Riječ urednice Aide Delić: Zapeli na provedbenim mehanizmima

(...ili zakoni postoje, ali je provedba zapela na nečemu što se zove provedbeni mehanizmi zbog kojih recimo nemamo elektronski potpis ni 13 godina nakon donošenja Zakona?!?)

55
Delić

Vjerujem da ste i vi, dragi moji, baš kao i ja bezbroj puta čuli od predstavnika pojedinih institucija da „zakonska regulativa postoji, ali ne postoje adekvatni mehanizmi za njenu provedbu“.  Još češće sam ja, a vjerujem i vi, čuli da nema adekvatnih mehanizama za sankcioniranje određenih, utvrđenih propusta.

Možda je najbolja ilustracija za ove tvrdnje Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen davne 2006, godine, koji se nikada, ali nikada nije stupio na snagu, jer nema provedbenih akata, ni mehanizama provedbe, ni mehanizama za sprečavanje zloupotrebe. Slično je i sa Zakonom o javnim nabavkama BiH

(čime se kroz Temu broja baš bavi ovaj broj Business Magazinea), a gdje postojeća Agencija za javne nabavke BiH, može samo upozoravati, ali ne može djelovati u smislu sprečavanja propusta u objavljenim tenderima.

Dobro bi bilo da se neko od silnih analitičara i tvoraca kojekakvih istraživanja o uticaju „položaja zvijezde Danice na cvjetanje tikve“ ozbiljno pozabavi i analizira koliko poslovnu zajednicu u BiH, a koliko građane košta nepostojanje adekvatnih mehanizama.

Svi smo, manje-više, bili u prilici susresti se sa nejasnom ili nepreciznom zakonskom odredbom, koja se može provoditi „i ovako i onako“. I kada izaberete da je provodite „ovako“ ili „onako“ onda vam ostaje da molite Boga da inspekcija koja dođe u vašu firmu, ne odluči da je upravo to kako ste provodili odredbu nezakonito i odreže vam kaznu – za koju žalba ne odlaže izvršenje.

Inspekcije su, opet, odlukom zakonodavca (čitaj izvršne, koja predlaže i zakonodavne, koja usvaja) zakonom definirane kao mehanizmi sankcije. Preventivna uloga inspekcije, u smislu davanja uputa i savjeta kako ispraviti određeni propust, educiranja predstavnika kompanija kako djelovati u skladu sa zakonom jednostavno – ne postoji.

Voljela bih recimo znati koliko je kompanija platilo kaznu od 100.000 KM, a koliko poslodavaca 20.000 KM… I koliko je „ponavljača“, kompanija koje iznova i iznova krše ovu odredbu. Nekako mi se čini da bi više efekta bilo da se te kompanije natjeraju da radnicima plate posljednjih šest mjeseci doprinose i plaće i naravno, plate kaznu u razumnom iznosu. Tako bi bilo dobro i radniku, i firmi, a i državi… Ovako, opet zapinjemo na provedbenim mehanizmima.

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here