Nakon rekordno dugog uživanja u “vladavini bikova“, koja je trajala od perioda posljednje globalne recesije, izbijanjem pandemije korona virusa svjetske berze ekspresno su potonule u “zonu medvjeda“. MSCI svjetski indeks, koji prati kretanja na svim najvećim svjetskim berzama, nakon proglašenja pandemije oslabio je za 24 posto za samo 20 trgovinskih dana, što je bio najbrži pad berzanskih cijena u historiji. Još sredinom februara ove godine, taj indeks lebdio je na rekordnim visinama, da bi u martu uslijedio strmoglav pad u vidu gubitka više od 15 biliona američkih dolara tržišne vrijednosti dionica.
Ipak, zahvaljujući izdašnim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti širom svijeta, u međuvremenu se stanje na berzama prilično stabilziralo, a sredinom jula, indeksi na najvažnijim svjetskim berzama su se mahom oporavili od martovskog šoka, uključujući i one na Wall Streetu, gdje je Nasdaq čak dosegnuo rekordan nivo od 10.617 bodova, zahvaljujući usponu cijena dionica Applea, Microsofta, Netflixa i Amazona.
Gdje su male berze?
Međutim, berzanski analitičari, imajući u vidu nepredvidivost daljeg razvoja epidemiološke situacije i njenih ekonomskih refleksija, izuzetno su oprezni u svojim procjenama epiloga ovogodišnjih tržišnih turbulencija, svjesni da su posljednjih mjeseci cijene dionica snažno rasle, jer su ulagači očekivali brzi ekonomski oporavak od korona krize, ali da taj optimizam polako splašnjava, budući da je i Međunarodni monetarni fond (MMF) svoju procjenu pada svjetske ekonomije u ovoj godini korigirao s prethodnih tri na osjetno gorih 4,9 posto.
Gdje su u toj priči male berze poput bosanskohercegovačkih i onih u ostalim zemljama naše regije, čiji se prometi i u najsretnijim vremenima mjere iznosima simboličnim u odnosu na tražišta kapitala razvijenih ekonomija Evrope i svijeta? Prijeti li njima totalni krah ili je u aktuelnim okolnostima njihov glavni adut upravo malo, ali stabilno tržište?
“U prvom polugodištu 2020. godine ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi iznosio je 304.856.557,56 M. U poređenju sa istim periodom 2019. godine, kada je promet iznosio 132.928.547,99 i to predstavlja porast od 129,34 posto.
Porast vrijednosti prometa primjetan je i ukoliko se iz rezultata izuzmu javne ponude, čija je ukupna vrijednost u prvih šest mjeseci 2019. iznosila 38,2 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine bila 189,7 miliona KM.
Tako je redovni berzanski promet u prvom polugodištu 2020. iznosio 87,22 miliona KM, što je za 31,90 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 66,13 miliona KM.
Do značajnog povećanja, od 90,85 posto, došlo je i kod broja trgovanih vrijednosnih papira – sa 6,7 miliona na 12,79 miliona. Jedino je kod broja zaključenih transakcija u odnosu na prošlu godinu došlo do smanjenja od 4,55 posto – sa 1.977 na 1.887“, u izjavi za Business Magazine oslikava stanje na domaćem terenu Almir Mirica, izvršni direktor Sarajevske berze.
Kada je, pak, riječ o kretanjima vrijednosti berzanskih indeksa u prvih šest mjeseci ove godine, on pojašnjava da je pad zabilježen kod SASX-10, indeksa koji prati cijene prvih 10 kompanija na tržištu (-5,15 posto), te kod Islamskog indeksa SASX-BBI (-2,69 posto). Istovremeno, snažan rast od 10,68 posto zabilježen je kod SASX-FN, prvog indeksa ponderisanim fundamentalnim pokazateljima, te kod BIXF indeksa investicijskih fondova, (7,49 posto) i SASX-30 (5,39 posto).
“Veliki uticaj na pad SASX-10 i SASX-BBI imale su prije svega dionice Elektroprivrede BiH, sa polugodišnjim padom vrijednosti od 33,11 posto, te BH Telecoma, sa padom vrijednosti od 5,13 posto“, napominje Mirica.
Podjednako imuna na pandemiju do sada se pokazala i druga bosanskohercegovačka berza – Banjalučka, čiji direktor Milan Božić u izjavi za Business Magazine ipak upozorava da “mjere koje se svakodnevno preduzimaju da bi se spriječilo širenje korona virusa utiču na ponašanje klijenata, brokerskih kuća, banaka i ostalih investitora, pa je za očekivati da dođe do privremenog smanjenja aktivnosti na berzama“.
“Međutim, u prvih pola godine na Banjalučkoj berzi je ostvaren ukupan promet od 429.117.466 KM, što je za 60,45 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Redovan promet je takođe povećan i to za 87,75 posto. Rastao je i promet akcijama (za 45,20 posto) i obveznicama (15,40 posto), a došlo je do porasta aktivnosti na tržištu novca, gdje je promet za 270 posto veći nego u istom periodu prethodne godine.
Emitenti su u momentima krize prepoznali značaj tržišta i mogućnost jeftinijeg, bržeg i transparentnijeg prikupljanja sredstava preko Banjalučke berze, te je došlo do rasta javnih ponuda obveznica gradova, opština i države, kao i javnih ponuda trezorskih zapisa. Za očekivati je da dođe i do većeg sekundarnog trgovanja ovim hartijama od vrijednosti.
Multilateralne kompenzacije za stabilnost
Jedinstveni sistem Banjalučke berze za multilateralne kompenzacije i cesije u periodu pandemije takođe se pokazao kao izvanredan mehanizam za smanjenje nelikvidnosti u privredi i javnom sektoru. Privrednici u vrijeme krize teško dolaze do gotovine za izmirenje obaveza, a ovaj sistem im omogućava da obaveze kompenzuju sa nenaplaćenim potraživanjima. Od početka godine preko ovog sistema je kompenzovano ukupno 91,5 miliona KM obaveza i potraživanja. Samo u dvije kompenzacije koje su održane u periodu vanrednog stanja u Republici Srpskoj, kompenzovan je 51 milion KM obaveza i potraživanja, što upućuje na veliku zainteresovanost privrede za ovakav način izmirenja obaveza. Sve više privrednih subjekata iz Federacije BiH učestvuje u multilateralnim kompenzacijama na dobrovoljnoj osnovi i tako uspijevaju zatvoriti određene transakcije sa poslovnim subjektima iz RS“, naglašava Božić.
Kao značajan faktor u očuvanju stabilnosti poslovanja Banjalučke berze on napominje činjenicu da su njeni sistemi za trgovanje, kompenzacije i cesije te tržišta novca dostupni online, tako da im investitori, ali i privrednici, pristupaju preko aplikacija mTrader (trgovanje preko mobilnog telefona), eTrader (elektronsko davanje naloga za trgovanje), MLK (sistem za multilateralne kompenzacije i cesije) i MM (sistem tržišta novca), čime se smanjuju kontakti u vrijeme pandemije. Božić pritom ističe da Banjalučka berza trenutno radi na osmišljavanju novih funkcionalnosti Sistema za multilateralne kompenzacije i cesije, “kako bi se pomoglo privredi i kako bi se poboljšala efikasnost naplate potraživanja“.
Kada je, pak, riječ o procjeni sumarnih efekata krize u smislu pogoršanja godišnjih poslovnih rezultata BLSE u odnosu na pretpandemijski period, Božić poručuje da “s obzirom na povećan obim prometa, veću zainteresovanost za emisije dužničkih hartija od vrijednosti i veće učešće u multilateralnim kompenzacijama i cesijama, Banjalučka berza ne očekuje lošiji poslovni rezultat u odnosu na prethodnu godinu“.
“Dio rezervi namjeravamo iskoristiti da pomognemo članovima Berze koji su direktno pogođeni pandemijom. Berza radi na pripremi više prijedloga izmjena zakona i propisa, te spomenutom uvođenju dodatnih mogućnosti naplate potraživanja na Sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, a sve to bi moglo indirektno pomoći privrednim subjektima“, zaključuje on.
Volatilnost tržišta
Mada je bilo određenih tržišnih turbulencija uzrokovanih korona virusom, s pandemijom se uspješno nose i berze u našem okruženju. Kako nam objašnjava Sanda Kuhtić Nalis, direktorica sektora poslovne podrške Zagrebačke burze (ZSE), “godina je započela solidnim trgovinskom statistikom, logičnim nastavkom vrlo dobre 2019. godine, što će se pokazati korisnim amortizerom za događanja koja su uslijedili krajem prvoga ovogodišnjeg kvartala“.
“Sumnja na prvog COVID pozitivnog pacijenta u Hrvatskoj pojavila se 24. veljače i već je tada CROBEX u jednom danu izgubio gotovo pet posto svoje vrijednosti. Drugi dan sumnja je potvrđena, a CROBEX je ostvario novi gubitak od dodatnih gotovo dva posto. U sljedećih nekoliko tjedana uslijedila je velika volatilnost tržišta, izuzetno intenzivno trgovanje, uz prosječan ukupni dnevni promet otprilike tri puta veći nego uobičajeno. Promet dionicama unutar knjige ponuda na kraju ožujka bio je veći za gotovo 50 posto, a ukupni promet za 58 posto, nego mjesec ranije.
Tržišna kapitalizacija dionica u konačnici je pala za 13,3 posto, a CROBEX je na mjesečnoj razini bio korigiran za -20,6 posto. Korekcija ostalih indeksa također je bila dvoznamenkasta, u rasponu od -17,23 posto (CROBEXnutris) do -25,9 posto (CROBEXindustrija).
Tijekom ožujka došlo je i do dvije obustave trgovanja zbog izvanredne volatilnosti tržišta, što je mjera koja se aktivira kada vrijednost CROBEX-a padne za više od 10 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan. Tržište je bilo toliko volatilno da je CROBEX već drugi dan vratio gotovo šest posto vrijednosti. Novi šokovi uslijedili su dan nakon zagrebačkog potresa, kada je CROBEX zaronio na najnižu vrijednost.
Travanj je bio obilježen razmjernim smirivanjem aktivnosti na tržištu, pri čemu je promet dionicama bio prepolovljen, no još uvijek značajno viši nego u siječnju ove godine (za oko 50 posto). Svibanj i lipanj donijeli su dodatnu stabilizaciju tržišta i blagi oporavak vrijednosti indeksa i tržišne kapitalizacije. U svakom slučaju, doista nezapamćen period i na domaćem i na globalnim tržištima kapitala“, opisuje Kuhtić Nalis situaciju na hrvatskom tržištu kapitala.
Osvrćući se na tržišne segmente u kojima su posljedice krize najizraženije i one koji su se pokazali najotpornijim na udare uzrokovane pandemijom, ona konstatira da je, očekivano, novu situaciju najbolje podnio prehrambeni sektor, dok su, kao i svugdje, ponajviše ugroženi turizam i usluge, “a prerađivačka industrija također proživljava teške dane“.
“S obzirom da se radi o krizi do sada neviđene strukture i magnitude, jako je teško izvesti neke sveobuhvatnije zaključke, jer se situacija doslovce mijenja iz tjedna u tjedan. Svaka pozitivna vijest na globalnim i europskim tržištima, popuštanje restrikcija, aktiviranje ekonomije makar u najmanjoj mjeri ili najava mogućega pronalaska lijeka, daje tržištima zamah, koji se potom prelijeva i na domaće tržište.
Isto tako, svaka negativna vijest vraća tržišta korak unatrag“, kaže Kuhtić Nalis, koja, sumirajući ovogodišnje poslovne rezultate ZSE, precizira da je u poređenju s prethodnim polugodištem promet unutar knjige ponuda bio za gotovo pet posto bolji, pri čemu je promet dionicama povećan za blizu 11 posto.
“Živost tržišta ogledala se i u povećanom broju transakcija, kojih je bilo za oko 33 posto više nego u prvoj polovici prošle godine. Međutim, indeksi su u odnosu na kraj godine zabilježili dvoznamenkaste korekcije, osim CROBEXkonstrukta, indeksa građevinskog sektora, koji je rastao za oko 14 posto.
Unatoč teškim okolnostima, vrlo smo zadovoljni što smo cijelo vrijeme uspjeli održati puni opseg i kontinuitet naših usluga, unatoč potresu koji je izazvao dosta problema.
U ovim momentima vidimo otvoreni dijalog i transparentnost kao možda najvažnije postulate tržišta kapitala i to nastojimo komunicirati i kompanijama. Kontinuirano smo u kontaktu s kompanijama, investicijskom javnošću, regulatorom i svim dionicima tržišta, održavamo edukacije i webinare te online investicijske konferencije, kako bi se održala informacijska ravnoteža, osigurala razmjena znanja i know-howa, te se nadamo da ćemo na taj način svi izaći iz ove krize još jači i spremniji za novu fazu razvoja našeg tržišta“, naglašava Kuhtić Nalis.
Nula trgovanja
Daleko manje optimistično na tržišna dešavanja diktirana epidemiološkom situacijom glada Milena V. Vučinić, izvršna direktorica Montenegroberze (MNSE), koja ukazuje da su “usporavanje ekonomije i recesija bili prisutni i prije COVID krize, koja je samo sve ubrzala, tačnije razotkrila i jednostavno za kratko vrijeme prikazala pravu, realnu i jasnu sliku stanja u ekonomiju i na finansijskom tržištu Crne Gore“.
“Prometi su oslabili, broj transakcija je sveden na minimum, zabilježen je pad cijena akcija, slaba berzanska aktivnost, likvidnost tržišta je veoma loša, teško je prodati čak I kvalitetne hartije od vrijednosti, tražnja je slaba, a često je uopšte ni nema.
Neizvjesnost i strah su se povećali, inostrani investitori su pasivni, povukli su se, lokalni investitori ne pokazuju spremnost da troše svoje rezerve na način što će da ulažu u kupovinu akcija ili obveznica, jer ne znaju što donosi budućnost.
Tokom prvog talasa COVID krize imali smo dva puta u roku od osam dana svojevrsne presedane – naime, na Montenegroberzi nije obavljena nijedna transakcija, dakle promet bio nula eura. Prvi put se navedena situacija desila na Montenegroberzi u utorak, 28. aprila, a drugi put 6. maja 2020. godine“, prezentira za Business Magazine stanje na crnogorskom tržištu vrijednosnih papira Vučinić, uz opasku da se, s druge strane, relativni benefit koji je ta berza imala od korona krize ogleda u praktičnoj primjeni visokog stepena digitalizacije, jer je “poslovanje osavremenjeno i unaprijeđeno, uočene su i iskorištene sve prednosti savremenih tehnologija i interneta, rad teče bez ikakvih smetnji, u potpunosti je digitalizovan i moguć je rad svih zaposlenih sa udaljene lokacije“.
Kao i u svim drugim dijelovima svijeta, i u Crnoj Gori je aktuelna kriza nekim tržišnim igračima “rat“, a nekima “brat“.
“Kriza je najviše pogodila sektor turizma u Crnoj Gori – plaže su prazne, restorani i hoteli takođe, mnogi hoteli neće biti uopšte otvoreni ove sezone. Dobitnici iz ove krize su kompanije iz telekomunikacionog sektora te farmaceutska, a i prehrambena industrija – maloprodaja bilježi porast prometa.
Građevinarstvo je takođe grana koja je za sad uspjela odoljeti udaru krize, ali dugoročno je neminovno da će doći do pada cijena nekretnina, ukoliko tražnju bude činilo lokalno stanovništvo, ali ako uobičajeno bude prisutan upliv inostranog kapitala, moguće je da će korekcija cijena nekretnina u Crnoj Gori biti neznatna“, pojašnjava Vučinić, čiji pesimizam je prvenstveno plod činjenice da je ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvoj polovini 2020. godine iznosio 14.167.034 eura, što je za čak 93 posto manje u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom.
“Brojke su loše, s tim što treba napomenuti da je Montenegroberza u 2019. godini ostvarila najveći promet od osnivanja, koji je za rezultat imao i visok profit. Upoređivanje sa prošlom godinom, koja je bila odlična po svim parametrima, nije sasvim realno. Montenegroberza je ostvarila pozitivan rezultat za prvo polugodište 2020. godine, ali su to veoma skromni rezultati.
Očekuje se da će doći do smanjenja broja brokersko-dilerskih kuća – sa jedne strane imaju zakonom propisane visoke vrijednosti osnovnog kapitala, koje su dužne da obezbijede do kraja ove godine, a sa druge strane mnoge od njih ili uopšte ne trguju ili kad trguju to je transacija do dvije, tako da od berzanske provizije nisu u stanju da pokrivaju troškove poslovanja. Ostat će banke sa svojim odjeljenjima koja pružaju brokesko-dilerske, custody i depozitarne usluge svojim klijentima.
Nezaposlenost raste, najavljuje se pad zarada, stanovništvo i privreda su visokozaduženi, tako da je u uslovima kad je populacija fokusirana na zdravlje i biološki opstanak nerealno očekivati življu berzansku aktivnost. Kriza će doprinijeti padu poslovnih prihoda kod većine kompanija koje se listiraju na Berzi, posebno u oblasti turizma“, rezimira Vučinić, koja pritom procjenjuje da će biti rijetke kompanije koje će za 2020. godinu dijeliti dividendu, jer “profiti će biti rijetkost, a kompanije koje ih i ostvare bit će oprezne, zadržat će dobit, baš iz razloga neizvjesnosti u vezi dužine trajanja i dubine krize, kao i svih multiplikativnih efekata koji će proizaći tokom i nakom COVID krize“.
