Bruto društveni proizvod (BDP) Slovenije u drugom tromjesečju ove godine realno je smanjen za 13 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je slovenski statistički ured.
Prema desezoniranim podacima, slovenski BDP pao je za 9,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a za 12,9 posto na godišnjem niovu. U prvoj polovini godine, smanjen je za 7,9 posto u odnosu na isti lanjski period.
Statistički podaci tako su potvrdili da je Slovenija u tehničkoj recesiji, a uzrok su negativni učinci zatvaranja ekonomije i javnog života radi suzbijanja širenja korona virusa. Slovenski BDP je, naime, pao drugi kvartal zaredom – u prvom tromjesečju, krajem kojeg je Vlada proglasila epidemiju i zaustavila javni život, bio je realno za 2,5 posto niži nego u istom periodu prošle godine (za 3,7 posto niži prema desezoniranim podacima). U odnosu na prethodno tromjesečje, u prvom ovogodišnjem kvartalu pao je za 4,8 posto.
Pad BDP-a u drugom tromjesečju posljedica je smanjenja većine njegovih komponenti. Potrošnja domaćinstava, koja je među najvažnijim sastavnicama domaće potrošnje, u drugom tromjesečju 2020. bila je 16,6 posto manja, dok su bruto investicije u osnovni kapital pale za 16,7 posto. Pao je i slovenski izvoz i to za 24,5 posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje.
Podaci za drugo tromjesečje potvrdili su prognoze Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR), koji je krajem juna procijenio da bi pad mogao biti između 13 i 15 posto. No, već u trećem tromjesečju situacija u značajnom dijelu slovenske ekonomije počela se poboljšavati, što pokazuju i makroekonomski podaci, te anketiranja preduzeća i potrošača. Tokom 2020. godine, pad BDP-a bez novih novih velikih šokova, prema predviđanjima domaćih i međunarodnih institucija, ne bi trebao prelaziti osam posto, navodi slovenska novinska agencija STA.