Japanski ulagači u BiH – bajka ili realnost?

Dok bosanskohercegovačka ekonomija sve dublje tone, a strani investitori, zbog loše poslovne i još gore političke klime, zaobilaze našu zemlju u sve širem luku, predstavnici institucija zaduženih za kreiranje i provedbu njene ekonomske politike naprosto se utrkuju u plasiranju nerealnih obećanja o ekspresnom privrednom oporavku. U moru najava spektakularnih ekonomskih iskoraka kojima ćemo, koliko sutra, postati kopija Švicarske, posebno je uhu ugodna tvrdnja Shigehika Nishihame, Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH u Tokiju, da bi “nekoliko japanskih kompanija koje trenutno posluju u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj moglo preseliti pogone u Bosnu i Hercegovinu“.

Slabi argumenti

Nažalost, ta bajkovita mogućnost nije potkrijepljena nikakvim egzaktnim pokazateljima,  argumentima i imenima, već samo podsjećanjem da je “japanska kompanija preciznih strojeva Tsubaki-Nakashima, koja je poslovala u centralnoj Evropi, u 2017. preuzela kompaniju TN Bosnia d.o.o Konjic“, a ničim konkretnim u vezi sa najavljenom selidbom japanskih fabrika u BiH ne barataju ni u centrali FIPA-e.

“Prema istraživanju koje je proveo Nishihama, postoji interes određenog broja japanskih kompanija koje posluju u centralnoj Evropi da presele svoje proizvodne pogone u BiH. Još uvijek je sve na nivou iskazanog interesa i to se sigurno neće desiti preko noći.

Dok oni ne presele, mi trebamo nastaviti raditi na unapređenju poslovnog ambijenta kako bi što spremnije dočekali ne samo japanske, nego sve druge investitore“, kaže za Business Magazine Jasmina Dževlan, potparol FIPA-e, odgovorajući na pitanja o tome koliko je izvjesna realizacija navodne namjere japanskih investitora da dio svoje proizvodnje presele u BiH, šta je njihov osnovni motiv za takav eventualni potez i koje preduvjete BiH možda treba prethodno ispuniti u smislu poboljšanja investicijske i općenito poslovne klime.

Magla je još gušća kada je riječ o konkretnim proizvodnim sektorima i japanskim kompanijama koje navodno žele preseliti proizvodnju u BiH, odnosno procjenama u vezi sa vrijednošću potencijalnih investicija te vrste i broju radnih mjesta koja bi na taj način bila otvorena?

“Još uvijek je rano govoriti o ovim stvarima. Uostalom, sva priča oko preseljenja je poslovna tajna, tako da nismo u prilici govoriti o detaljima“, potcrtava Dževlan.

Ono što nije poslovna tajna, već činjenica koja jezikom brojeva vjerno ilustrira kolika je realnost mogućnosti da japanski ulagači pohrle u BiH, jesu podaci o obimu i strukturi direktnih stranih ulaganja u BiH, u kojima se Japan praktično ni ne spominje, a stvari slično stoje i kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena naše zemlje.

“Značajnija direktna strana ulaganja iz Japana u BiH nisu evidentirana, a japanske kompanije koje su prisutne na bh. tržištu registrirane su preko svojih evropskih kompanija. Važno je napomenuti da je Japan među najvećim donatorima u BiH.

Trgovinska razmjena između dviju zemalja je skromna, s izraženim deficitom za BiH i registriranim smanjenjem bh. izvoza u posljednjim godinama. Prema raspoloživim podacima Agencije za statistiku BiH za period januar – novembar 2018. godine, izvoz iz BiH u Japan iznosio je 172.000 KM, što predstavlja smanjenje za 68,8 posto u odnosu na isti period 2017. godine. Uvoz iz Japana iznosio je 104.488.000 KM i veći je za 10,6 posto od vrijednosti uvoza u periodu januar – novembar 2017. godine.

Proizvodi koje smo izvozili u Japan u navedenom periodu su neorganski hemijski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, dok smo iz Japana uvozili kotlove, mašine i mehaničke uređaje te optičke, fotografske, kinematografske, mjerne i druge uređaje“, precizira Dževlan.

Ipak, tračak nade tinja upravo u vidu saradnje sa spomenutom Tsubaki-Nakashimom, koja se za sada odvija na obostrano zadovoljstvo.

“Sama činjenica da je navedena firma došla u BiH, da je kupila postojeću kompaniju, te da se uspješno bavi proizvodnjom preciznih dijelova od metala, keramike i plastike koje izvozi na međunarodno tržište, govori u prilog tome da se ovdje isplati poslovati.

1 od 4

Naš najveći benefit je zapošljavanje lokalnog stanovništva, povećanje životnog standarda radnika, plaćanje poreza državi… Također, dolazak renomiranog japanskog investitora u BiH je besplatan i vrlo dobar marketing i promocija za našu državu, što može direktno doprinijeti dolasku novih japanskih investitora.

Slično se dešavalo sa stranim investitorima iz drugih zemalja. Nakon dolaska jednog, došli su i drugi“, naglašava Dževlan.

Pozitivan trend

Što se, pak, tiče investicijskih trendova općenito, razlog za optimizama daju podaci o direktnim stranim ulaganjima u BiH u prvom polugodištu 2019. godine, koji ukazuju da bi konačno mogao biti dosegnut dugo iščekivani godišnji priliv kapitala inozemnih investitora od milijardu KM.

“Prema upravo objavljenim podacima Centralne banke BiH, za prvih šest mjeseci 2019. registriran je iznos stranih ulaganja u BiH od 650,1 milion KM, što predstavlja povećanje od 53,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

U prvih šest mjeseci 2019. ulaganja veća od 20 miliona KM registrirana su iz Rusije (265,1 miliona KM), Hrvatske (114,2), Holandije (83,1), Velike Britanije (34,2), Švicarske (32,7) i Austrije (24,8 miliona KM).

Djelatnosti u okviru kojih je u prvih šest mjeseci 2019. registrirano najviše direktnih stranih investicija (većih od 20 miliona KM) su finansijske uslužne djelatnosti (osim osiguranja i penzijskih fondova) – 88,8 miliona KM, trgovina naveliko (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) – 60,8 miliona KM), proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija – 53,3 miliona KM, trgovina namalo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) – 24,5 miliona KM i upravljačke djelatnosti (savjetovanje u vezi s upravljanjem) – 21,4 miliona KM)“, objašnjava Dževlan.

Japanske fabrike u Srbiji

Za razliku od BiH, na čijoj listi zemalja porijekla direktnih stranih investicija uopće nema Japana, u susjednoj Srbiji japanska ulaganja mjere se stotinama miliona eura, a najveći investitori su Japan Tobacco International, koji je u fabriku duhana u Senti od 2006. uložio više od 170 miliona eura, Panasonic, koji je Svilajncu 2010. izgradio fabriku vrijednu 15 miliona eura te Yazaki, sa fabrikom u Šapcu otvorenom 2017. godine, u koju je uloženo 25 miliona eura.