Ekonomski razvoj FBiH posustao i prije pandemije

Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je svoj deveti Izvještaj o razvoju Federacije BiH, iz kojeg je vidljivo da je i bez korona krize taj bosanskohercegovački entitet prema većini parametara bio daleko od realizacije zacrtanih ekonomskih strateških ciljeva

70

Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je svoj deveti Izvještaj o razvoju Federacije BiH, u kojem je analiziran stepen ostvarenja ekonomskih strateških ciljeva koji uključuju povećanje zaposlenosti, jačanje konkurentske pozicije privrede, veću produktivnost rada i niže troškove poslovanja.

 Osnovni pokazatelji

Prema Izvještaju, u 2019. godini ostvaren je federalni bruto društveni proizvod (BDP) od 23,31 milijarde KM, uz nominalni rast od 5,2 posto, odnosno realni rast od 2,6 posto. Najveće učešće u BDP-u imale su trgovina (15,7 posto) i prerađivačka industrija (13,6 posto), a najmanje snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom (1,0 posto).

Obim industrijske proizvodnje u 2019. je smanjen za 2,7 posto. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji, koja ima najveći udio u ukupnoj industriji FBiH, bila je manja za 2,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je najveći pad proizvodnje zabilježen u sektoru snabdijevanja električnom energijom i plinom (6,1 posto) te u rudarstvu (3,3 posto).

Ukupni javni prihodi i primici u FBiH, prema konsolidovanim podacima budžeta svih nivoa vlasti) iznosili su 9,61 milijardu KM i u odnosu na prethodnu godinu bili viši za

395 miliona KM, dok su ukupni javni rashodi i izdaci iznosili 8,86 milijardi KM, uz povećanje od 644 miliona KM. Višak prihoda nad rashodima, iznosio je od 755 miliona KM, a nakon obuhvatanja primljenih kredita i njihovih otplata ukupan suficit je bio 315 miliona KM. Učešće javne potrošnje u BDP-u FBiH iznosilo je 38,3 posto, čime je održan nivo iz prethodne godine.

“Opadajući trend izdvajanja za plate i naknade zaposlenim u javnom sektoru, kao procenat BDP-a, u 2019. godini je zaustavljen.

U izvještajnoj godini izdvajanja za plate i naknade iznosila su 8,6 posto BDP-a, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu (8,1 posto)“, napominje se u Izvještaju.

U ukupnom finansiranju javne potrošnje u FBiH u 2019. godini, prihodi od indirektnih poreza učestvovali su sa 40,3 posto, što iznosi 14,8 posto federalnog BDP-a, dok je učešće prihoda od direktnih poreza iznosilo 54,3 posto, u ekvivalentu od 19,9 posto BDP-a.

Konsolidovani dug u Federaciji BiH, sa stanjem na dan 31. decembar 2019. godine iznosio je 5,60 milijardi KM, od čega se 82,1 posto odnosi na vanjski, a 17,9 posto na unutrašnji dug. Pad ukupnog duga iznosio je 1,0 posto ili 52,5 miliona KM, s tim što je vanjski dug smanjen za 107,4 miliona KM, a unutrašnji povećan za 54,9 miliona KM.

Bankarski sektor u FBiH je u 2019. ostvario dobit od 273,9 miliona KM, za 6,9 posto ili 17,7 miliona KM veću u odnosu na prethodnu godinu – od ukupno 15 banaka, pozitivan rezultat ostvarilo je njih 14, u ukupnom iznosu od 275,4 miliona KM, dok je jedna banka zabilježila gubitak od 1,6 miliona KM. Bilansna suma bankarskog sektora iznosila je 24,2 milijarde KM i bila je za 2,1 milijarde KM ili 9,6 posto veća nego na kraju prethodne godine. Rast bilansne sume bio je prvenstveno rezultat rasta depozita za 1,8 milijardi KM i ukupnog kapitala za 160,3 miliona KM.

Obim robne razmjene Federacije BiH sa inostranstvom u 2019. se povećao na uvoznoj strani, dok je na izvoznoj strani smanjen u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareni izvoz iznosio je 7,62 milijarde KM, za 3,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz povećan za 4,4 posto, na 13,85 milijardi KM, čime je i trgovinski deficit FBiH povećan za 877 miliona KM, na 6,23 milijarde KM.

Rast potrošačkih cijena iznosio je 0,6 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, kao najznačajnije stavke u potrošnji stanovništva, porasle su prosječno za 1,4 posto, a najveći rast cijena, od 5,3 posto, zabilježen je kod alkoholnih pića i duhana, uglavnom zbog povećanja akciza na tu vrstu robe.

Prosječna neto plata po zaposlenom radniku u FBiH iznosila je 928 KM ili 4,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Stopa realnog rasta plata u FBiH iznosila je 3,8 posto.

Prosječan broj zaposlenih iznosio je 531.483, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 11.683 ili 2,2 posto. S obzirom da je broj zaposlenih na području koje danas pripada FBiH u 1991. godini iznosio 631.020, u 2019. godini zaposlenost je dostigla 84,2 posto predratnog nivoa. Broj nezaposlenih iznosio je 313.570, što je manje za 22.040 ili 6,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

“Stopa nezaposlenosti (registrovana nezaposlenost, mjerena brojem nezaposlenih u odnosu na ukupnu radnu snagu) iznosila je 37,1 posto, a u 2018. godini 39,2 posto. Jedan od bitnih uzroka visoke nezaposlenosti je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta.

U posljednje četiri godine značajno se radilo na ovom problemu, provodili su se projekti koje je finansirala EU, ali nije napravljen značajniji pomak.

Stopa anketne nezaposlenosti u FBiH u 2019. iznosi 18,4 posto, što je pad u procentu od 5,2 posto u odnosu na 2018. godinu i 2,9 puta je veća od stope anketne nezaposlenosti prosjeka EU (6,3 posto)“, konstatira se u Izvještaju, u čijem dijelu povećenom makrostabilnosti se naglašava da visok nivo nezaposlenosti, javne potrošnje i javnog duga, predstavljaju osnovne izazove u prevazilaženju makroekonomske nestabilnosti kao primarnog problema FBiH i Bosne i Hercegovine u cjelini.

 Faktori makrostabilnosti

“Prema pokazateljima Agencije za statistiku BiH, procijenjeni BDP na nivou BiH proizvodnim pristupom za 2019. nominalno iznosi 35.229 miliona KM i u odnosu na 2018. viši je za 5,3 posto, dok realni rast iznosi 2,7 posto. Zajedno sa Albanijom, BiH ima najniži BDP po stanovniku u poređenju sa zemljama okruženja i zemljama EU“, potcrtava se u Izvještaju

Kada je, pak, riječ o industrijskoj proizvodnji, precizira se da je u 2019. najveći rast zabilježen u Zapadnohercegovačkom kantonu (11,6 posto), a najveći pad u Zeničko-dobojskom (6,4 posto) i Bosanskopodrinjskom kantonu (27,3 posto)

Pokrivenosti uvoza izvozom u 2019. smanjila se sa 59,6 posto iz 2018. godine na 55,0 posto. Učešće Federacije BiH u ukupnom bh. izvozu iznosilo je 66,3 posto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, učešće FBiH u ukupnom uvozu naše zemlje iznosilo je 71,0 posto, za 2,2 procentna poena više nego u prethodnoj godini. Učešće trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. bilo je 26,9 posto, što je niže za 2,6 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima pokazuje da su i uvoz i izvoz najviši u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. U odnosu na prethodnu godinu, u 2019. izvoz je najviše porastao u Unsko-sanskom kantonu, a uvoz u Posavskom kantonu. Bosanskopodrinjski kanton i Kanton 10 bili su jedini kantoni koji su ostvarili vanjskotrgovinski suficit (pokrivenost uvoza od 213,1 i 109,5 posto). Najveći udio u izvozu u Bosanskopodrinjskom kantonu imali su industrijski proizvodi, a u Kantonu 10 mašine i transportni uređaji.

Glavni vanjskotrgovinski partneri FBiH bile su zemlje EU i CEFTA. Učešće robne razmjene sa zemljama EU u ukupnoj robnoj razmjeni FBiH iznosilo je 74,0 posto, uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,3 posto, što predstavlja godišnji pad od 4,4 procentna poena. Najveći pojedinačni trgovinski partneri FBiH iz EU su bile Njemačka (17,4 posto ukupnog izvoza i 11,9 posto ukupnog uvoza) i Hrvatska (12,5 posto izvoza i 12,8 posto uvoza). Obim robne razmjene FBiH sa zemljama CEFTA u 2019. se povećao na izvoznoj i uvoznoj strani u odnosu na prethodnu godinu. Najveći trgovinski partner FBiH iz CEFTA-e u 2019. bila je Srbija (10,4 posto ukupnog izvoza i 7,8 posto ukupnog uvoza), dok je zabilježen značajan pad izvoza na Kosovo, od čak 97 posto.

Kada je riječ o javnim finansijama, u Izvještaju se naglašava da visok fiskalni deficit i rastući javni dug dovode do “povećanja rizika zemlje i pogoršavanja njenog kreditnog rejtinga“.

“Posljedice su više kamatne stope na zaduživanje države i privatnog sektora, što smanjuje investicije, a time i privredni rast. Veći rizik zemlje, zbog potencijalne makroekonomske nestabilnosti, također odbija strane direktne investicije i smanjuje domaće.

Agencija Standard & Poor’s je procijenila kreditni rejting BiH sa B/stabilni izgledi, što predstavlja najslabiji rejting od svih zemalja regije“, podsjeća se u Izvještaju, uz opasku da “s ciljem sticanja veće kredibilnosti FBiH mora da vodi konzervativnu makroekonomsku politiku (smanjenje budžetskih deficita) da bi stekla povjerenje stranih, a i domaćih investitora, te obezbijedila umjerene kamatne stope i stimulans privrednom rastu“.

Analizirajući trendove priliva poreznih prihoda, iz Zavoda napominju da su u 2019. prihodi od indirektnih poreza raspoređeni na FBiH iznosili 3,46 milijardi KM, za 173 miliona KM ili 5,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

“Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva, FBiH je u 2019. ostvarila dodatnih 213,5 miliona KM. Na rast prihoda od indirektnih poreza je najviše uticalo povećanje prihoda od PDV-a (211,3 miliona KM) i od akciza (64,4 miliona KM). Prihodi od PDV-a imaju najveći udio u ukupnim prihodima od indirektnih poreza (61,8 posto). Zatim slijede prihodi od akciza (23,6 posto) te prihodi od putarina (10 posto) i carina (4,6 posto).

U 2019. prihodi u svim kategorijama indirektnih poreza bilježe rast, a najviše prihodi od PDV-a (5,5 posto). Glavni faktor rasta prihoda od PDV-a bila je naplata po osnovu uvoza.

Naplata prihoda od akciza bilježi rast od 4,4 posto. Naplaćeni prihodi od akciza na domaće proizvode bilježe pad za 43,2 posto, od čega najveći pad bilježe prihodi od akciza na domaći duhan i duhanske prerađevine, kao i na domaću naftu i naftne derivate. Naplaćeni prihodi od akciza na uvozne proizvode bilježe rast za 17,7 posto.

Naplata prihoda od putarina je porasla za četiri posto, odnosno za 24,9 miliona KM. Naplata prihoda od carina bilježi rast od 13,9 milona KM ili 4,9 posto“, sumira se u Izvještaju.

U istom periodu, Porezna uprava FBiH naplatila je 5,30 milijardi KM javnih prihoda, što je za 2,3 posto ili 118 miliona KM više u odnosu na 2018. godinu. Najveći udio imali su prihodi od doprinosa za PIO (2,04 miijarde KM) i zdravstveno osiguranje (1,46 miliona KM).

Naplata doprinosa povećana je za 6,4 posto ili 219,8 miliona KM, pri čemu su najveći uticaj na rast ukupnih prihoda te vrste imali doprinosi za PIO, sa rastom od 6,6 posto ili 125,7 miliona KM. Doprinosi za zdravstveno osiguranje povećani su za 6,1 posto ili 83,7 miliona KM, a doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti za 6,6 posto ili 10,4 miliona KM. Prihodi od poreza na dobit, pak, smanjeni su za 2,3 posto ili devet miliona KM, prihodi od poreza građana za 37,2 posto ili 63,1 miliona KM, a prihodi od poreza na dohodak za 7,6 posto ili 34,5 miliona KM. Prihodi od taksi, kazni i naknada povećani su za 0,9 posto ili 6,4 miliona KM.

U poglavlju koje tretira federalni javni dug, pojašnjava se da se od njegovog ukupnog iznosa od 4,59 milijardi KM, na FBiH odnosi 2,08 milijardi KM, na kantone 221,7 miliona KM, na gradove i općine 168,7 miliona KM, a na javna preduzeća i ostale korisnike 2,12 milijardi KM. Od unutrašnjeg duga, koji iznosi milijardu KM, na FBiH se odnosi 726,2 miliona KM, na kantone 199,6 miliona KM, a na gradove i općine 74,2 miliona KM.

Kada je u pitanju federalno finansijsko tržište, u Izvještaju se opaža da su u 2019. zabilježeni pozitivni trendovi u bankarskom sektoru “koji se ogledaju u rastu bilansne sume, kredita, depozita, a posebno štednje stanovništva, kao i poboljšanju profitabilnosti“. Krediti su zabilježili rast od 6,2 posto ili 895,1 miiona KM i na kraju godine iznosili su 15,2 milijardi KM. Krediti odobreni pravnim osobama ostvarili su rast od 348,8 miliona KM ili 4,7 posto, na 7,8 milijardi KM, sa učešćem u ukupnim kreditima od 51,4 posto. Krediti dati stanovništvu zabilježili su rast od 546,3 miliona KM ili 8,0 posto, na 7,4 milijarde KM, sa učešćem od 48,6 posto. Najveće učešće u ukupnim kreditima kod pravnih lica imali su sektorima trgovine (19,0 posto) i proizvodnje (14,9 posto) – kreditiranje sektora trgovine u povećano je za 9,6 posto ili 253,4 miliona. KM.

“Depoziti su i dalje najznačajniji izvor finansiranja banaka u FBiH, s učešćem od 80,2 posto. Depoziti stanovništva, s učešćem od 50,9 posto u ukupnim depozitima i iznosom od 9,9 milijardi KM su najveći depozitni izvor banaka. Drugi su depoziti privatnih preduzeća, sa učešćem od 16,7 posto i iznosom od 3,2 milijarde KM. 

Štedni depoziti, kao najznačajniji segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, zadržali su pozitivan trend rasta i na kraju 2019. iznosili su 9,6 milijardi KM, što je za 8,7 posto ili 769,3 miliona KM više nego na kraju 2018. godine“, podvlači se u Izvještaju, na kraju čijeg makroekonomskog poglavlja je dat i kratak osvrt na kretanje plata u FBiH, koje su, kako je apostrofirano, u 2019. bile veće nego u Republici Srpskoj, gdje je njihov prosječan iznos bio 906 KM sa uračunatim naknadama poput toplog obroka i regresa.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here