Evropska investiciona banka /EIB/ saopćila je da je u okviru svog finansijskog paketa vrijednog 1,7 milijardi eura za podršku oporavku zapadnog Balkana od posljedica pandemije COVID-19 već mobilizirala više od milijardu eura.
U saopćenju se ističe da EIB podržava Ekonomsko-investicioni plan Evropske komisije kao korak ka većoj integraciji regionalnih ekonomija kroz održivu zelenu i digitalnu tranziciju i bolju infrastrukturnu povezanost.
Iz EIB pozdravljaju spremnost lidera zemalja zapadnog Balkana da pristupe realizaciji Ekonomsko-investicionog plana Evropske komisije, a u okviru ovog plana prioritet će biti investicije u oblastima infrastrukture, kao i projekti koji omogućavaju zelenu i digitalnu tranziciju regiona ka inkluzivnim i održivim modelima ekonomije zasnovanim na znanju.
Predsjednik Evropske investicione banke Werner Hoyer izrazio je spremnost banke Evropske unije da svojim investicijama direktno podrži provedbu ovih planova.
“Grupa Evropske investicione banke, koja u svom sastavu pored EIB ima i Evropski investicioni fond /EIF/, povećat će investicije u privatni sektor i omogućiti nove finansijske instrumente za njegov razvoj u okviru novog garancijskog instrumenta EU za zapadni Balkan”, saopćeno je EIB.
Pored EIB grupe i ostali učesnici na Samitu u Sofiji spremni su podržati realizaciju Zelene agende i pomoći stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu.
“EIB će kao klimatska banka EU obezbijediti finansijsku i tehničku podršku za investicije koje doprinose zelenoj tranziciji regiona, uključujući postepenu diverzifikaciju energetskog sektora uvođenjem obnovljivih i održivih izvora energije, kako bi region postepeno smanjio emisije ugljendioksida. Ova inicijativa ima za cilj pomoći Evropi da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralni kontinent u skladu sa planovima iz `Zelenog dogovora` Evropske komisije”, ističe se u saopćenju.
EIB će, kako se navodi, pojačati svoje investicije u projekte koji omogućavaju digitalnu transformaciju zapadnog Balkana.
“Uvođenje “pametnih”, digitalnih tehnologija doprinijet će održivom i inkluzivnom rastu ekonomija u regionu. Investicije u digitalizaciju ubrzat će oporavak i razvoj privatnog sektora, poboljšati efikasnost i sposobnost javne administracije da funkcionira čak i u izazovima poput pandemije kovida 19″, navodi se u saopćenju.
Dalje se naglašava da će izgradnja bolje energetske, digitalne i transportne mreže koje je EIB spremna podržati pozitivno uticati na razvoj regionalne ekonomije kroz efikasniju trgovinsku razmjenu, povećanu konkurentnost preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta.
Predsjednik EIB-a Werner Hoyer ovom prilikom je izjavio da je glavni cilj Berlinskog procesa omogućiti više investicija u zapadni Balkan, a EIB je spreman doprinijeti kroz podršku Ekonomsko-investicionom planu.
“Za našu banku je veliko zadovoljstvo da kroz realizaciju ovog plana nastavi sa unapređivanjem svoje dugoročne saradnje sa Evropskom komisijom, zemljama članicama EU, srodnim međunarodnim finansijskim institucijama i partnerima sa zapadnog Balkana. Kao klimatska banka EU, sa ambicioznim planom da doprinese borbi protiv klimatskih promjena, pozdravljamo snažnu političku posvećenost lidera zemalja zapadnog Balkana sprovođenju Zelene agende EU. Naša banka je spremna podržati ih tehnički i finansijski u ovom zahtjevnom zadatku od ključne važnosti”, rekao je Hoyer.
On je naveo da je inicijativa za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta koja je najavljena dobar primjer kako region može ubrzati reforme i poboljšati ekonomski ambijent.
“Ona je pravovremena jer nam predstoji oporavak od pandemije COVID-19. Veći protok robe, usluga, kapitala i visoko obrazovana radna snaga pomoći će da ovaj region postane još atraktivniji za investicije i trgovinu, dok će usklađivanje sa pravilima koje važe u EU stvoriti još veće povjerenje investitora u region”, dodao je Hoyer.
Komesar EU za susjedsku politiku i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je da će Evropska komisija blisko sarađivati sa svim međunarodnim finansijskim institucijama, poput EIB, kako bi se Ekonomsko-investicioni plan realizovao kroz konkretne projekte, počevši od vodećih prioriteta.
“Plan predstavlja čvrstu bazu na kojoj možemo graditi naše zajedničke ciljeve ka stabilnijem, prosperitetnijem zapadnom Balkanu i ubrzati njegov put ka evropskim integracijama. On može promijeniti ekonomski ambijent regiona u narednih četiri do pet godina”, istaknuo je Várhelyi.
