Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dug opće države na kraju maja iznosio je 336,7 milijardi kuna (oko 45 milijardi eura) te je u odnosu na prethodni mjesec bio manji za 424 miliona kuna ili -0,1 posto. Na godišnjem nivou, u odnosu na kraj maja 2020. godine, hrvatski javni dug bio je veći za 22,8 milijardi kuna ili 7,3 posto. Povećanje duga na godišnjem niovu rezultat je uglavnom rasta vanjskog duga, koji se u posljednjih godinu dana povećao za 17,6 milijardi kuna ili 17,6 posto.
Prema podacima HNB-a, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti – na kraju maja 2021. najveći udio u dugu imale su obveznice (65,5 posto), potom dugoročni krediti (30,2 posto), te kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 5,2 posto).
Pritom je kratkoročni dug bio veći za 404 miliona kuna ili 1,95 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, a dugoročni se povećao za 23,3 milijarde kuna ili 7,9 posto.
Snažan rast javnog duga u prvih pet mjeseca rezultat je povećanih potreba za finansiranjem uslijed rastućih potreba za snažnijom fiskalnom podrškom privredi, ali i rastućih izdataka za plate i penzije.
