Politizacija državne uprave pod krinkom transparentnosti

Iako procedura zapošljavanja državnih službenika izgleda objektivna i transparentna, ipak ostavlja prostor za političke uticaje i zapošljavanje stranački podobnih kadrova.

35
Službenici

Reforma javne uprave jedan je od preduslova za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Međutim, modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna je, ne samo zbog našeg stremljenja ka Evropskoj uniji, nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno efikasnu državnu službu. Državna služba predstavlja trenutno najsigurnije mjesto za rad u BiH, pri čemu u suštini znači zapošljavanje političkih kadrova upitnih kompetencija što u konačnici političkim partijama osigurava glasove na izborima.Sam postupak zapošljavanja državnih službenika na prvi pogled izgleda transparentan i objektivan, međutim ipak ostavlja prostor i za političke uticaje. U Federaciji BiH  ukupno je evidentirano 7.669 državnih službenika, dok ih je u Republici Srpskoj 3.712. Da li je ovo potreban broj u FBiH ne može se znati, jer nijedan nivo vlasti u FBiH  nije utvrdio opće smjernice za kadrovsko planiranje koji predstavlja temelj za realno planiranje državnih službenika.

Izbor kandidata

Zakonom o državnoj službi u FBiH, članom 61. utvrđeno je da Vlada Federacije BiH, odnosno, vlada kantona, općinsko i gradsko vijeće utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u organima državne službe i o tome mogu donositi odgovarajuće akte. U međuvremenu, niti jedan nivo vlasti u FBiH nije utvrdio opće smjernice za kadrovsko planiranje koji predstavlja temelj za realno planiranje državnih službenika. Kadrovsko planiranje podrazumijeva ne samo potreban broj državnih službenika na godišnjem nivou, već i neophodne kompetencije za ispunjavanje cjelokupne misije organizacije, u skladu sa strateškim prioritetima vlada”, za Business Magazine kaže Refik Begić, direktor Agencije za državnu službu FBiH.

Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu RS za Business Magazine kaže da je u RS u proteklih 10 godina približan broj državnih službenika te smatra da je to približan broj potrebnih državnih službenika.

“Kada se u okviru novog zakona koji je u pripremi uradi i analitička procjena radnih mjesta moćiće se preciznije odrediti potreban broj državnih službenika”, dodaje Radeta.

Kada je u pitanju zapošljavanje državnih službenika u FBiH, Agencija za državnu službu FBiH  je nadležna, između ostalog, za planiranje i realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev i u skladu sa organom državne službe.Javni konkurs se objavljuje u „Službenim novinama FBiH“, u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj stranici Agencije te sadrži sve potrebne stavke u skladu sa Zakonom.Na prvi pogled izgleda da svako ima jednake mogućnosti za zapošljavanje u organima uprave na osnovu kompetencija. Međutim, u praksi to nije tako.

Agencija za državnu službu FBiH imenuje posebne komisije za izbor koje su prema riječima Begića stručne i nepristrasne u provođenju javnog konkursa. Komisiju za izbor čine tri člana od kojih su dva člana državni službenici iz organa državne službe od kojih je jedan član predstavnik sindikata, dok se treći član imenuje sa liste eksperata koju utvrdi Agencija. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova komisije za izbor, te može od Odbora za žalbe zatražiti izuzeće bilo kojeg člana komisije na osnovu: sukoba interesa, očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti i nedostatka neophodnog stručnog znanja.  Komisija za izbor državnog službenika provjerava sposobnost kandidata kroz procjenu znanja u formi polaganja testova: ispita općeg znanja i stručnog ispita čiji sastavni dio čini i intervju. Zadatak komisije jeste da utvrđuje pitanja/sadržaj stručnog ispita, te sadržaj pitanja za intervju. Ali, kada je u pitanju izbor kandidata problem predstavlja intervju, na osnovu kojeg uvijek najbolji bude onaj kandidat koji je uglavnom unaprijed određen na osnovu porodičnih i političkih veza. Tu se postavlja pitanje koliko su članovi komisija nezavisni i nepristrasni.

“Komisija ocjenjuje kandidate i utvrđuje listu uspješnih kandidata i istu dostavlja rukovodiocu organa državne službe. Odgovornost za postavljenje državnog službenika sa Liste uspješnih kandidata ima rukovodilac organa u čije ime Agencija raspisuje konkurs. Politizacija službeničkog sistema je otvoreno pitanje u svim zemljama regije, pa i BiH. Naš zadatak jeste da slijedimo preporuke Evropske komisije i SIGMA-e(zajednička inicijativa

OSCE i Evropske unije namijenjen unapređenju uprave i menadžmenta)koje u posljednje vrijeme ističu zabrinutost kada je u pitanju politizacija službeničkog sistema i da inciramo promjene i predlažemo mjere unapređenja kako bi se ovaj problem mogao prevazići, a zadatak vlada jeste da te mjere podrže i institucionaliziraju.Promjena strukture stručnog ispita je planirana za narednu godinu i tada će se, između ostalog, provjeravati funkcionalne i ponašajne kompetencije za ulazak u državnu službu. Agencija će slijediti pozitivne prakse zemalja iz regije kada je u pitanje uvođenje kompetencija za izbor državnih službenika”, objašnjava Begić.

Nephodna reforma

Radeta dodaje da u Agenciji  za državnu upravu RS nastoje koliko je to u njihovoj mogućnosti, osigurati da se zapošljavaju kompetentni državni službenici.

„Naravno, nisu isključeni uticaji na članove konkursnih komisija mimo Agencije.Članovi konkusnih komisija koje imenuje Agencija sa liste eksperata su potpuno nezavisni i objektivni što se tiče uticaja Agencije.Ni sa jednim članom komisije nikad nisam obavljao razgovor „ko bi trebao da bude izabran“, jedino od njih tražim da sve procedure budu provedene u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.Trenutno je u fazi priprema novog Zakona o državnim službenicima gdje je predviđeno uvođenje kompetencija  i njihova provjera prilikom zapošljavanja, kao i ulazni pismeni test koji će biti eliminatoran.Priprema zakona radi se sa stručnjacima SIGMA-e, a primjenjivat će se najviši standardi koji se primjenjuju i u Evropskoj uniji“, ističe Radeta.

Zbog svega ovoga, oni sa kompetencijama, ali bez “veza“, izbjegavaju se prijavljivati na javne konkurse, jer smatraju da je to gubljenje vremena. S druge strane, na mjestima državnih službenika sjede oni koji niti imaju kompetencije, niti znanje. Da su građani i pravna lica nezadovoljni radom državne službe pokazuje i WeBER(regionalni projekat „Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring javne uprave“)istraživanje i komparativna analiza BiH i zemalja regije. Mogućnost sankcioniranja  državnih službenika koji svoj posao ne obavljaju odgovorno i savjesno postoji, ali se ne koristi.

„Uglavnom, sankcioniranje se može vršiti ili putem ocjenjivanja ili pokretanja disciplinskog postupka. Međutim, problem u praksi jeste taj što se oba mehanizma ne koriste u dovoljnoj mjeri, niti rukovodioci snose odgovornost za nepoduzimanje određenih mjera“, naglašava Begić.

Reforma javne uprave u BiH još je na čekanju. Država nije, iako je to od nje traženo iz Evropske unije, smanjila ogroman birokratski aparat, niti je promijenila komplikovane administrativne procedure, koje bi trebalo da olakšaju, a ne otežavaju svakodnevnicu građana u BiH.Proces reforme javne uprave u BiH, prati niz ograničavajućih faktora, ali i nedostatak političke volje.

„Reformu javne uprave, a državne uprave kao njenog manjeg dijela koči nedefinisano stanje u cijeloj državi  i neformiranje vlasti poslije izbora.Pitanje da li postoji politička volja trebate pitati političare, naravno, kad se konstituiše vlast jer je upitno do tada davanje odgovora.Agencija za državnu upravu RS kroz svoje prijedloge zakonskih i podzakonskih akata nastoji  se pridržavati principa i standarda  koji su opšteprihvaćeni od strane eksperata SIGMA,RESPA (Regionalna škola za javnu upravu) i ostalih koji nam pomažu na unapređenju državne uprave u Republici Srpskoj i BiH.Naša želja je da budemo bliži građanima i da naše usluge budu brže i kvalitetnije što je i svrha čitave državne i javne uprave“, objašnjava Radeta.

Begić ističe da je BiH jedina zemlja iz regije koja nije imala fazu procjene stanja u reformi javne uprave u 2019. godini. Razlog tome je što od 2017. godine kada je SIGMA sačinila izvještaj o procjeni stanja, nije bilo napretka. Reformska Agenda 2015-2018 posebnu je pažnju posvetila reformi javne uprave. U međuvremenu urađeni su određene aktivnosti, ali dalja implementacija istih nije nastupila. Nadalje strateški okvir za reformu javne uprave za BiH nije u potpunosti u primjeni, jer isti nije usvojen od strane svih vlada u BiH.

„U procesu reforme javne uprave, Agencija je zadužena samo za dio implementacije politike službeničkog sistema. Veliku odgovornost ima Federalno minisatrstvo pravde, kao i kantonalne vlade, odnosno kantonalna ministarstva za pravdu / pravosuđe i upravu. Agencija aktivno sudjeluje i otvara dijalog sa kantonima u smislu harmoniziranja stanja te redovno se konsultuje sa EK i SiGMA ekspertima o stanju službeničkog sistema i neophodnim koracija koje treba poduzeti.“, dodaje Begić.

Informacioni sistem za efikasnije upravljanje ljudskim potencijalima

S ciljem unapređenja javne uprave u BiH u segmentu izgradnje profesionalne, efikasne, transparentne i djelotvorne državne uprave, realizira se projekat „Unapređenje informacionog sistema u Agenciji za državnu službu Federacije BiH, Agenciji za državnu upravu Republike Srpske i Pododjeljenju za ljudske resurse Brčko distrikta BiH“.

Ukupni cilj projekta je podrška reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini u segmentu izgradnje profesionalne i djelotvorne državne uprave, kroz povećanje primjene informacionih tehnologija u procesima upravljanja ljudskim potencijalima i uspostavljanja savremenog i transparentnog Informacionog sistema. Doprinos reformi javne uprave i specifična svrha projekta je osigurati efikasnije, modernije i pravovremeno upravljanje ljudskim potencijalima u organima državne službe Federacije BiH.

„U okviru navedenog projekta izradit će se više softverskih modula za upravljanje ljudskim potencijalima s osnovnim komponentama sistema kao što su: registar ljudskih resursa, zapošljavanje, osposobljavanje i usavršavanje. Projekt je finansiran sredstvima Fonda za reformu javne uprave. Ugovorni organ je Ured koordinatora za reformu javne uprave, a glavni korisnici Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za državnu upravu Republike Srpske te Pododjeljenje za ljudske resurse Vlade Brčko distrikta BiH.  Vrijednost ugovora je 812.394,86 KM”, objašnjava Begić.

U Agenciji za državnu upravu Republike Srpske radi se na unapređenju aplikacije u procesu zapošljavanja,aplikacije kod polaganja stručnih ispita i poboljšanju internet prezentacija Agencije.

 

 

 

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here