Iako, riječ kontroling asocira na provjere, kontrole, koje nerijetko rezultiraju ne baš dobrim vijestima za poslovanje kompanija, u suštini kontroling nije kontrola. A o tome šta je zapravo kontroling, koje su njegove osnovne karakteristike, zašto je potreban pa i nužan u kompanijama, za Business Magazine govori Dragana Mujanović, certificirani napredni kontroler i voditeljica Međunarodne radne grupe udruženja Internationaler Controller Verein (ICV).

Savjetodavne usluge kontrolinga

“Iako često, pogrešno, interpretiran kao kontrola, kontroling ne predstavlja kontrolu. Misija kontrolinga je definisana od strane International Group of Controlling (IGC). Fokus prve misije kontrolinga je bio na transparentnosti i procesu koordinacije ciljeva. Međutim, misija je aktualizirana 2013. godine i fokus je tada stavljen na predviđanje budućnosti, procjenama rizika te ulozi kontrolera kao business partnera. Dakle, kontroling je postao business partner menadžmentu i daje značajan doprinos održivom uspjehu kompanije.

Kontroling najlakše možemo razumjeti ako zamislimo navigacioni sistem (odjel kontrolinga) u vozilu (kompaniji). Vjerovatno je da vozilo može stići na ciljano odredište bez pomoći navigacije, međutim sigurno je da će plan puta biti optimalno osmišljen i optimalno navigiran samo uz pomoć navigacionog sistema. Pod uslovom da vozač (CEO) jasno zna gdje želi stići, navigacioni sistem (kontroling) povezuje sve relevantne dijelove i odrednice puta (resurse, vrijeme, organizaciju, menadžment, poslovne pokazatelje, likvidnost, sve odjele, itd) te uz pomoć IT podrške daje potpun plan puta (poslovanja poduzeća) uz predlaganje različitih opcija za stizanje na željeno odredište (ostvarenje ciljeva). Tokom samog puta, sistem konstantno pazi na interno i eksterno okruženje (traženjem, prijemom i analizom informacija) te sukladno, svrsishodno i zdravorazumski ažurira plan i prijedloge za preostali dio puta. Mnogo pojednostavljeno, ali ovo su suštinski sadržaj i važnost kontrolinga”, pojašnjava Mujanović šta je zapravo kontroling.

Prema njenim riječima, u poslovnoj praksi kontroling korištenjem različitih znanja i alata pomaže menadžmentu da na optimalan način, kvalitetnije i jednostavnije ostvari poslovne ciljeve. Kontroling pruža savjetodavne usluge, a kada rukovođenje i upravljanje poslovnim procesima postane previše kompleksno ili obimno, onda je svrsishodno da se funkcija kontrolinga oformi i obavlja samostalno.

“U praksi se najčešće govori o finansijskom kontrolingu jer su u početku postavljeni samo finansijski ciljevi koje menadžeri žele ostvariti. Razvojem kompanije, povećanjem kompleksnosti organizacije, poslovanja i tržišta raste i kompleksnost ciljeva, stoga se i kontroling iz tzv. finansijskog kontrolinga razvija u sveobuhvatni kontroling. On se dalje može dijeliti na finansijski, investicioni, projektni, procesni, HR, start-up kontroling, green kontroling i sl.

Posao svakog kontrolera je jednako važan no, u različitim periodima i različitim kompanijama različiti ciljevi mogu biti postavljeni kao top prioritet. Naprimjer, u jednoj kompaniji top prioritet među ciljevima može biti smanjenje omjera loans/EBITDA sa 5 na 3 posmatrano na dan 31.12. 2021. u odnosu na isti dan prošle godine. Dakle, govorimo o čistim finansijskim ciljevima, dok u drugoj kompaniji top prioritet može biti uvođenje projektne metodologije u tekućoj poslovnoj godini ili implementacija odabranih SAP modula”, pojašnjava Mujanović.

Dalje naglašava da bi sve oblasti poslovanja jedne kompanije trebale biti obuhvaćene kontrolingom.

“Kompletna organizacijska struktura kompanije i sve njene oblasti poslovanja moraju se prilagoditi i uskladiti sa strateškim ciljevima, a upravo je kontroling taj koji ima helicopter view i može usmjeravati pojedinačne dijelove kompanije da djeluju kao cjelina i putuju prema istom cilju”, ističe Mujanović.

Kada su u pitanju alati kontrolinga kaže da oni pomažu kompaniji da kvalitetno planira i upravlja poslovanjem, integrirajući stratešku i operativnu razinu upravljanja.

“Postoji jako puno klasifikacija ovih alata, a najčešća podjela je na dvije grupe: strateški (SWOT i PESTLE analize, 7-K model, Kano model, Porterovih pet sila, BCG matrica, GE-McKinsey matrica, Six Sigma i sl.) i operativni koji se odnose na operativno planiranje, analizu tačke pokrića, analizu kontribucijske marže, analizu pokazatelja, Paretovu analizu i sl.

Svi ovi alati upotrebljavaju se za različite ciljeve, a dosta često je njihova upotreba determinisana samom razinom razvijenih poslovnih procesa i sistema u kompaniji. Alat sam po sebi ne donosi korist. Upotreba odabranih alata će osigurati korisne informacije za odlučivanje samo ukoliko kontroler ima adekvatna znanja i iskustvo da ih svrsishodno upotrijebi. Dakle, neophodno je i kontinuirano pratiti signale ranog upozorenja, ključne promjene i događaje u kompaniji, uzeti u obzir korisne informacije i predviđanja iz okoline i industrije te izvesti zaključke iz dobivenih informacija”, kaže Mujanović.

Važna i nezaobilazna  uloga

Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa pandemijom COVID-19 koja značajno utiče na poslovanje manje-više svih kompanija, zanimalo nas je koliko je kontroling značajan u ovom periodu.

“Prema prognozama OECD, tek krajem 2021. globalno gospodarstvo bi moglo doseći razinu na kojoj je bilo prije pandemije. Međutim oporavak će se odvijati različito brzo, dakako ovisno o regiji. Možemo slobodno pretpostaviti da će naša zemlja imati dosta sporiji, ako ne i najsporiji oporavak u regiji. U ovakvim uslovima neophodno je svakodnevno kontrolirati finansijsko zdravlje kompanije i osmišljavati nove business modele i to će zasigurno trajati još godinama. Fokus cijele finansijske funkcije, čak i u malim kompanijama, uveliko se prebacio s evidentiranja proteklih transakcija i uobičajenog izvještavanja na planiranje i predviđanje budućnosti, različite scenarije modeliranja, buduće složeno upravljanje novčanim tokovima i alternativne mogućnosti finansiranja. Finansijska funkcija sebi više ne može priuštiti da većinu svog vremena troši na rutinske aktivnosti i aktivnosti koje ne stvaraju dodatnu vrijednost, jer će novi normalan način poslovanja zahtijevati mnogo više analiza, navigiranja i podrške menadžmentu pri donošenju odluka. Sasvim je jasno da funkcija kontrolinga od danas postaje jako važna i nezaobilazna”, kategorična je Mujanović.

Iako je na našim prostorima još nepoznato zvanje, Mujanović je certificirani Advanced Business Controller.

“Kontroleri koji se oslanjaju samo na formalno obrazovanje ne mogu kvalitetno savjetovati menadžment ukoliko nemaju stečeno relevantno višegodišnje iskustvo u međunarodnoj poslovnoj praksi te samim time teško da će moći položiti zahtjevne ispite, koji su sastavni dio procesa certifikacije, jer se isti većinom baziraju na iskustvenim i situacionim pitanjima. Postoje brojne institucije koje nude razne programe edukacije za kontroling, no jako je važno da u izvođenju programa sudjeluju renomirani i u praksi dokazani predavači. Da bi kontroler postao cetificirani kontroler po međunarodno priznatom programu, često treba imati ili višegodišnje menadžersko iskustvo ili bogato iskustvo u kontrolingu u poslovnoj praksi. Kada kandidat ispuni prijemne uslove i bude primljen na program, očekuje ga pripremni proces koji se najčešće sastoji od slušanja nekoliko obaveznih školskih predmeta. Nakon odslušanih obaveznih i izbornih predmeta pristupa se izradi završnog rada te se potom polaže ispit pred stručnom komisijom, koji je jako zahtjevan te najčešće uz mogućnost samo jednog ponavljanja. Cijeli proces traje u prosjeku između šest i 12 mjeseci”, pojašnjava Mujanović koje je uvjete morala ispuniti za sticanje ovog zvanja

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here