Njemački parlament usvojio je zakon o napuštanju uglja kao goriva u energetici, prema kojem bi se najkasnije do 2038. zaustavila sva postrojenja za proizvodnju energije iz fosilnih goriva, a nuklearne elektrane bi se trebale zatvoriti već do 2022. godine.
U prelaznom periodu do uspostave energetike s niskim ili nultim nivoom emisije ugljika, država će do 2038. godine ukupnim iznosom do 14 milijardi eura podržati regije u kojima se vadi lignit. Savezna vlada se također obavezala izdvojiti iznos od 26 milijardi eura za podršku stanovništvu u područjima čije se ekonomije zasnivaju na proizvodnji uglja.
Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier rekao je zakon o napuštanju ugljena istorijskin te da se njime osiguravaju zaštita klime i održivosti.
“Sve to znači da smanjujemo emisiju ugljen dioksida za trećinu i stvaramo nova radna mjesta za one koji su pogođeni napuštanjem uglja”, rekao je Altmaier.
Što se, pak, tiče nuklearnih elekrana, novi zakon je operacionalizacija dogovora njemačke vladajuće koalicije s kraja maja, koja se usuglasila se da će Njemačka do 2022. godine ugasiti sve svoje nuklearne reaktore. Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći način kako to nadoknaditi. Odluka o zaustavljanju njihovog rada gotovo da je povratak na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade iz 2000. godine o datumu prestanka rada nuklearki, koju je demokršćanska koalicija Angele Merkel revidirala, no nesreća u Fukušimi i veliko nezadovoljstvo javnosti prisilili su njemačku kancelarku da osnuje posebnu komisiju koja je ponovo odlučivala o stavljanju ključa u bravu svim nuklearnim elektranama.
Zatvaranju nuklearki protive se četiri velike kompanije – RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW, koje njima upravljaju. Smatraju da će se njihovo zatvaranje jako odraziti na njemačku industrijsku bazu.
