Kroz projekt Dijaspora za razvoj u BiH investirano 8,5 miliona KM

UNDP BiH realizator je projekta Dijaspora za razvoj, koji najvećim dijelom finansira Vlade Švicarske, usmjerenog na jače integriranje bh. dijaspore u aktivnosti vezane za socio-ekonomski napredak Bosne i Hercegovine. Merima Avdagić, projektna menadžerica Dijapore za razvoj, u razgovoru za Business Magazine objašnjava šta su najveći dosadašnji dometi i glavni dugoročni ciljevi tog projekta. Razgovarao Armin Zeba

31

Bosanskohercegovačka dijaspora predstavlja važan faktor finansijske stabilnosti naše zemlje, budući da godišnje novčanim doznakama u Bosnu i Hercegovinu injektira blizu tri milijarde konvertibilnih maraka. Međutim, iako bh. dijaspora decenijama važi i kao veliki potencijal u kontekstu priliva direktnih stranih investicija, na tom polju situacija nije nimalo ružičasta. Istina, u BiH niko ni ne vodi ozbiljnu evidenciju privrednih ulaganja iz dijaspore, ali je i na osnovu površne analize strukture stranih investicija uočljivo da je njihov udio u ukupnoj investicijskoj sumi prilično nizak, čak i simboličan. U nastojanju da se takvo stanje stvari promijeni i da bh. dijaspora iz “pošiljatelja novca“ u punom kapacitetu preraste u jedan od katalizatora ekonomskog napretka BiH, pokrenut je projekt Dijaspora za razvoj, o čijim osnovnim ciljevima i mehanizmima putem kojih se oni pokušavaju ostvariti, za Business Magazine govori Merima Avdagić, projektna menadžerica tog projekta.

BM: Kakvi su konkretni rezultati projekta Dijaspora za razvoj u smislu ugovorenih i realiziranih investicijskih projekata, odnosno otvorenih novih radnih mjesta?

AVDAGIĆ: Dijaspora za razvoj, projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM u BiH, kroz svoje aktivnosti i djelovanje tokom protekle četiri godine doprinio je socio-ekonomskom osnaživanju više od 2.500 žena i muškaraca u BiH kroz kreiranje novih radnih mjesta, investicije, umrežavanje i prenos znanja, sve uz saradnju s bh. dijasporom.

U realizaciji aktivnosti aktivno su učestvovali naši institucionalni partneri i nosioci projekta – Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, 20 partnerskih općina i gradova te više od 150 privatnih preduzeća i njihovih partnera u dijaspori. Veoma važnu ulogu su imali i bh. eksperti i stručnjaci širom svijeta koji su na nesebičan način podijelili svoje znanje i društveni kapital te na svrsishodan način podržavali svaku od naših aktivnosti.

BM: U kojoj mjeri je bh. dijaspora u cjelini aktivna na polju investiranja u BiH – kolika je ukupna vrijednost investicijskih projekta bh. dijaspore do sada realiziranih u BiH i koliko novih radnih mjesta je putem njih generirano?

AVDAGIĆ: Novčane doznake i ostali lični transferi emigranata iz Bosne i Hercegovine čine oko 14 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i po tome je na vrhu ljestvice zemalja Evrope. Međutim, ne postoje egzaktni podaci vezani za mjerljivost doprinosa dijaspore na polju investiranja u BiH.

Kroz naš rad sa privatnim sektorom u BiH, zaključili smo da je pokretač velikog broja investicija u našoj zemlji upravo dijaspora. Vrlo često se dešava da imate nekog našeg stručnjaka koji radi negdje u svijetu za privatnu firmu i onda, uz posredstvo dijaspore, ta firma otvori proizvodne pogone u BiH, prenese znanje i zaposli nove radnike.

Sve realizovane investicije u sklopu projektu Dijaspora za razvoj su implementirane u saradnji sa dijasporom, a usmjerene su na otvaranje novih radnih mjesta, prenos znanja i vještina kroz mentorstvo dijaspore te unapređenje poslovnih procesa i tehnoloških kapaciteta. Ukupne direktne investicije kroz realizirane projekte iznose više od 8,5 miliona KM, dijelom kroz direktno ulaganje privatnog sektora, u saradnji s dijasporom, a dijelom kroz razvojne projekte u saradnji sa bh. dijasporom i lokalnim zajednicama.

Da bi došlo do realizacije neke investicije u saradnji s dijasporom, potrebno je prilagoditi saradnju stvarnim potrebama te uspostaviti odnos zasnovan na međusobnom povjerenju. Uz navedeni pristup, pored konkretnih investicija, sa sigurnošću možemo istaći da je proces umrežavanja i dijeljenja ljudskog i društvenog kapitala bh. dijaspore (npr. specifični prenos znanja i vještina, uvezivanje i ugovaranje poslova s novim kupcima radi povećanja izvoza, mentoring i podržavanje novih ideja itd.) od izuzetnog značaja za socio-ekonomski napredak BiH. To je vidljivo iz inicijativa koje se generišu kao popratne aktivnosti i prelijevaju u nove intervencije, poput start-up inicijative gdje se ukazala potreba kao rezultat mentorstva u saradnji s dijasporom.

 BM: U kojim privrednim oblastima je realizirano najviše investicija bh. dijaspore, a za koje sektore je iskazan najveći interes u okviru projekta Dijaspora za razvoj?

AVDAGIĆ: Doprinos dijaspore nije vezan za specifičan sektor, te je stoga projekat Dijaspora za razvoj osmišljen da bude neovisan o sektoru te fokusiran na realnu potrebu i stvaranje dodatne vrijednosti u saradnji sa dijasporom.

U tradicionalno jakim sektorima, poput metalskog, drvnog i prehrambenog sektora, u našoj zemlji se svakako osjeti taj doprinos. Pomislite samo na ASA grupaciju ili Adriatic grupu, gdje bh. dijaspora ima ključnu ulogu. Do velikog rasta, a koji je u velikoj mjeri povezan sa učešćem dijaspore, došlo je i u IT sektoru, gdje smo imali priliku direktno sarađivati s predstavnicima privatnog sektora iz dijaspore i BiH.

Vrlo bitan aspekt je umrežavanje dijaspore i poduzetnika iz BiH koje smo podržali kroz razne aktivnosti kao što su poslovni susreti, edukacija i mentoring, posjeta eksperata iz dijaspore u BiH i tako dalje. Ovakva saradnja vrlo često rezultira novim investicijama, te se tako dešavalo da, nakon upoznavanja, dvije firme koje rade u različitim sektorima odluče da investiraju u projekte IT industrije.

BM: Šta biste izdvojili kao najznačajnije investicijske projekte realizirane kroz Dijasporu za razvoj?

AVDAGIĆ: Projekat Dijaspora za razvoj je kroz sve četiri godine implementacije pratio potrebe razvoja bh. ekonomije, komunicirajući sa ključnim akterima i prepoznavajući koje industrije i na koji način trebaju podršku u razvoju. Na ovaj način kreirane intervencije projekta su prilagođene potrebama lidera razvoja u svrhu stvaranja kvalitetnijih uslova života krajnjih korisnika – bh. građana. Pri kreiranju intervencija i implementaciji projekta posvećena je ogromna pažnja otvaranju novih održivih radnih mjesta, dajući jednaku priliku za zapošljavanje i osnaživanje mladima, ženama i muškarcima.

Svaka investicija ima svoje prednosti, koje su možda i najviše vidljive na lokalnom nivou, posebno u sredinama suočenim sa dodatnim izazovima poput iseljavanja stanovništva. Primjer značaja ovakve investicije jeste kompanija B Krug, firma koja se bavi proizvodnjom aluminijske i PVC stolarije, koja je investirala u proširenje proizvodnog pogona u Livnu. Kroz umrežavanja vlasnika firme B Krug sa članom bh. dijaspore i vlasnikom uspješnih firmi ELD Bau GmbH i DZ Bau GmbH u Njemačkoj, izvršen je prenos znanja modernih tehnologija i optimizacije procesa, što je rezultiralo jačanjem konkurentnosti kompanije B krug i i značajnim proširenjem izvoza na njemačko tržište. Ukupna inicijativa je vrijedna više od četiri miliona KM, a na ovaj način je omogućeno otvaranje 29 novih radnih mjesta.

Zanimljivi investicijski projekti su realizovani i u saradnji sa lokalnim zajednicama. Naprimjer, kroz saradnju Općine Posušje, predstavnika dijaspore iz privatnog sektora i projekta Dijaspora za razvoj, nabavljena je najsavremenija CNC mašina koja je locirana u poduzetničkoj zoni Osrdak. Za potrebe obuke i osposbljavanja za rad na CNC mašini, Projekat je podržao izradu kurikuluma za CNC operatere koji je uvršten u sklopu redovnog nastavnog plana u Srednjoj strukovnoj školi u Posušju. Osim toga, podržana je obuka dva trenera za CNC operatere koji će kontinuirano obučavati nove zainteresovane kandidate za rad na CNC mašinama. Stručnu obuku u vrijeme realizacije projekta završilo je 25 kandidata, od čega je osam zaposleno u lokalnoj kompaniji MIVIKO.

Međutim, bitno je napomenuti da nekada manji projekti bez značajnijeg kapitalnog ulaganja imaju izuzetan učinak i značaj za cjelokupnu ciljnu grupu. Kao dobar primjer ove tvrdnje možemo izdvojiti našu saradnju sa tehnološkim parkom INTERA iz Mostara. Tamo smo, kroz aktivnost Dijaspora za Startupe, uvezali pet mladih stručnih timova iz BiH s pet velikih bh. kompanija koji su, uz prisustvo mentora iz dijaspore, radili na kompliciranim izazovima i rješenjima za specifične potrebe tih firmi. Uz ovu aktivnost organizovan je i Hackathon te sedam različitih vrsta besplatnih edukacija za više od 80 mladih poduzetnika uz učešće stručnjaka iz dijaspore.

BM: Da li će Projekt biti nastavljen i na šta će se fokusirati u eventualnom nastavku – šta su ustvari minimalni ciljevi koji su se kroz njega planirali ostvariti da bi on u konačnici mogao biti ocijenjen kao uspješan?

AVDAGIĆ: Saradnja sa dijasporom je dugoročan proces i izuzetno nam je drago što možemo reći da je projekat Dijaspora za razvoj služio kao katalizator za uključivanje dijaspore u razvojne procese u BiH i direktne razvojne intervencije koje su vidljive u javnom, privatnom i civilnom sektoru.

Samo kroz učešće bh. dijaspore u prenosu znanja institucijama iz javnog sektora, 285 javnih institucija je unaprijedilo svoje kapacitete iz specifičnih oblasti kao što su medicina, farmakologija, inžinjering i tome slično. Mnogi od navedenih prenosa znanja su nastavljeni u obliku institucionalne saradnje između bh. institucije i institucije iz koje potiče bh. stručnjak, kao naprimjer održive veze koje su kreirane između bh. fakulteta i obrazovnih institucija širom svijeta.

Pored ciljanih investicija i otvaranja novih radnih mjesta, čiji su rezultati nadmašili predviđene kroz realizaciju Projekta, vrlo bitno je spomenuti umrežavanje između bh. dijaspore i lokalnih aktera na polju razvoja Bosna i Hercegovine, koji već uveliko nastavljaju saradnju mimo okvira projekta. Vrlo važnu ulogu u tom procesu ima i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i lokalne vlasti, koji su svojim primjerima dobre prakse, otvorenošću i konkretnim koracima za unapređenje saradnje doprinijeli aktivnijem uključivanju dijaspore u razvojne tokove Bosne i Hercegovine.

Također, Projekat je aktivno radio i na međusobnom uključivanju bh. dijaspore, što je također vrlo bitan korak, posebno kada je riječ o investicijskim projektima.

Dijaspora za razvoja neće biti nastavljen kao naredna faza Projekta, ali će neke od aktivnosti biti uključene kroz projekte koji se realizuju u sklopu rada drugih subjekata. Naprimjer, podrška investicijama iz dijaspore će se u jednoj mjeri podržati kroz djelovanje fondacije Mozaik, dok je dijaspora uključena u niz programa i projekata koji se realiziraju u sklopu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH. Naravno, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i lokalne vlasti, nastavljaju svoje djelovanje u procesima učešća dijaspore u razvojnim inicijativama u BiH.

Investicijski ambijent

 BM: Postoje li neke administrativne prepreke koje su otežavale realizaciju Projekta, odnosno kojim eventualnim zakonskim izmjenama i dopunama bi nadležne institucije trebale poboljšati ambijent za investiranje bh. dijaspore u matičnoj zemlji?

AVDAGIĆ: Ambijent za investiranje bh. dijaspore u Bosnu i Hercegovinu je isti kao i za sve druge strane investitore.

Jasno je da BiH mora unaprijediti cjelokupni ambijent za investiranje, mada se mora napomenuti da se sistemski stvari mijenjaju ka boljem. Na primjer, Doing Business World Bank izvještaj iz 2020. godine identificirao je BiH na 90. mjestu od 190 ekonomija svijeta. Međutim, indikator koji se odnosi na pokretanje kompanije rangira BiH na 184. mjesto. Potrebno je uvesti kraće i jasnije administrativne procedure kako bi investitor dobio kompletnu uslugu i na jednom mjestu pribavio svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje biznisa. Sličan slučaj je i sa građevinskim dozvolama. Reinvestiranje dobiti se ne nagrađuje ni na koji način. Sve su to stvari koje treba adresirati u narednom periodu, a s ciljem privlačenja investitora.

Pored navedenog, svakako se može razmisliti i o posebnim paketima podrške za bh. dijasporu, uključujući dostupnost svih potrebnih informacija na jednom mjestu, finansijske pakete podrške koji prate investiciju, kao što su beskamatni krediti, garantni fondovi, investicijski fondovi za sektore koji se žele stimulisati itd.

Kroz projekat Dijaspora za razvoj sistemski se radilo na unapređenju alata za komunikaciju sa dijasporom i promociji potencijala za investiranje (naprimjer, web aplikacija za pružanje informacija o mogućnostima investiranja i pokretanja biznisa), 48-satni informacijski servis za bh. dijasporu, uspostavljanje eRegistra koji pruža mogućnost elektronskog izdavanja matičnih dokumenata itd…

Također, kroz uspostavljene investicijske fondove za vrijeme trajanja projekta, poput investicijskog fonda u saradnji sa Razvojnom bankom Federacije BiH, koji podržava realizaciju investicija u saradnji sa dijasporom, osiguran je kredit sa povoljnom kamatnom stopom te su kroz uspostavljene kriterije podržane investicije koje kao rezultat imaju održivo zapošljavanje, posebno mladih i žena.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here