Godinama je smatran za jednog od najboljih investicijskih bankara u Švedskoj. Od prije godinu i po dana zaposlen je u jednog od najvećih evropskih privatnih banaka Bank J. Safra Sarasin AG u Švicarskoj kao voditelj održivog finansijskog razvoja. Svoja iskustva i znanje bazirano na napornom radu nedavno je podijelio sa učesnicima Sarajevo Inovation Summit. Saša Bešlić u razgovoru za Business Magazine govori o promjenama koje u bankarski sektor i ekonomiju uopće donosi pandemija COVID-19, gdje će biti svjetski centri inovativnosti, šta i kako u Bosni i Hercegovini treba poduzeti kako bi naša zemlja uhvatila priključak i držala korak sa razvijenim svijetom, u novoj svjetskoj ekonomskoj realnosti.
BM: Godinama radite kao uspješan bankar. Šta je, prema Vašem mišljenju, aktuelna pandemija COVID-19 promijenila kada je u pitanju svjetsko bankarstvo?
BEŠLIĆ: Pandemija je samo jedan od akumuliranih rizika bankarskog sistema i pokazala je kako je globalni finansijski sistem povezan i na mnoge, negativne načine, odvojen od stvarnosti. Pazite, realna ekonomija stoji, zapravo ne radi kako bi trebala, a finansijsko tržište nikada nije bilo bolje. Disonanca kapitalizma prikazana ovom pandemijom je očigledna. Bankarstvo je u suštini raspodjela kapitala tamo gdje ga najviše treba biti i gdje će biti najefikajsniji i dati dobit koja se očekuje. Sa najmanjim rizikom. Trenutačno sistem kupuje i prodaje rizike u realnoj ekonomiji bez većeg dodira sa stvarnošću. Postoji vrlo realna mogućnost za pojavu još jednog „crnog labuda“ koji će poljuljati čitave ekonomije. Pandemija klimatskih promjena nije danas vrednovana u cijenu kapitala na tržištu, što znači da mnogi sektori i vrijednosni papiri u suštini imaju veću vrijednost nego što bi trebali imati. A to znači da bi za tri do sedam godina mnoge industrije i sektori, kompanije, neće biti tako vrijedne na tržištu kao danas.
BM: Hoće i li i šta banke morati promijeniti kada je u pitanju njihovo poslovanje? Šta će u svome poslovanju morati mijenjati banke u malim ekonomijama, poput bosanskohercegovačke?
BEŠLIĆ: Digitalizacija, klimatske promjene, novi biznis modeli mIjenjaju bankarstvo iz temelja. Regulacije su jedan diio toga, mada u zemljama van Evropske unije regulacija finansijskog sistema nije još na mjestu na kojem bi trebala biti. Bosna i Hercegovina u suštini nema neki svoj bankarski sistem, nego je manje-više manji dio bankarskih kuća čija su sjedišta izvan zemlje. Što znači da su bakarske usluge u BiH skuplje nego van zemlje. To će se promjeniti, ali za to treba vremena, jer BiH nema pravnu sigurnost, ima puno korupcije i nepotizma, a to je za razvoj nekog internacionalnog banakarstva jako komplicirano.
BM: Vjerujemo da pratite situaciju u bh. bankarskom sektoru. Kakvo je Vaše mišljenje, da li je odgovor banaka u BiH na pandemiju bio adekvatan?
BEŠLIĆ: Nemam detalje trenutnog stanja, ali odgovor banaka se još jasno ne vidi. Vozi se na plinovima praznoga rezervoara, a pravu sliku ćemo imati biti tek krajem iduće godine.
BM: Mišljenja ste da će se zbog pandemije i klimatskih promjena, digitalnog načina poslovanja, u narednih 10 godina potpuno promijeniti slika globalne ekonomije. U kojem pravcu će ići te promjene?
BEŠLIĆ: Kao sto sam i ranije spomenuo, sektori, firme i čitave industrije se mijenjaju. Bez integracije klimatiskih rizika u vrednovanju kompanija imat ćemo velike finansijske gubitke ili dobitke, ako se zna koji sektori i firme će biti na pravoj strani razvoja. Koncept održivih finansija zasniva se na tri parametra koji se tringuliraju. Prvi princip je finansijski, firme moraju biti finansijski „zdrave“, drugi princip su ljudi, a treći ekolgija. Svi parametri moraju biti izbalansirani da bi se gradila dugoročna dobit, balansirao progres firme, ljudi i održala stabilnost dobiti, ali i planete. To znači da mi ne investiramo u firme koje nisu u tom balansu i u firme koje traže samo kratkoročnu dobit na račun ljudi i planete.
BM: Šta i kako trebaju raditi donositelji odluka (vlade, institucije, organizacije, ali i privatne kompanije) kako bi se pravovremeno pripremili za promjene koje najavljujete?
BEŠLIĆ: Nemam utisak da su organi države koji su zaduženi sa strateški plan ekonomske održivosti BiH uopće svjesni šta ih čeka za nekoliko godina. Radi se o strukturalnim, dubokim promjenama svjetske ekonomije, koja će morati naći balans između razvoja i zaštite planete od tog razvoja. Kapitalizam, onakav kakav poznajemo se mijenja, a sa tim promjenama moraju se mijenjati zakoni, principi i način poslovanja. Državni organi moraju raditi zajedno sa firmama na pripremama za promjene koje neminovino dolaze.
BM: Tokom izlaganja na Sarajevo Inovation Summitu rekli ste da će „jedna trećina ukupnog stanovništva na planeti živjeti u dvije zemlje svijeta i da je to indikator gdje će se dešavati inovacije u budućnosti“. Može li i kako i BiH postati dio svjetskih inovacijskih procesa?
BEŠLIĆ: Pazite, dvije zemlje na svijetu Kina i Indija imat će 33 posto cjelokupnog stanovništva na planeti. Evropa će pasti sa 11 na sedam posto. Urbani centri će rasti i rastu u Aziji i Africi. BiH ima tržište Evrope praktično na dohvat ruke, ali sa tim tržištem se ne može poslovati sa nedostatkom pravne države, korupcijiom, nepotizmom i nacionalizmom. BiH ima kadrove, obrazovane ljude i prirodni kapital, ali, nažalost, nema stukture za razvoj tog kapitala.
BM: Šta je preduslov da bi država poput BiH postala „inovativna“ – zakonski okvir, finansijska sredstva, obrazovni sistem, sve zajedno ili …?
BEŠLIĆ: BiH mora sahraniti nacionalizam da bi se stvorio ekonomski progres.
BM: Upozorili ste da u BiH ne postoji nešto što bi se zvalo fond za razvoj. Kako bi trebao funkcionirati taj fond (ako neko odluči da ga formira)?
BEŠLIĆ: Taj fond ne postoji i to je ono što me čudi već godinama. Postoje mnogi načini da se taj fond uspostavi i upotrijebi za razvoj BiH. Kapitala ima i može se dovesti u BiH. Incijativa treba doći od države i dalje se može razvijati u saradnji sa privatnim sektorom.
BM: Švedska je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije imala lockdown. Da li je takav pristup zaštito švedsku privredu i da li se „švedski model“ do sada pokazao efikasnim u borbi protiv ekonomskih posljedica pandemije?
BEŠLIĆ: Finansijski sistem i ekonomija je globalna. Švedska je povezana sa tim sistemom i kratkoročne dobiti, zbog švedskog pristupa pandemiji, ne znače neku dobit u dugoročnom periodu. Sa druge strane, Švedska ima jaku, inovativnu ekonomiju. A to je možda najvažnije za idući period kapitalizma.
BM: Mnogi govore da je kriza izazvana pandemijom šansa… Kako iskoristiti tu šansu kao država, ekonomija, društvo?
BEŠLIĆ: Mi imamo krizu akumulacije rizika u posljednjih 20 godina. Ova pandemija je samo dio te krize. Saradnja državnog i privatnog sektora na svim nivoima je solucija broj jedan. Naravno, opet naglašavam stvaranje investicijskog fonda za razvoj.
BM: Stručnjak ste za investicijsko bakarstvo. Šta će, prema Vašem mišljenju, biti investicije budućnosti? Koje oblasti, industrijski sektori i sl.?
BEŠLIĆ: Ja imam malo drugačiji pristup finansijama. Za mene je ljudski kapital na prvom mjestu. U suštini mi investiramo u ljude, a firme su samo oblik rada tih ljudi. Na drugom mjesto je investiranje u ono što donosi ekonomiskii, ljudski i ekološki progres.
