Pino Nature hotel, smješten na obroncima omiljenog sarajevskog izletišta Trebevića, proglašen je jednim od najboljih hotela u 2018. godini na polju kongresnog turizma u konkurenciji od 384 hotela i 29 kongresnih centara u Evropi.
Riječ je o certifikatu Meetings Star – Kongresna zvezda koji dodjeljuje kompanija Toleranca iz Slovenije, a koji dokazuje usklađenost kongresnih kapaciteta i usluga s ocjenama i sistemom certifikacije Meetings Star. Do ovog prestižnog priznanja stiže se preko provjere više od 490 kriterija procjene koji su ključni za zadovoljstvo planera sastanaka. Upravo posljednje priznanje Pino hotela, otvara pitanje tretmana vrlo potentnog segmenta turizma u BiH i posebice Sarajevu.
Zadovoljstvo posljednjim priznanjem – ovdje treba naglasiti da se Pino Nature Hotel može pohvaliti mnogim svjetskim priznanjima kao što su A Design Award, Meier van der Rohe, EHDA Hotel Design Award i brojnim drugim priznanjima – ne krije Aida Jašarević Terzić, direktorica Pino Nature Hotela koja u razgovoru za Business Magazine naglašava značaj razvoja kongresnog turizma.
„Kongresni turizam se smatra jednim od najbrže rastućih segmenata turizma u posljednjih nekoliko godina i svakako je šansa i za BiH u koju je potrebno i dodatno ulagati, jer zavređuje veliku pažnju. Iako su Sarajevo i BiH ranije bili primarno poznati po svom zimskom turizmu, svjedoci smo činjenice da je ljetna sezona, tačnije juli i august visoka sezona u BiH. Ostatak godine smatra se srednjom ili niskom sezonom te je upravo kongresni turizam taj koji i u periodima niske sezone, kao što su oktobar i novembar ili mart i april, omogućava profitabilno poslovanje hotelijerima, ugostiteljima i turističkim djelatnicima. Za razliku od susjedne Hrvatske, čiji Institut za turizam vodi evidenciju i statistiku svih relevantnih podataka važnih za ovaj rastući sektor, u BiH je to skoro pa nemoguće dobiti. Moje mišljenje je da kongresni turizam u BiH ima mnogo veće šanse te da mu je potrebno posvetiti mnogo više pažnje po pitanju globalnog brendiranja Sarajeva i BiH kao jedne fantastične poslovne i kongresne destinacije. Sam podatak da susjedna Hrvatska namjerava do 2020. godine privući oko milion učesnika poslovnih skupova godišnje te povećati njihovu prosječnu potrošnju daje nam znak da ovaj segment turizma moramo mnogo ozbiljnije shvatiti u budućem razvoju cjelokupne turističke ponude BiH“, za Business Magazine kaže Aida Jašarević Terzić, direktorica Pino Nature Hotela.
Bogata ponuda
Pino Nature Hotel postao je omiljena destinacija poslovnih ljudi upravo zbog činjenice da za samo deset minuta vožnje iz centra Sarajeva možete otići iz gradske gužve te veoma produktivno održati svoje seminare, kongrese ili poslovne sastanke u prirodnom planinskom ambijentu na čistom zraku.
„U ponudi se pored smještajnih kapaciteta, wellness centra, restorana, krovne terase ili staklene bašte nalaze i multifunkcionalne kongresne sale sa svom pratećom opremom te manje sale za poslovne sastanke. Pomenute sale stalnim klijentima nudimo potpuno gratis ukoliko koriste neku od ostalih hotelskih usluga poput smještaja, kafe pauza ili restorana. Ono što Pino Nature Hotel ima, a ostali gradski kongresni centri i hoteli nemaju jeste jedinstveno prirodno okruženje na nadmorskoj visini od 1.070 metara, sa prekrasnim šetnicama, trim stazama, biciklističkim stazama, igralištima te wellness centrom (bazen, teretana, sauna, relax zona) te smo stoga idealna i veoma popularna destinacija za razne poslovne teambuildinge u prirodi. Ono na šta nam se klijenti koji koriste gradske hotele najčešće žale jeste činjenica da kada održavaju seminare ili kongrese vrlo teško okupe sve učesnike i nerijetko se dešava da se veliki broj njih već nakon prve pauze razilazi. Ovo nije slučaj i sa našim hotelom budući da najčešće učesnici ostaju i nekoliko sati duže od predviđenog uživajući u ručku ili kafe pauzi u prirodnom ambijentu hotela, hvaleći personal kao i prateće sadržaje hotela“, ističe Jašarević Terzić.
Jašarević Terzić smatra da je kongresni turizam idealan model da se u isto vrijeme i suprotstavi, ali i nadopuni masovni turizam koji BiH ima tokom visoke ljetne sezone. Također, kongresni turizam omogućava da se produži, odnosno zaokruži sezona kako bi turistički objekti, hotelijeri, ugostitelji i ostali turistički djelatnici imali kontinuirano profitabilno poslovanje bez velikih oscilacija ili prekida u radu u periodima niske sezone, zadržali bi se stalni radnici te poslodavci ne bi imali potrebu za konstantnim zapošljavanjem sezonske radne snage umjesto stalnih uposlenika.
„Kako u Pino Hotelu tako i u Relax Toursu proizvod poslovnih skupova često vežemo i za razvoj proizvoda ‘incentive’ koji je dio domene poslovnih putovanja budući da ga kupuju poslovni subjekti kako bi nagradili svoje zaposlenike, dok se u odnosu na sadržaj radi o odmorišnom putovanju. Kongresni turizam, također, predstavlja i odličan način promocije destinacije, budući da se gosti u 40 posto slučajeva vraćaju u privatnom aranžmanu sa porodicom ili prijateljima, a ogromna prednost ovog oblika turizma u odnosu na masovni turizam koji nas zadesi tokom ljetnih mjeseci u BiH leži u povećanoj prosječnoj potrošnji gostiju koja iznosi od 150 do 200 posto više od ostalih gostiju“, kaže Jašarević Terzić.
Neophodna dalja ulaganja
Da bi kongresni turizam zaživio jačim intenzitetom nego do sada te kako bi se Sarajevo i BiH pozicionirali kao bitan centar kongresnog turizma koji ne zaostaje puno za regionalnim i evropskim gradovima, potrebna su dalja ulaganja i strateški pristup razvoja ove grane turizma.
„Kongresni turizam u BiH ima mnogo više potencijala nego što je iskorišteno i definitivno je potrebno što agresivnije „napasti“ ovaj najbrže rastući segmet turizma. Po pitanju strateškog planiranja razvoja kongresnog turizma se čak ni sa Hrvatskom niti Srbijom ne možemo porediti, a o svjetskim velesilama koje su davno prepoznale potencijal kongresnog turizma da i ne govorim. Pozitivna činjenica je da se u posljednjih godinu dana u Sarajevu kao i u ostatku BiH otvorilo nekoliko značajnih kongresnih centara što će također u velikoj mjeri zasigurno privući i dodatne nove poslovne korisnike“, dodaje Jašarević Terzić.
