Evropska centralna banka poduzela je veliki korak prema digitalnom euru, odobrivši “fazu istrage” koja bi u konačnici mogla dovesti do primjene virtualne valute sredinom decenije. ECB je sebi dala dvije godine da finalizira dizajn digitalnog eura. Nakon toga morat će ga ratificirati Upravno vijeće ECB-a. Ako odobri, ECB će raditi na provedbi još tri godine prije pokretanja. Također će biti neophodne zakonodavne promjene, jer digitalni euro nije predviđen ugovorima Evropske unije.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde oduševljena je digitalnom valutom centralne banke, a ECB je upozorila da bi neuspjeh u provedbi mogao ugroziti monetarnu autonomiju bloka jer dobavljači plaćanja poput stranih tehnoloških giganata dobivaju na terenu.
“Prošlo je devet mjeseci otkako smo objavili izvještaj o digitalnom euru. U to vrijeme proveli smo daljnju analizu, potražili doprinos građana i stručnjaka i proveli neke eksperimente s ohrabrujućim rezultatima. Sve nas je to dovelo do toga da smo odlučili djelovati brzo i započeti digitalni euro projekat ”, rekla je Lagarde u izjavi.
Alternativa Bitcoinu
Presudno za Lagarde, koja je ometala privatnu kripto imovinu, jeste to što bi digitalni euro ponudio alternativu Bitcoinu i drugim kriptovalutama. ECB ne želi prepustiti digitalna plaćanja privatnom sektoru, posebno ako upotreba gotovine počne opadati, kao u Švedskoj. Poput ostalih centralnih banaka širom svijeta, ECB želi zadovoljiti sve veću potražnju za elektroničkim načinima plaćanja i uhvatiti se u koštac s procvatom digitalnih valuta – od Bitcoina do Facebookove Diem (ranije nazvane “Vaga”). ECB je zabrinuta da će procvat digitalnih plaćanja uglavnom donijeti korist privatnim kompanijama i stranim valutama. ECB je posebno ubrzala svoja istraživanja digitalnog eura nakon što je Facebook 2019. godine objavio planove za stvaranje vlastite valute, u potezu koji su mnogi vidjeli kao potencijalnu prijetnju osnovnoj svrsi centralnih banaka.
“Tokom mnogih stoljeća suveren je građanima pružao vlastitu valutu kao simbol stabilnosti, sigurnosti i povjerenja. Pružanje novca kao javnog dobra ključno je za misiju centralnih banaka. S obzirom na digitalnu transformaciju koja je u toku, a koja ima potencijal transformirati pejzaž plaćanja, pa čak i cjelokupni finansijski sistem, centralne banke moraju biti odvažne i pratiti tempo promjena”, napisao je u blogu Fabio Panetta, član izvršnog odbora ECB-a.
Vjerovatne karakteristike digitalnog eura već se kristaliziraju, a istraživanja i službene primjedbe prikazuju sistem plaćanja koji je brz, jednostavan za upotrebu i siguran. Elektronički ekvivalent novčanica i kovanica, digitalni euro vjerovatno će nalikovati internetskom bankovnom računu ili digitalnom novčaniku koji se drži direktno u ECB-u, a ne u komercijalnoj instituciji. To bi u biti bilo sigurnije od držanja depozita u etabliranim bankama, koje bi mogli propasti, ili od držanja gotovine koja bi se mogla izgubiti ili ukrasti. To je temeljna razlika jer ECB ne može ostati bez eura, što čini njegovu digitalnu valutu suštinski sigurnijom od bilo koje druge u privatnom sektoru. Prema istraživanju ECB-a, gotovina je činila 73 posto svih plaćanja na prodajnim mjestima u eurozoni u 2019. godini. No, neki kritičari brinu da bi ECB jednog dana mogla povući gotovinu i upotrijebiti digitalni euro za provođenje agresivnih mjera monetarne politike, poput negativnih kamatnih stopa na depozite domaćinstava ili direktnih novčanih transfera. U stvarnosti ključnu karakteristiku novčanica i kovanica – mogućnost istovremenog anonimnog i izvanmrežnog plaćanja će biti teško ponoviti. Švedska Riksbank navela je u izvještaju da će digitalne valute trebati provjeravati daljinskom knjigom kako bi se izbjeglo krivotvorenje i ugrožavanje anonimnosti.
Čini se da je ECB to prepoznao, rekavši u prošlogodišnjem izvještaju da bi “Eurosistem bio u najboljem položaju da zadobije povjerenje evropskih građana u izvanmrežni alat za plaćanje”, te da će “anonimnost možda morati biti isključena”. Ipak je predvidio prostor za “selektivni” pristup privatnosti. Sistem bi mogao dopustiti izvršenje određenih vrsta transakcija bez registracije identiteta uplatitelja i primatelja uplate. Također, anonimna plaćanja bi mogla biti moguća samo za male transakcije, vjerovatno manja od stotinjak eura, putem uređaja povezanih Blootoothom ili komunikacijom u blizini polja. ECB mora uravnotežiti privatnost i suzbijanje pranja novca i utaje poreza.
Čistija i zelenija valuta
Iz ECB-a su rekli da dosadašnji eksperimenti pokazuju da bi digitalna euro infrastruktura bila prihvatljiva za okoliš – koristeći “zanemarivu” snagu u poređenju s kripto-imovinom poput Bitcoina, za kojeg je Panetta rekao da troši više električne energije nego Grčka ili Portugal. Bitcoin je privukao žestoke kritike zbog proždrljive potrošnje energije potrebne za napajanje računara koja vode složene izračune kako bi se održala njegova mreža.
Tradicionalni novac također zahtijeva resurse – bakar i kositar za kovanice, fosilna goriva za prevoz, struju za bankomate. Studija holandske centralne banke iz 2018.godine pokazala je da potrošnje energije za tipičnu kupovinu s novčanicama i kovanicama mogu zapaliti 8-vatnu sijalicu na dva sata. Za transakcije s debitnom karticom to pada na 90 minuta.
Komercijalne banke se brinu oko toga što bi inovacija za njih značila. Jedan od scenarija rizika je da kupci preusmjere svoje depozite na uočenu sigurnost ECB-a u krizi – učinkovito digitalnu banku. Kako bi smanjio taj rizik, Panetta je predložio ili ograničenje od oko 3.000 digitalnih eura koje može držati bilo koji pojedinac, ili će primijeniti kaznenu stopu na posjede iznad određenog iznosa.
Banke će ipak imati puno posla. ECB ne želi direktno imati posla sa stotinama miliona vlasnika računa – iako bi preuzela odgovornost za tehnološku infrastrukturu i nadzor, te je dala prednost da posrednici omoguće pristup digitalnom euru.
Digitalne valute centralne banke nadahnute su porastom kripto-imovine, iako ne moraju usvajati istu tehnologiju. ECB je zabrinuta što se takozvane tehnologije raspodijeljene knjige, poput blockchaina, koji je temelj Bitcoina, oslanjaju na decentralizirani postupak provjere koji bi mogao ugroziti nadzor. ECB već ima jedan sistem pod nazivom TARGET Instant Payment Settlement ili TIPS, koji je pokrenula 2018. godine i koji bi mogao biti prikladniji. Također bi mogao razmotriti hibridni sistem koji koristi i TIPS i DLT. Eksperimenti su pokazali da bi se oba sistema mogla povećati tako da obrađuju otprilike 300 milijardi maloprodajnih transakcija koje se svake godine provode u europodručju, saopćeno je iz ECB-a.
Web stranica ECB- a o digitalnom euru malo govori o monetarnoj politici, ali prošlogodišnji izvještaj pokazao je da bi to moglo biti “moćno oruđe” i da bi se uloga “mogla ostvariti u budućnosti”. Moglo bi otkloniti neke prepreke za snižavanje kamatnih stopa još dalje ispod nule kako bi se potaknula ekonomija, jer se digitalni euri ne mogu lako nakupiti.
To bi također olakšalo provedbu „helikopter novca“ – prenos gotovine potrošačima radi povećanja potrošnje. Lagarde i njezin prethodnik Mario Draghi označili su tu politiku krajnjeg utočišta kao politiku o kojoj odlučuju vlade, a ne centralne banke.
Bitno je napomenuti da bi jedan digitalni euro i dalje vrijedio jedan euro, jer bi bio vezan za fizičku valutu eurozone. A budući da bi njegovu vrijednost podržavao ECB, ona ne bi bila hirovita poput privatnih digitalnih valuta, koje su pod sve većim nadzorom regulatora.
“Baš poput gotovine, digitalni euro bio bi direktno potraživanje od centralne banke i stoga ne bi imao rizik – niti rizik likvidnosti, niti kreditni rizik, niti tržišni rizik”, naglasio je Panetta.
Bitcoin je u aprilu dosegao rekordni nivo od gotovo 65.000 američkih dolara, ali je u međuvremenu opao za oko 50 posto, uglavnom zbog kineskih akcija na trgovanju i rudarstvu kriptovaluta. Takozvani stabilni kovanci smatraju se manje nestabilnim jer su vezani uz tradicionalne valute poput američkog dolara. To je, na primjer, put koji je Facebook odabrao za svoj dugo očekivani projekat Diem.
Mnoge druge centralne banke također žele ponuditi vlastiti virtualni novac – poznat kao Digitalna valuta centralne banke (CBDC) – kao stabilnu alternativu bez rizika. Kineska centralna banka eksperimentira s digitalnim renminbijem, dok Engleska banka razmatra mogućnost pokretanja vlastitog Britcoina .
Ključni izazov za digitalni euro mogao bi biti taj da bi korisnici “morali biti uvjereni da se prebace na novi način plaćanja koji se teško razlikuje od postojećih”, rekao je analitičar Deutsche Bank Heike Mai.
To bi se s vremenom moglo promijeniti, jer bi Evropljani mogli cijeniti upotrebu e-eura za brzi prenos novca uz minimalne troškove. S druge strane, ako se e-euro pokaže kao izuzetno privlačan potrošačima zbog svoje sigurnosti, to bi moglo ugroziti komercijalne banke.
Dostupnost izvan Eurozone
Za domaćinstva u siromašnijim zemljama, 3.000 eura bio bi velik novac uključujući i neke susjede EU. Dakle, stavljanje digitalnog eura na raspolaganje ljudima tamo moglo bi isisati depozite iz lokalnih banaka. Međutim, ako druge centralne banke pokrenu digitalne valute, plaćanja prema i iz Eurozone mogla bi postati jeftinija i sigurnija.
