Loše javne usluge kvare poslovnu klimu

Prema Business Ready izvještaju Grupacije Svjetske banke, javne usluge u Bosni i Hercegovini, ocijenjene sa samo 37,81 od mogućih 100 bodova, spadaju među najgore na svijetu, u rangu onih u Lesotu i Sejšelima. S druge strane, najbolje ocjenjeni segmenti bosanskohercegovačkog poslovnog amabijenta su radna snaga (69,87 bodova), međunarodna trgovina (68,65) i lokacije poslovanja (63,83).

32

Piše Armin Zeba


Nakon nekoliko godina pauze koja je uslijedila nakon gašenja projekta Doing Business, Grupacija Svjetske banke objavila je izvještaj Business Ready, u kojem se ocjenjuje poslovna klima u 50 zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Tri kategorije

Posloni ambijent u svakoj od ekonomija obuhvaćenih Izvještajem analiziran je po tri kategorije – regulatorni okvir, javne usluge i operativna efikasnost te 10 tema koje utiču na kompanije u njihovom razvojnom ciklusu (početak poslovanja, lokacija na kojoj se odvija poslovanje, komunalne usluge, radna snaga, finansijske usluge, međunarodna trgovina, oporezivanje, rješavanje sporova, tržišna konkurencija i nesolventnost poslovanja). Pod regulatornim okvirom podrazumijevaju se pravila i propisi kojih se kompanije moraju pridržavati prilikom pokretanja, vođenja, širenja, reorganizacije i prestanka poslovanja. Javne usluge, pak, predstavljaju usluge koje organi vlasti pružaju za podršku primjeni propisa te institucije i infrastrukturu koje omogućavaju obavljanje poslovne djelatnosti, dok se operativna efikasnost odnosi na pridržavanje regulatornog okvira i efikasno korištenje javnih usluga, koje su od direktnog značaja za kompanije. 

Bosna i Hercegovina najbolje ocjene dobila je u oblastima radne snage (69,87 od mogućih 100 bodova), međunarodne trgovine (68,65) i lokacije poslovanja (63,83).

“U tom pogledu, u zemlji postoje centri za zapošljavanje i programi obuke za pružanje podrške onima kojima traže posao, implementirane su dobre prakse u zakonskom okviru za međunarodnu trgovinu roba i usluga te postoji dobar zakon o građenju, s ključnim odredbama u vezi sa materijalima koji se trebaju koristiti da bi se osigurala dobra konstrukcija, protivpožarne mjere, kao i propisi kojima se uređuju rizici po zdravlje vezani za građevinske materijale“, navodi se u Izvještaju.

S druge strane, Bosna i Hercegovina najmanje bodova dobila je u oblastima oporezivanja (46,92), rješavanja sporova (49,92) i tržišne konkurencije (52,23). Kako  pojašnjavaju analitičari Svjetske banke, unutar tih oblasti zemlji nedostaje automatska ili online prijava poreza, digitalizacija sudskih procesa i institucionalni okvir za pružanje podrške za inovacije. 

“U segmentu operativne efikasnosti, Bosna i Hercegovina postiže dobre rezultate u oblasti lokacije poslovanja, gdje je za prenos vlasništva nad komercijalnom nekretninom potrebno 30 dana, što je znatno brže od globalnog prosjeka od 56 dana.

No, zemlja zaostaje u pokretanju poslovanja, gdje je potrebno 79 dana za registraciju domaće firme i 88 dana za stranu kompaniju, što je znatno duže od globalnog prosjeka od 32, odnosno 39 dana“, potcrtava se u Izvještaju, u kojem je u podkategoriji Pokretanje poslovanja naša zemlja dobila osrednjih 55,73 boda, slično kao i za kvalitet finansijskih (56,41) i komunalnih usluga (59,58) te kriterij nazvan Poslovna nesolventnost (61,23 boda).

Posmatrano po kategorijama, Bosna i Hercegovina najbolju zbirnu ocjenu (70,05) dobila je za operativnu efikasnost, a solidno je ocijenjen i njen regulatorni okvir (67,45), za razliku od javnih usluga, koje su sa samo 37,81 bodom svrstane među najgore na svijetu, u rangu onih u Lesotu i Sejšelima.

Bosna i Hercegovina najmanje bodova dobila je u oblastima oporezivanja (46,92), rješavanja sporova (49,92) i tržišne konkurencije (52,23)

Poređenje sa regijom

U kojoj mjeri katastrofalno loše javne usluge srozavaju bosanskohercegovački poslovni ambijent, najbolje ilustriraju ocjene te kategorije po temama, koje su daleko niže on onih dobijenih za operativnu efikasnost i regulatorni okvir. U podkategoriji Tržišna konkurencija javne usluge dobile su 38,69 bodova, u Pokretanju poslovanja 31,08, u Lokaciji polovanja 26,93, u Poslovnoj nesolventnosti 26,67, u Oporezivanju 25,00, a u finansijskim uslugama tek 20,56 bodova. Za nijansu bolja situacija je u Međunarodnoj trgovini (41,53), Rješavanju sporova (42,59) i Komunalnim uslugama (48,23), dok je jedini pozitivni izuzetak podkategorija Radna snaga, koja je ocijenjena sa visokih 76,79 bodova.

Za prenos vlasništva nad komercijalnom nekretninom u BiH je potrebno 30 dana, što je znatno brže od globalnog prosjeka od 56 dana.

U poređenju sa drugim zemljama regije obuhvaćenih Izvještajem, BiH je na polju operativne efikasnosti iza Sjeverne Makedonije (75,81) i Crne Gore (71,03), ali ispred Hrvatske (68,31). U kategoriji Regulatorni okvir, sve tri spomenute zemlje su ispred nas (Hrvatska – 73,48, Crna Gora – 72,48, Sjeverna Makedonija – 69,95), jedanko kao i u slučaju javnih usluga (Hrvatska – 70,24, Sjeverna Makedonija – 53,56, Crna Gora – 48,92).

“Ekonomije iz regije Evrope i centralne Azije uključene u B-READY 2024. općenito pokazuju veći stepen spremnosti po kvalitetu njihovog regulatornog okvira nego po javnim uslugama potrebnim za olakšanje primjene propisa, omogućavanje prosperiteta firmi i unapređenja ishoda za radnike i društvo. Općenito pokazuju najbolje rezultate za pokretanje poslovanja, a najslabije za oporezivanje.

Na skali od 0 do 100, ekonomije u prosjeku postižu 65,5 bodova za kvalitet svog regulatornog okvira, što znači da je u prosjeku gotovo dvije trećine ekonomija na dobrom putu da budu spremne za poslovanje u ovoj kategoriji. Međutim, za svoje javne usluge postižu tek 49,7 bodova, što ukazuje da su samo upola spremne koliko bi trebale biti“, zaključuje se u Izvještaju.

Izvještaj sa 1.2000 indikatora

Business Ready je novi izvještaj Svjetske banke, osmišljen da na osnovu 1.200 indikatora “pomogne zemljama u stvaranju poslovne klime u kojoj su moguće maksimalne koristi za firme, radnike, potrošače, okoliš i društvo u cjelini“.

Birokratija je najteži kamen o vratu bh. ekonomije

Izvještaj za 2024. procjenjuje 50 ekonomija svijeta, izabranih tako da budu zastupljene sve regije i svi nivoi dohotka, u svrhu usmjeravanja reformi u tri glavne oblasti – kvalitet propisa, kapacitet za pružanje javnih usluga za njihovo provođenje i sveukupna efikasnost sistema.

Kako je najavljeno iz Svjetske banke, ovaj projekt će se dogodine proširiti na više od 100, a 2026. na 180 ekonomija.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here