Narednih mjeseci Kipar planira pokrenuti registar koji identificira vlasnike hiljada kompanija na otoku, uklanjajući veo tajne na složenim korporacijskim strukturama za koje se smatra da mogu pomoći kriminalcima koji žele sakriti svoj plijen.Pojedinosti o hiljadama kompanija sa sjedištem na otoku, za koje se smatralo da imaju ruske veze, počele su se prikupljati od 16. marta 2021.godine kako bi se upisale u Registar stvarnih vlasnika (Ultimate Beneficial Owner-UBO). Registar će sadržavati detaljne podatke o fizičkim osobama koje u konačnici posjeduju ili kontroliraju pravnu osobu. Provedba ovih propisa siguran je znak da Kipar visoko cilja na stvaranje stabilnog i pouzdanog poslovnog okruženja na koje se mogu osloniti postojeće i nove kompanije koje dolaze.
Transparentna baza podataka
Odlukom Vijeća ministara od 16. decembra 2020. godine izvršeno je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Petom direktivom Evropske unije o sprečavanju pranja novca (AMLD). Ovim transpozicijom Direktive, Vijeće ministara je također odlučilo i usvojilo da će nadležno tijelo za vođenje UBO-a biti Registrator kompanija i službeni prijemnik u Ministarstvu energije, trgovine i industrije. Registrator će biti ovlašten prikupljati sve potrebne informacije o krajnjim stvarnim vlasnicima i drugim pravnim osobama putem privremenog sistema koji je razvijen.
Svaka kompanija ili bilo koja druga pravna osoba registrirana na Kipru dužna je dostaviti odgovarajuće podatke o svojim stvarnim vlasnicima u UBO registar. Registar je sistem osmišljen kako bi osigurao transparentnost i stabilnu i ažuriranu bazu podataka. Glavni cilj je imati jasnu i tačnu sliku u ime koga se obavljaju transakcije. Međutim, u ovoj fazi, odredbe zakona izričito ne preciziraju podatke koje treba unijeti u Registar. Prema definiciji zakona, UBO se definira kao fizička osoba koja ima konačnu kontrolu ili konačno vlasništvo u kompaniji. U daljem objašnjenu definicije stoji da je UBO svaka fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira pravnu osobu putem direktnog ili indirektnog dioničkog vlasništva od 25 posto plus jedna dionica ili ima vlasnički udio veći od 25 posto. Još uvijek nije jasno hoće li se ova definicija primijeniti u odnosu na registar UBO-a, međutim, ona može ponuditi važne preliminarne smjernice o tome kako će se riješiti problem i koje će se definicije koristiti za identificiranje UBO-a.
Podaci UBO registra u trenutnom obliku bit će dostupni samo nadležnim nadzornim tijelima kao što su, između ostalog, policija, porezne vlasti, Advokatska komora Kipra, Centralna banka,Komisija za vrijednosne papire i razmjenu itd. Relevantna nadzorna tijela imat će pristup takvim informacijama koje imaju legitimni interes i nakon podnošenja službenog zahtjeva kod sekretara. Očekuje se da će u svom konačnom obliku Registar biti dostupan ne samo nadležnom nadzornom tijelu, već i određenim vrstama stručnjaka koji imaju interes za dovršenje temeljite dubinske analize, u skladu sa regulativom o sprečavanju pranja novca, kao što su advokati, računovođe i bankari.
Kada su u pitanju trustovi i druge vrste pravnih aranžmana, UBO Registar vodit će Komisija za vrijednosne papire i razmjenu. U takvim bi slučajevima legitimni interes trebao biti reguliran pravom države članice u kojoj je trust osnovan ili ima prebivalište. Definicija legitimnog interesa tumačit će se kao opći koncept i kao kriterij za pristup podacima o stvarnom vlasništvu u njihovom nacionalnom zakonu. Sve informacije u vezi s korisnim vlasništvom zaštićene su strogim propisima o zaštiti podataka i pristupit će im se samo ako se to ocijeni prikladnim, sudeći prema meritumu svakog slučaja.
Igla u plastu sijena
Pristalice kažu da bi Registar, koji zahtjevaju propisi Evropske unije o sprečavanju pranja novca (AML), mogao promijeniti igru na Kipru, za koji aktivisti kažu da je u prošlosti bio magnet za one koji kriju bogatstvo iza kompanija od mesinganih ploča, namamljenih konkurentnim poreznim stopama.
“Kompanijama ćemo dati šest mjeseci da prikupe sve detalje za ulazak u sistem”, rekla je Antonia Faita-Stavride, viša administrativna službenica u kiparskom Ministarstvu energije, trgovine i industrije, koja koordinira projektom.
Stručnjaci predviđaju da će neke kompanije radije prebaciti sjedište, nego otkriti svoje stvarne vlasnike.Kipar se dugo pokušao riješiti slike zemlje koja slijepo uzima novac ulagača, bez postavljanja pitanja. Unosan sistem pasoš za investiciju iznenada je povučen prošle godine nakon izvještaja o mogućoj korupciji. Za dobijanje kiparskog dravljanstva, trebalo je investirati minimalno dva miliona eura, od čega je Kipar je zaradio više od devet milijardi eura između 2013. i 2019. godine.Kritičari su ga nazvali kao neproziran i pun rizika od pranja novca, a shema je bila popularna među Rusima, Ukrajincima, a odnedavno i Kinezima,Kambodžanimai Arapima. Istočni mediteranski otok ukinuo je program u novembru 2020.godine. Više od 3.000 ljudi koristilo je shemu, pružajući im bezvizna putovanja širom Evropske unije.
Pristalice kažu da trenutno pronalazak konačnih vlasnika firmi registriranih na Kipru može biti poput traženja igle u plastu sijena – papirnatog traga koji započinje labirintom lokalnih “direktora”, a zatim se petlja oko drugih jurisdikcija s niskim porezima prije nego dođe do krajnjeg vlasnika.
„Takve shell kompanije jedno su od najčešće korištenih sredstava za pranje novca”, rekla je Maira Martini, stručnjakinja za istraživanje i politiku o korumpiranim novčanim tokovima u Transparency International.
Katerina Antoniou, direktorica za poštivanje zakona, rizik i pranje novca u Deloitteu, kazalaje da je niz kompanija registriranih na Kipru već promijenio domicil nakon strožih kontrola koje su banke uvele 2020. godine.
“Registri mogu potaknuti novi val ponovne domicilicije, posebno za one subjekte koji bi željeli izbjeći izjavu UBO-a”, istaknula je Antoniou, te dodala da je to vrlo važan alat u rukama vlasti.
Faita-Stavride, službenica ministarstva energetike, trgovine i industrije, rekla je da će početni registar biti privremena baza podataka, kojoj bi vladine agencije mogle pristupiti na zahtjev. Rekla je kako se nada da će konačni sistem s različitim nivoima pristupa biti dostupan do kraja ove godine, ali da ne može dati preciznije prognoze.
Neki borci protiv korupcije kažu da treba učiniti više. Martini smatra da Kipar jako kasni s implementacijom propisa o borbi protiv pranja novca u domaćem zakonodavstvu.
“To još uvijek neće biti javni registar, što je trenutni zahtjev na nivou EU-a”, dodala je Martini.
Da bi UBO registar trebao biti učinkovit, treba biti povezan s drugim bazama podataka, poput vlasništva nad nekretninama.
“To je više od pukog uspostavljanja registra. Vlasti bi trebale biti u mogućnosti pretraživati registar onako kako smatraju prikladnim, da ne moraju tražiti informacije, a zatim bi trebale biti u mogućnosti integrirati te podatke s drugim bazama podataka”, pojasnila je Martini.
