i educiranjem ljudi o tim tehnologijama. Uzimajući u obzir činjenicu da većina gradova u BiH ima problema sa zagađenjem, očekujem da bi svoj proizvod mogao plasirati ovdje. Što se tiče inozemnog tržišta, vjerujem da bih mogao biti konkurencija proizvodima koji koriste slične metode u procesu rješavanja zagađenja zraka. Tu bi došle do izražaja brzine čišćenja tj. uklanjanja smoga, efikasnost samog postupka, kao i cijena“, pojašnjava Hanić.
A njegovi dugoročni planovi usmjereni su na neke više društvene ciljeve.
„U daljoj budućnosti planiram postati prvi bosanskohercegovački astronaut te doprinijeti unapređenju nauke, ali i života ljudi, kako u BiH, tako i u svijetu. Vjerujem da ćete još čuti o meni u budućnosti“, dodaje Hanić.
Potrebno je imati detaljan plan realizacije svojih ciljeva
Na kojem god putu se nalazili, pri ostvarenju cilja naići ćemo na određene prepreke. Hanić smatra da je nekada potrebno taj put proći sam, samo sa vjerom u sebe i jasno definiranim ciljem i planom kako taj cilj ostvariti.
„Život u našoj zajednici je dosta izazovan, te se na svakom koraku borimo protiv tuđih strahova, predrasuda i glavno, neznanja. Iako je put do same realizacije dosta komplikovan i zamršen, potrebno je imati jako detaljan i kvalitetan plan realizacije svojih ciljeva. Dok god mislimo da smo dovoljno detaljni, znajmo da taj plan treba još više razraditi, jer sa adekvatnim planom razbijamo sve prepreke te imamo jasno kristalisan put do realizacije tog cilja. Koliko god ljudi sa Balkana bili socijalni i voljeli sve raditi u zajednici, nažalost u svijetu nauke, inovacija i biznisa, često ćemo se susresti sa činjenicom da moramo sve sami uraditi. Iako to zvuči strašno, samoća je upravo najbolji prijatelj novim idejama i njihovoj realizaciji“, dodaje Hanić.
