Tel Aviv, Atena, Dortmund, Kijev, Milano, Larnaka, Lisabon, Oslo, Valencia: Ako je do mađarske niskobudžetne aviokompanije Wizzair, putnici mogu od 1. maja ponovo krenuti na put sa aerodroma u Beču, Londonu i Temišvaru.
Kabinsko osoblje s maskama na licu, rukavicama i zaštitnom odjećom, s putnicima na udaljenosti jedni od drugih i povećanom higijenom, poput maramica za dezinfekciju koje će se dijeliti putnicima.
Na videokonferenciji s novinarima u Beču Wizzov menadžer Stephen Jones najavio je kako će se, unatoč pandemiji koronavirusa i ograničenju putovanja, oni ipak fokusirati na dvadesetak odredišta širom Evrope, doduše u početku samo dva ili tri puta sedmično.
Ako im, s obzirom na trenutno još uvijek važeće zabrane ulaska i slijetanja u mnogim zemljama Evrope ne bude dopušteno uzlijetanje, nećete to učiniti. Konkurencija u zraku bit će još žešća, a konkurenti su im jaki. Jones je, na pitanje o najavi šefa Ryanaira Michaela O’Learyja o još nižim cijenama karata – bilo 9,99 eura ili 99 centi – kako bi privukli što više kupaca, odgovorio je da im ta najava zapravo nije problem, jer su krenuli sa pretpostavkom o jeftinim avio- kartama.
Hoće li tako biti zarade za aviokompanije? Trenutno je to pogrešno pitanje za većinu sudionika na tržištu. O’Leary je jasno rekao da u fazi pokretanja posla problem ne može biti novac.
Kako će izgledati pravni okvir za letenje u vrijeme kad krene aviosaobraćaj? To je pitanje još uvijek je otvoreno. Voditelj Wizzaira Jones, bar za sada, ne oćekuje da će srednje sjedište biti blokirano. “To bi bio gubitak trećine prodaje”, rekao je Jones. U ovakvim vremenima ovo nije dobra opcija.
Ako bi svaki drugi red sjedala bio slobodan, to bi smanjilo popunjenost i dovelo do manjeg broja letova i viših cijena. Umjesto toga, radi zaštite od infekcije, svake bi se večeri trebala dezinficirati sva sjedala i područja u avionu.
Kako bi uštedio naknade za otkazane letove u najvećoj mogućoj mjeri, Wizzair želi na svoj način zadržati putnike. Stalni kupci su na svoj konto automatski dobili 120 posto cijene leta kao “wizz kreditni popust” dok povrat za letove otkazane zbog krize važi i duže.
Jones je još jednom jasno dao do znanja da je Wizzova niska struktura troškova faktor kojim će pobijediti u krizi. Koliko dugo jedna zrakoplovna kompanija opstaje, između ostalog, ovisi o količini potrošenog novca i koliko novca ostaje u banci. Wizz je u tom pogledu u dobroj formi. Wizz takoðer ne misli mnogo na državnu pomoć zrakoplovnim kompanijama, budući da je to spas “za loše upravljane aviokompanije”, kaže Jones. A oni i nemaju vladu kojoj se mogu obratiti.
