Unatoč sporazumu o proizvodnji nafte tržište bi i dalje moglo biti nestabilno

Nakon višesedmičnog zastoja, uzrokovanog sporom između UAE i Saudijske Arabije, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, postigli su dogovor o povećanju proizvodnje nafte, koja je za skoro 10 miliona barela dnevno smanjena u prošloj godini. Međutim, kada je u pitanju tržište, mišljenja analitičara su podijeljena u pogledu onoga šta će se dešavati u narednom periodu. Pripremila:Žana Marić

14

Vodeći svjetski proizvođači nafte postigli su “puni dogovor” da skromno pojačaju proizvodnju ovog energenta  počevši od augusta, okončavši višesedmični zastoj koji je pomogao da cijene nafte dostignu najveći nivo u prethodne tri godine i koji je ogolio sve veće ekonomsko rivalstvo između naftom bogatih Ujedinjenih Arapskih Emirata i njihovog bogatog susjeda Saudijske Arabije.

Nakon dvije sedmice napornih rasprava, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici (OPEC+) dogovorili su se da će povećati proizvodnju nafte za 400.000 barela dnevno, počevši od augusta na mjesečnoj bazi, sve dok ponovo ne budu radili predpandemijskim kapacitetom. To će dodati oko dva posto svjetskoj opskrbi do kraja godine.

Postignut kompromis

OPEC+ je smanjio opskrbu u pandemijskoj 2020. godini za gotovo 10 miliona barela dnevno, a u međuvremenu ublažio je ograničenja na oko 5,8 miliona barela dnevno, paralelno oporavku potražnje zahvaljujući vakcinisanju stanovništva i ukidanju mjera suzbijanja pandemije.

Početkom jula OPEC i skupina nezavisnih proizvođača predvođenih Rusijom, pregovarala je o ublažavanju ograničenja kojima se opskrba prilagodila smanjenoj potražnji u vrijeme pandemije koronavirusa. Ujedinjeni Arapski Emirati prihvatili su prijedlog, ali su odbili predloženo produženje sporazuma o ograničenju proizvodnje za osam mjeseci, do kraja iduće godine, nezadovoljni izračunom kvota za smanjenje.

Abu Dhabi bio je nezadovoljan niskom osnovicom za njihov izračun i želio je podići. Vlada UAE je uložila milijarde dolara u povećanje proizvodnih kapaciteta i tvrdili su da je pri sklapanju sporazuma postavljena prenisko. Naglasili su da nisu usamljeni u zahtjevu za podizanjem osnovice, napominjući da su Azerbejdžan, Kazahstan, Kuvajt i Nigerija prošle godine zatražili povećanje i utvrđena im je nova osnovica.

Spor je odrazio sve dublji jaz u stavovima Saudijske Arabije i UAE. Kao rijetki izazov za Rijad, UAE je predloženi sporazum nazvao “nepravednim”, što je dovelo do slijepe ulice koja je uzburkala tržišta nafte. Činilo se da neobična javna prepirka naglašava novonastalo suparništvo između dugogodišnjih zaljevskih saveznika jer oba nastoje diverzificirati svoje ekonomije usred dugotrajnijeg odmaka od naftne industrije. Obje su zemlje izrazile želje da postanu de facto poslovno središte u regiji. UAE su se nadali da će povećavanjem svoje proizvodnje u kratkom roku – kako se globalna ekonomija oporavlja od pandemije koronavirusa – povećati prihode potrebne za podršku svojim planovima ekonomske diverzifikacije. Saudijska Arabija upozorila je da bi preveliko povećanje moglo spustiti cijene, sputavajući ulaganja i dovodeći do problema s opskrbom kasnije.

Ipak, na kraju je dogovor postignut, a grupa će “procijeniti kretanje na tržištu” u decembru. Kako bi prevladao neslaganje, OPEC + je od maja 2022. godine dogovorio nove izlazne kvote za nekoliko članica, uključujući UAE, Saudijsku Arabiju, Rusiju, Kuvajt i Irak. Ukupna prilagodba dodat će 1,63 miliona barela na opskrbu od maja sljedeće godine, prema proračunima novinske agencije Reuters. U UAE će se polazna proizvodnja, od koje se računaju smanjenja, povećati sa sadašnjih 3,168 miliona na 3,5 miliona barela dnevno od maja 2022. godine. Početne vrijednosti Saudijske Arabije i Rusije, povećat će se na 11,5 miliona barela dnevno sa sadašnjih 11 miliona. Saudijci su u osnovi popustili Emiratima, dopustivši susjedima iz Perzijskog zaljeva da povećaju svoju proizvodnu kvotu koju su tražili, iako tek nakon aprila sljedeće godine. Skupina je popustila saudijskom zahtjevu da produži cjelokupni sporazum o proizvodnji do kraja 2022. godine.

Međunarodni savjetnik za naftu i energiju Manouchehr Takin rekao je da je spor stvorio puno neizvjesnosti, ali da su stvari napokon pozitivno riješene.

„Zemlje OPEC-a uvijek donose odluke na temelju posla, a učinile su to i ovaj put. Do maja 2022.godine revidirat će proizvodne troškove i postići dogovor. Revizije nisu ništa neobično, ali čini se da je ovaj put to potaknuto sporom iz UAE ”, rekao je Takin.

Nejasne prognoze oko cijene

Istog dana kada je postignut dogovor, cijena barela srednje teksaške klase pala je za gotovo pet posto, ali su i dalje bile na najvišoj tački od augusta 2018. godine. Bitno je naglasiti da su cijene nafte nadoknadile sve pandemijske gubitke do marta ove godine i od tada su porasle za oko 20 posto.

Iako neki analitičari očekuju da će sporazum pomoći u ublažavanju cijena nafte, budući da će benzin u Sjedinjenim Američkim Državama vjerovatno slijediti njihov primjer i dalje očekuju da će naftna tržišta ostati tijesna u narednim mjesecima. Cijene energenata politički su moćan i vrlo vidljiv simbol inflacije. Američki predsjednik Joe Biden želi postepeno odviknuti SAD od nafte i plina, ali istovremeno ne želi da cijene goriva rastu tako brzo da oni koče ekonomski oporavak.

“Sporazum će se vjerovatno svidjeti Bijeloj kući, koja se brine ne samo zbog uticaja viših cijena benzina na američke potrošače, već i zbog velikog rascjepa između njezinih ključnih regionalnih saveznika jer želi stvoriti veliku proizvođačku koaliciju za borbu protiv klimatskih promjena”, kazala je Helima Croft iz RBC Capital Markets.

Gary Ross, izvršni direktor kompanije za trgovinu naftom Black Gold Investors, dijeli isto mišljenje.

“SAD mora biti prilično zadovoljna sporazumom. To pokazuje da će OPEC povećati ponudu kako bi zadovoljio rastuću potencijalnu potražnju”, kazao je Ross.

Kako će se cijene kretati, stvar je intenzivne rasprave. Neki analitičari smatraju da će, čak i uz više nafte iz OPEC+, tržišta biti nestabilna u narednim mjesecima. Nafta Brent, međunarodna referentna vrijednost, u trenutku pisanja ovog teksta iznosila je 73 dolara po barelu. Goldman Sachs predviđa da bi ovog ljeta mogao doseći 80 dolara po barelu, a drugi prognozeri kažu da je dostizanje granice od 100 dolara u narednim godinama posebna mogućnost.

Drugi analitičari kažu da postoji puno potencijalne ponude koja bi se mogla osloboditi kako bi ograničila bilo kakav rast cijena.

“U zemljama OPEC+ postoji ogromna količina slobodnih kapaciteta”, rekao je Michael Lynch,  saradnik iz Fondacije za istraživanje energetske politike u Washingtonu. Lynch dodaje da bi se ovaj visoki rast cijena nafte mogao pokazati vrhuncem neko vrijeme.

Tom Kloza, globalni voditelj energetske analize Službe za informacije o cijenama nafte SAD-a, rekao je da bi cijene benzina mogle pasti kasnije tokom godine kada potražnja padne, osim ako uragani ne uzrokuju nestanak rafinerije.

“Općenito će cijene biti niže na nacionalnom nivou od one koju sada vidimo”, kazao je Kloza.

Drugo je pitanje može li OPEC+ opstati, unatoč velikim promjenama koje su se dogodile na energetskim tržištima. Iako je postignut kompromis između UAE i Saudijske Arabije, vjerovatno će uslijediti i drugi testovi jer će sljedeći sastanci otvoriti mogućnosti za pregovore. Spor s Emiratima mogao bi biti nagovještaj promjena koje bi mogle zabiti klin između različitih članova grupe. Mijenja se okruženje u kojem OPEC već dugo djeluje. Pretpostavka Organizacije bio je da je traženje viših cijena ograničavanjem proizvodnje bila pametna strategija, jer bi uvijek bilo potražnje za ogromnim resursima koji njeni članovi još uvijek imaju u zemlji. Klimatske promjene poremetile su te dugoročne izglede. Smrtonosne poplave koje su zadesile Evropu sredinom jula su samo najnovija katastrofa koja je navela evropske lidere na uspostavljanje strožijih pravila po pitanju emisije stakleničkih plinova. Neke zemlje koje se oslanjaju na fosilna goriva kao glavni izvor vladinih prihoda mogu pokušati pretvoriti svoje rezerve u novac dok to još uvijek mogu. S vremenom bi to moglo dovesti do veće proizvodnje koja bi mogla sniziti cijene.

“Ovo posljednje propadanje OPEC-a naglašava važne promjene u strategiji marketinga nafte koje se počinju širiti globalnom naftom”, rekao je Jim Krane, saradnik Baker Instituta Univerziteta Rice.

Uz to, UAE, čijom proizvodnjom nafte dominira emirat Abu Dhabi, već neko vrijeme ide u smjeru koji bi mogao dovesti do razlika s ostatkom OPEC-a.

 Delta soj mogao bi uticati na planove

Najnoviji valovi pandemije kao i novi sojevi koronavirusa pokazuju neujednačenu prirodu ekonomskog oporavka. Iz Goldman Sachs upozoravaju da delta soj može nekoliko mjeseci ograničiti globalnu potražnju za naftom za milion barela dnevno, iako je to nadoknađeno sporim povećanjem proizvodnje iz OPEC+. Međutim, nisu svi analitičari toliko optimistični u pogledu izgleda za cijene.

“Tržište se tek mora prilagoditi ideji da kraj pandemije možda neće biti binarni događaj i možda neće biti uskoro”, rekao je Paul Horsnell, voditelj istraživanja tržišta u kompaniji Standard Chartered, dodajući da možda prelazimo u situaciju da pandemija još uvijek utiče na ekonomske odluke i mogućnosti mobilnosti otvorene potrošačima što će trajati još neko vrijeme.

Trgovci su posljednjih dana otvorili neke opklade da će potražnja za naftom rasti kako se sve više potrošača vakciniše i nastavlja s uobičajenim putovanjima. Nade u skok potražnje poticale su naftu tokom cijele godine, ali naglo rastući slučajevi koronavirusa u nekim dijelovima svijeta prisiljavaju ulagače da smanje svoja očekivanja. Neki trgovci također ostaju oprezni u pogledu mogućnosti zaustavljanja putovanja, što bi imalo preveliki uticaj na cijene nafte. Širenje delta soja svakako bi mogao uticati na planove OPEC+.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here