Predstavnici bosanskohercegovačke poslovne zajednice govorili su o ostvarenim poslovnim rezultatima i izazovima s kojima su se susretali u 2019. godini koju su obilježile turbulencije na svjetskom tržištu, ali i neformiranje vlasti u BiH.
U kakvom su poslovnom ambijentu se poslovalo u BiH, saznajte kroz odgovore predstavnika bh. poslovne zajednice na pitanja:
Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom 2019. godine uopće?
– Naše aktivnosti dominantno su bile usmjerene na nastavak realizacije Memoranduma o zajedničkim politikama Vlade RS i Unije poslodavaca. Izmjenom Zakona o dječijoj zaštiti konačno će refundacija naknade za porodiljsko odsustvo biti u bruto iznosu od 01. januara 2020. godine. U dijelu fiskalnih opterećenja donesen je Zakon o podsticajima u privredi koji je omogućio povrat 70 posto doprinosa na povećani dio plate od jula ove godine. U julu smo za poslodavce obezbjedili da investirana dobit u opremu ne bude oporeziva. Solidnu saradnju i napredak smo napravili i kroz saradnju sa poreskim i kontrolnim organima, a sve sa ciljem rasta poreske discipline i suzbijanja neformalne ekonomije. Napravili smo i iskorake u pravcu reforme obrazovnog sistema, s tim da reforme u ovoj oblasti moraju biti mnogo brže i odlučnije. Vlada u skladu sa svojim mogućnostima donosi mjere koje svakako poboljšavaju poslovni ambijent, s tim da je potrebno odlučnije i dosljednije pristupiti ključnim reformama u oblasti smanjenja javne potrošnje, suzbijanja neformalne ekonomije i modernizaciji obrazovnog sistema.
S kojim izazovima u poslovanju ste se susretali u prethodnoj godini?
– Najveći izazovi se vezuju za smanjenje aktivne ponude radne snage koje su uzrokovane migracijama ljudskog potencijala prema zemljama EU i kontinuirano negativnim trendovima prirodnog priraštaja. Takvi trendovi neminovno utiču na rast plata.U RS smo imali rast plata od šest posto, što je posebno bitan podatak u korelaciji sa padom industrijske proizvodnje od 11,4 posto, ali i rastom javnih prihoda od tri posto.Ovi podaci ukazuju na ranjivost domaće ekonomije uslovljenu eksternim kretanjima, pogotovo u EU, kao i internim problemima vezanim za efikasnost upravljanja strateškim resursima.Sve to još više čini izazovnim naredni period u smislu donošenja odluka u sferi fiskalne politike.
Koji je to najprioritetniji ekonomski potez koji bi nova vlast trebala preduzeti s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta?
– Poreska rasterećenja rada i smanjenja parafiskalnih opterećenja na poslovanje, uz pokretanje ciklusa velikih infrastrukturnih investicija, ključni su koraci koji mogu polučiti stvaranje ambijenta za ekonomski rast i održivost sistema. Pored korekcija u fiskalnom dijelu, nužno je odlučnije pristupiti reformama obrazovnog sistema, kao i racionalizovati potrošnju u zdravstvenim sistemima u BiH. Bitno je još odlučnije nastaviti sa unapređenjem integriteta poreskih i kontrolnih organa, a sve sa ciljem rasta povjerenja građana i privrede u institucije i smanjenje neformalne ekonomije. Izuzetno je bitno dinamičko planiranje ovih veoma ozbiljnih zahvata u sferi ekonomske i socijalne politike. Globalni tehnološki razvoj vidimo kao priliku. Kroz proces digitalizacije možemo u veoma kratkom roku učiniti našu ekonomiju konkurentnijom i naš prostor atraktivnijim za život.
