PDV prihodi u 2021. porast će na 3,84 milijarde KM

Prema projekcijama Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u 2021. iznosit će 2,1 posto, a u naredne tri godine 3,4 posto, 3,5 posto i 4,4 posto

31

Prema preliminarnom izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, naplata neto indirektnih poreza u aprilu 2021. bila je veća za 104,4 miliona KM ili za 24,9 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine, dok je u periodu januar – april ostvaren suficit od 34,9 miliona KM ili 1,8 posto u odnosu na prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Međutim, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, aprilska naplata indirektnih poreza bila je manja za 2,8 posto, a četveromjesečna za jedan posto. Istovremeno, nominalna naplata bruto i neto PDV-a ostvarena u prva četiri mjeseca 2021. godine bila je najveća od uvođenja  tog poreza.

 

Faktori rasta

 

“Dekompozicija nominalne bruto naplate pokazuje da su, u poređenju sa 2019. godinom, domaći PDV i niže isplate povrata PDV-a faktori rasta neto PDV-a, dok je naplata PDV-a na uvoz (kao i naplata prihoda od carina) manja nego u 2019.

I pored rasta u 2021. godini, naplata akciza na derivate nafte i dalje je ispod rekordne 2019. godine. Izgleda paradoksalno da su gubici prihoda od akciza na duhanske prerađevine veći u odnosu na prošlu, nego u odnosu na 2019. godinu. Međutim, prilikom analiziranja naplate akciza na duhanske prerađevine treba imati u vidu visoku statističku osnovicu za poređenje u prva četiri mjeseca 2020, koja je, čak i u vrijeme pojave pandemije, bila viša od osnovice iz istog perioda 2019. godine“, rezimira se u Projekcijama prihoda od indirektnih poreza za period 2021. – 2024. Odjeljenja za makroeknomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Podsjećajući da je pad prihoda od indirektnih poreza u 2020. iznosio 9,3 posto, a da je u prvom kvartalu 2021. ostvaren pad naplate od 4,5 posto, iz Odjeljenja ipak zaključuju da se “ekonomija i potrošnja u BiH polako oporavljaju“, referirajući se na činjenicu da je naplata u martu dostigla prošlogodišnji nivo te na visoke stope rasta uvoza i izvoza.

“Na to ukazuje i sve manji deficit po vrstama prihoda u odnosu na naplatu u 2020. godini. Gubici prihoda za tri mjeseca su minimalni – PDV-a 9,7 miliona KM, carina 2,1 milion KM i putarine 4,3 miliona KM.

Zabrinjava naplata akciza, koja je za 61,1 milion KM manja nego u prvom kvartalu 2020. godine. Pri tome, za razliku od ostalih vrsta prihoda, koje su pod snažnim uticajem makroekonomskih faktora – kretanja ekonomije, uvoza, izvoza, potrošnje…, kretanje naplate akciza na duhanske prerađevine je velikim dijelom pod uticajem eksternih faktora, poput poslovnih politika duhanskih kompanija (naprimjer, cjenovna politika), pandemije i uvedenih ograničenja pri unosu u Evropsku uniju“, precizira se u Projekcijama.

Kada je riječ o trendovima naplate indirektnih poreza, u prošloj godini zabilježena su variranja uvjetovana uticajem pandemije koronavirusa na ekonomiju i potrošnju građana. U prva tri mjeseca zabilježen je rast bruto prihoda i minimalne oscilacije kod isplata povrata, da bi, nakon zatvaranja granica i ekonomije zbog širenja koronavirusa, bio ostvaren snažan pad bruto naplate, koji je donekle ublažen smanjenjem isplata povrata. Određeno poboljšanje u junu i julu anulirano je u ostatku godine, uglavnom uslijed pada bruto naplate. U prvom prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je rast neto naplate indirektnih poreza od 4,4 posto. No, uvođenje restriktivnih mjera na granicama, zatvaranje određenih djelatnosti te ograničavanje kretanja stanovništva rezultiralo je padom neto naplate u drugom kvartalu od 20,1 posto. Sličan trend nastavljen je i u trećem kvartalu, u kojem je neto naplata pala za 12,7 posto, da bi određeno popuštanje restriktivnih mjera u četvrtom kvartalu donijelo kakav-takav oporavak potrošnje, koji je bio dovoljan tek za  manji padom prihoda u odnosu na prethodne kvartale, u procentu od 8,1 posto. U cjelini, ako se isključi prvi kvartal, čiji su pozitivni efekti ublažili ukupan pad prihoda, u periodu april – decembar 2020. neto naplata indirektnih poreza, u poređenju sa istim periodom 2019., 2018. i 2017. godine, bila je manja za 13,5 posto, 9,5 posto i 2,4 posto, respektivno.

Negativni trendovi su nastavljeni i u prvim mjesecima 2021. godine. U januaru je zabilježen pad neto prihoda od 11,1 posto, a u februaru od tri posto. Martovsko izjednačavanje naplate sa prošlogodišnjom, pak, poboljšalo je kumulativ za prvi ovogodišnji kvartal, u kojem je bruto naplata manja za 58,9 miliona KM u odnosu na isti lanjski period, dok su isplate povrata bile veće za 10,5 miliona KM. U konačnici, u prvom kvartalu 2021. neto naplata indirektnih poreza je bila manja za 69,4 miliona KM ili 4,5 posto nego u istom prošlogodišnjem tromjesečju.

Posmatrano po vrstama prihoda, carinski su u januaru 2021. pali za 20,7 posto, a u februaru za 9,4 posto, da bi u martu, uslijed snažnog rasta uvoza, skočili za 17,2 posto, čime je pad naplate u prvom kvartalu sveden na tri posto, što je najmanji kvartalni pad od početka pandemije.

U naplati PDV-a prve naznake oporavka zabilježene su u februaru ove godine, da bi u martu bio ostvaren rast od 5,7 posto. Nominalno, naplata bruto PDV-a u prvom kvartalu 2021. dostigla je onu istog perioda 2020. godine. Pozitivni trendovi u naplati bruto PDV-a prvenstveno su rezultat oporavka PDV-a na uvoz, čija je naplata u martu povećana za  8,4 posto, za razliku od simboličnog rasta naplate domaćeg PDV-a od 0,4 posto. “Kvartalno poređenje komponenti bruto PDV-a ukazuje na rapidan oporavak PDV-a na uvoz, kao posljedice rasta uvoza posljednjih nekoliko mjeseci, posmatrano u odnosu na dubioze u 2020. godini. S druge strane, kvartalne stope rasta domaćeg PDV-a su prilično stabilne u posljednja tri kvartala, u rasponu od nultog rasta do skromnih +0,8 posto. Može se zaključiti da oporeziva potrošnja građana nije bila pogođena pojavom pandemije, čak je ostvaren i skroman rast, koji bi mogao i biti veći nakon konačnog usklađivanja prihoda za prvi kvartal 2021. godine.

S obzirom na okolnosti, vjerovatno je došlo samo do promjene strukture potrošnje, a da je, s obzirom na pad ekonomije i zaposlenosti, potrošnja finansirana iz drugih izvora, osim dohotka“, opažaju analitičari Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Poređenje isplata povrata PDV-a, pak, ukazuje na smanjenje povrata domaćim poreznim obveznicima 2,3 posto ili sedam miliona KM u prvom kvartalu, dok je istovremeno povrat međunarodnim projektima bio veći za 13,8 miliona KM nego u istom periodu 2020. godine. Ukupno, u prvom kvartalu 2021. ostvaren je rast povrata PDV-a od 1,4 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, a istovremeno je prosječna stopa izdvajanja iz bruto PDV-a za isplatu povrata povećana za 0,5 procentnih poena.

 Akcizni pad

Za razliku od PDV-a i carina, naplata akciza i u prvom kvartalu 2021. zadržala je  negativni trend iz prošle godine. Iako je u februaru zabilježen rast naplate akciza od 1,4 posto, prvi put nakon deset mjeseci, u martu je ostvaren veliki pad od 30 posto, čiji je glavni uzrok, kako pojašnjavaju iz odjeljenja, ekstremno visoka statistička osnovica iz prvog kvartala 2020. godine.

“Pojavom koronavirusa duhanske kompanije nisu revidirale poslovne planove, što je rezultiralo povećanjem količina akciznih markica i, posljedično, većim uplatama akciza u martu 2020. godine.

U prvom prošlogodišnjem kvartalu naplaćeno je 32 posto ukupno naplaćenih akciza na duhanske prerađevine u 2020., što je za 10 procentnih poena iznad prosječnog udjela prvog kvartala u godišnjoj naplati akciza“, napominje se u Projekcijama.

Martovski sunovrat kvartalnu naplatu akciza srezao je za 16,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2020. godine, što iz Odjeljenja pripisuju prvenstveno cjenovnoj politici duhanskih kompanija te poslovnoj strategiji u smislu količine i dinamike preuzimanja akciznih markica. Kako napominju, osim cijena, na ogorman pad potrošnje cigareta nerezidenata djelovale su restrikcije u kretanju građana između zemalja, ali i rastući broj oboljelih sa respiratornim oboljenjima. Navedeni faktori negativno su djelovali i na naplatu akciza na duhanske prerađevine u prvom kvartalu 2021. godine, u kojem su duhanske kompanije, bez obzira na lošu prodaju u 2020, povećale maloprodajne cijene cigareta u prosjeku za 1,6 posto, tako da je ukupan kvartalni pad iznosio 24,2 posto.

Slična je i situacija sa naplatom akciza na derivate nafte, gdje je u februaru 2021.  ostvaren rast prihoda od 5,8 posto, a u martu pad za 1,5 posto. Zbog loše naplate u januaru, na nivou prvog kvartala 2021. zabilježen je ukupan pad naplate od 2,9 posto u odnosu na isti kvartal 2020. godine.

Trendove u naplati akciza na derivate nafte pratili su i bruto prihodi od putarine, koji su u prvom kvartalu pali za tri posto. Razlike u odnosu na stope rasta prihoda od akciza na derivate nafte potiču od oslobađanja plaćanja putarine za rudnike, željeznice i termoelektrane te od različitog obuhvata derivata u osnovicama za obračun akciza i putarine.

Naplata akciza na kafu, nakon skromnog rasta u četvrtom kvartalu 2020, u prvom kvartalu 2021. pala je za 12,8 posto.

Prihodi od akciza na bezalkoholna pića, pak, u prvom kvartalu ove godine povećani su za 6,2 posto, dok je naplata akciza na alkohol i alkoholna pića skočila za 10,9 posto, čime su zaustavljeni negativni trendovi iz 2020. godine. S druge strane, međutim, nastavljeni su negativni trendovi u naplati akciza na pivo i vino, kod kojih je zabilježen pad od 4,7 i 19 posto, respektivno.

Sumirajući sve faktore koji utiču na naplatu, u Projekcijama se procjenjuje da će stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u 2021. godini iznositi 2,1 posto. Projektirani iznos prihoda od PDV-a je 3,84 milijarde KM, što je za 2,5 posto više od ostvarenja u 2020. godini. Očekivani iznos ukupnih prihoda od akciza u ovoj godini iznosi 1,31 milijardu KM, za 0,7 posto više nego lani, a od putarine 595,6 miliona KM, za 2,0 posto više od ostvarenja u 2020. godini.

Projektirani iznos neto prihoda od akciza na derivate nafte za 2021. godinu iznosi 478,8 miliona KM, što je za dva  posto više od ostvarenja u 2020. godini, dok bi ukupna naplata akciza na duhanske prerađevine trebala ostati na prošlogodišnjem nivou.

Naplata carina u 2021. projektirana je na iznos od 269,9 miliona KM, što je za 2,9 posto više nego u prethodnoj godini.

Za naredne godine, pak, projektirane su stope rasta prihoda od indirektnih poreza od 3,4 posto (2022. godina), 3,5 posto (2023.) i 4,4 posto (2024.).

“Za razliku od projektiranog pada udjela indirektnih poreza u BDP-u u periodu 2022. -2024, projektirani udio prihoda od indirektnih poreza u potrošnji u navedenom periodu se kreće na konstantnom nivou od oko 18 posto.

Najveći generator apsolutnog rasta prihoda od indirektnih poreza u navedenom periodu je PDV, s obzirom na njegovo značajno učešće u prihodima te planiranim stabilnim stopama rasta. U sve tri navedene godine prihodi od PDV-a generišu oko dvije trećine apsolutnog godišnjeg projektiranog rasta prihoda.

Zbog neizvjesnosti u vezi sa okončanjem pandemije COVID-19, u periodu 2022. – 2024. očekuje se skromniji oporavak naplate akciza na duhanske prerađevine. U 2022., 2023. i 2024. godini očekuje se skromniji rast prihoda od akciza na duhanske prerađevine od 2,3 posto, 2,4 posto i 3,4 posto, respektivno“, zaključuje se u Projekcijama.

Glavni rizici

Kao glavne opće rizike za ostvarenje navedenih projekcija, iz Odjeljenja navode iste faktore koji utiču i na kretanje ekonomskog rasta BiH – eventualno produžavanje korona krize i dodatno slabljenje privredne aktivnosti u zemljama EU koje bi se negativno odrazilo i na bh. ekonomiju te unutrašnje slabosti poput složenog sistema donošenja odluka, spor tempo provođenja strukturalnih reformi, kao i emigraciju mladog i obrazovanog stanovništva.

U direktne rizike koji mogu ugroziti izvršenje projekcija naplate prihoda od indirektnih poreza, pak, ubrojeni su slabljenje borbe protiv crnog tržišta duhanskih prerađevina nakon okončanja harmonizacije oporezivanja cigareta sa EU standardima, slabljenje borbe protiv PDV prevara (pogotovo u sferi povrata), izmjene politike indirektnog oporezivanja koje bi mogle dovesti do značajnog pada prihoda, kao što su diferencirane stope PDV-a i akciza, te promjena režima naplate akciza na uvozne duhanske prerađevine.

“Programski scenario projekcija indirektnih poreza podrazumijeva primjenu izmjena Zakona o akcizama u području duhanskih prerađevina, koje imaju značajne negativne posljedice na dinamiku uplate akciza na uvezene duhanske prerađevine.

Pomjeranje momenta plaćanja akciza na uvozne duhanske prerađevine na momenat plaćanja uvoznih dažbina proizvodi ‘prazan’ interval u dinamici naplate akciza na duhanske prerađevine od najmanje dva mjeseca.

Statička procjena gubitaka prihoda od akciza bazira se na prosječnoj mjesečnoj uplati akciza na uvezene duhanske prerađevine u 2020. godini – prema navedenoj procjeni, gubitak prihoda od akciza na duhanske prerađevine zbog pomjeranja rokova za plaćanje za uvoznike iznosit će najmanje 110 miliona KM. Iznos gubitaka može biti i veći ukoliko je interval između plaćanja akcize pri preuzimanju markica i uvoza duži od dva mjeseca te ukoliko se povećaju količine uvezenih duhanskih prerađevina u odnosu na bazičnu 2020. godinu.

S obzirom na značajan udio akciza na duhanske prerađevine u ukupnim indirektnim porezima, primjene izmjena Zakona mogu izazvati poremećaj u finansiranju budžeta svih nivoa vlada u BiH“, upozorava se u Projekcijama prihoda od indirektnih poreza za period 2021-2024.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here