Grupa zemalja G7 postigla je dogovor kojim će multinacionalne kompanije plaćati veći porez. Ministri finansija sedam najjačih ekonomija, na sastanku u Londonu dogovorili su se da će se boriti protiv izbjegavanja plaćanja poreza natjeravši kompanije da plaćaju više u zemljama u kojima posluju. Također su se načelno složili sa globalnom minimalnom stopom poreza na dobit od 15 posto kako bi se izbjeglo da se zemlje međusobno podrivaju.
Nagodbom između SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Kanade, Italije i Japana, plus EU, moglo bi se dogoditi da milijarde dolara odu u džepove vlada radi otplate dugova nastalih tokom krize COVID-19. Pregovarajući dugi niz godina, već na sljedećem sastanku u Veneciji izvršit će pritisak na druge zemlje da ga slijede, uključujući Kinu, Rusiju i Brazil.
Nužna promjena pravila
Američka ministrica finansija Janet Yellen rekla je novinarima da će “historijski” sporazum o globalnom minimalnom porezu “završiti utrku prema dnu oporezivanja poduzeća i osigurati pravednost za srednju klasu i radne ljude u SAD-u “.
Britanski kancelar državne blagajne Rishi Sunak, koji je bio domaćin samita, rekao je da će sporazum globalni porezni sistem učiniti pogodnim za globalno digitalno doba. Njegov njemački kolega Olaf Scholz rekao je da su to vrlo dobre vijesti za poreznu pravdu i solidarnost i loše vijesti za porezne oaze.
“Kompanije više neće moći izbjegavati svoje porezne obaveze knjiženjem dobiti u zemljama sa najnižim porezom”, rekao je Scholz .
Vlade su se dugo borile s izazovom oporezivanja globalnih kompanija koje posluju u mnogim zemljama. Taj je izazov narastao s procvatom velikih tehnoloških korporacija poput Amazona i Facebooka. Trenutno kompanije mogu osnovati lokalne podružnice u zemljama koje imaju relativno niske stope poreza na dobit i tamo prijavljivati dobit. To znači da plaćaju samo lokalnu poreznu stopu, čak i ako dobit uglavnom dolazi od prodaje izvršene negdje drugo. To je legalno i obično se tako radi. Raniji sporazum o oporezivanju prema kojem su kompanije plaćale porez tamo gdje im je fizičko sjedište bilo je prihvaćeno praktično od svih država i pretpostavka je svih sporazuma o međunarodnoj trgovini sve do danas. Ali, još i prije virtualnih giganta bilo je jasno kako takvo načelo pruža beskonačno mnogo prostora za mahinacije. Jer čak i kod proizvodnih pogona gdje bi trebalo biti jasno gdje je proizvod sišao sa tvorničke trake, ima načina da se distribucija organizira preko čitavog lanca kompanija, teoretski sa sjedištem u nekoj državi sa minimalnim porezom. Ministri finansija zemalja G7 su se sad složili kako to načelo “sjedišta” treba biti zamijenjeno načelom “prometa”.
Cilj dogovora je spriječiti da se ta praksa plaćanja poreza u zemlji sjedišta nastavi na dva načina. Prvo će G7 imati cilj natjerati kompanije da plaćaju više poreza u zemljama u kojima prodaju svoje proizvode ili usluge, umjesto gdje god na kraju iskažu svoju dobit. Drugo, oni žele globalnu minimalnu poreznu stopu kako bi izbjegli da se zemlje podrivaju niskim poreznim stopama.
Pravila kojim bi multinacionalnie kompanije plaćale porez tamo gdje posluju – poznata kao “prvi stub” sporazuma – primjenjivala bi se na globalne kompanije sa najmanje 10 posto marže. Dvadeset posto bilo koje dobiti iznad te preraspodijelilo bi se i oporezivalo u zemljama u kojima posluju, stoji u saopćenju zemalja G7. U slučaju Velike Britanije, na primjer, veće multinacionalne banke prikupljale bi više poreznih prihoda i pomogle bi u plaćanju javnih usluga.
Drugi “stub” sporazuma obavezuje države na globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto kako bi se izbjeglo da se zemlje međusobno podrivaju.
U Velikoj Britaniji porez na dobit već iznosi 19 posto, a trebao bi porasti na 25 posto do 2023. godine kao odgovor na potrošnju tokom pandemije. Yellen je rekla da postoji razumijevanje da će nacionalni porezi na digitalne usluge poput onih koje naplaćuju Velika Britanija i zemlje EU biti ukinuti i zamijenjeni novim sporazumom.
“Velike američke tehnološke kompanije, poput Applea, Facebooka, Amazona, Googlea i Microsofta, najviše su izložena riziku, s obzirom na upotrebu različitih strategija strukturiranja i upotrebu pravila transfernih cijena za njihovo optimiziranje uticaja oporezivanja”, kaže Julio Jimenez, šef porezne grupe u računovodstvenoj kompaniji Marks Paneth LLP u New Yorku.
Neki od ovih tehnoloških divova javno su napadnuti zbog svojih napora da izbjegnu plaćanje poreza u SAD-u, a Facebook je prošle zime najavio da će zatvoriti svoje irske podružnice u središtu spora s američkim poreznim vlastima.
Ovaj plan revizije globalne porezne reforme dolazi na krilima velikog napora administracije američkog predsjednika Joe Bidena da imućne ljude pozove na odgovornost zbog poreza i borbe protiv utaje poreza, kao i plana za povećanje stope poreza na dobit. Saradnja između država G7 polazna je tačka za rješavanje mutnih praksi pripisivanja dobiti intelektualnom vlasništvu koje se nalazi u offshore jurisdikcijama sa niskim porezima. To, također, donosi probleme poreznim oazama koje žele privući ove korporacije.
Globalno prihvatanje
Pravo na oporezivanje bit je suverene vlasti. Zbog toga je koordinirano međunarodno djelovanje tako teško.To je bio san svih kandidata na izborima i uglavnom evropskih ministara finansija godinama. Nisu vjerovali da je to moguće do posljednjih nekoliko mjeseci. No, potreba za punjenjem blagajne koju je ispraznila pandemija i dolazak Bidenove administracije u SAD stvorili su priliku.
Međutim, minimalna stopa poreza na dobit od 15 posto prilično je niska. Iako su evropski ministri finansija uspjeli uključiti izraz “najmanje 15 posto”, koji otvara put za povećanje. Koliki će efekat zapravo imati ova promjena zavisit će o tekućim pregovorima.
Međutim, pitanje je kako će reagirati ostale zemlje. To sada ide od G7 do šire skupine G20, uključujući Kinu, Rusiju i Brazil, a potom i šire.
Njemački ministar finansija rekao je da zemlje poput Irske, sa njezinom niskom stopom poreza na dobit, sada treba usmjeriti na kolosjek. Irski ministar finansija, Paschal Donohoe, čija zemlja nudi nisku stopu poreza na dobit od 12,5 posto rekao je da prihvata da dolazi promjena, ali nastavit će zagovarati legitimnu poreznu konkurenciju.
„Svaki sporazum mora zadovoljiti potrebe malih i velikih zemalja, razvijenih i onih u razvoju”, napisao je Donohoe na Twitteru.
Trenutna globalna porezna pravila datiraju iz 1920.-ih i bore se s multinacionalnim tehnološkim divovima koji prodaju usluge na daljinu i velik dio svoje dobiti pripisuju intelektualnom vlasništvu koje se nalazi u jurisdikcijama sa niskim porezima. Ali, ipak bitno je naglasiti da je proces započeo, stvoren je presedan. O sporazumu će se detaljno razgovarati na sastanku ministara finansija G20 u Veneciji.
Paolo Gentiloni, povjerenik EU za ekonomiju, opisao je sporazum kao “veliki korak … prema globalnom sporazumu bez presedana o poreznoj reformi” i obećao da će EU “aktivno doprinijeti da se to dogodi” u Veneciji.
Francuski ministar finansija Bruno Le Maire rekao je da će se zalagati za viši minimalni porez, nazivajući 15 posto “polaznom tačkom”.
Jimenez smatra da je postignuti sporazum veliki korak u smjeru globalne porezne reforme, postižući potrebni poticaj.
„Sporazum je dobrodošlo ažuriranje, jer nastoji reformirati globalno oporezivanje korištenjem profitabilnosti i supstancijalnih pristupa oporezivanju poreza na dohodak, a ne trenutnom arhitekturom, koja mnogim multinacionalnim kompanijama omogućava korištenje transfernih cijena, pravila o raspodjeli, dodjeli poreznih sporazuma i teritorijalnih pravila za promjenu dobiti ”, dodaje Jimenez.
I mnogi detalji ostaju predmet pregovora, uključujući tačno kako će se porezni prihodi podijeliti među zemljama članicama.
“Sljedeći koraci su predstavljanje pred G20, zatim treba da se svaka jurisdikcija složi sa pravilima, omogući statute, bilješke i izvrši instrumente, a zatim da regulatori provode propise i lokalna pravila. Cjelokupni postupak može potrajati nekoliko godina dok se ne donese zakonska regulativa, a možda čak i više da se u potpunosti provede i učini efikasnim, ako dospije tako daleko. Ovo je, međutim, prvi, snažan korak u pokretanju zamaha “, ističe Jimenez.
Reakcije korporacija
Iako su neke od ciljanih kompanija odmah izrazile podršku jedinstvenom planu međunarodnog oporezivanja, uključujući Google i Facebook, kritičari su brzo rekli da bi sporazum mogao dovesti do egzodusa kompanija sa sjedištem u SAD-u, dok drugi smatraju da porez od 15 posto nije dovoljno visok.
Glasnogovornik Amazona, kojeg je citirala novinska agencija Reuters, rekao je:
“Vjerujemo da će postupak predvođen OECD-om koji stvara multilateralno rješenje pomoći u postizanju stabilnosti u međunarodnom poreznom sistemu. Sporazum G7 predstavlja dobrodošao korak naprijed u nastojanju da se postigne taj cilj”.
Potpredsjednik Facebook-a, Nick Clegg pozdravio je ovu odluku jer će ikompanijama čitavo poslovanje zapravo učiniti mnogo jednostavnijim. Sporazum je opisao kao važan prvi korak prema sigurnosti za kompanije i jačanju povjerenja javnosti u globalni porezni sistem.
“Snažno podržavamo rad na ažuriranju međunarodnih poreznih pravila. Nadamo se da će zemlje i dalje raditi zajedno kako bi osigurale da će uravnoteženi i trajni sporazum uskoro biti finaliziran”, rekao je glasnogovornik Google-a.
