Zakonom o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH precizno je definirano da je “trgovac dužan formirati i istaći cijenu robe koju stavlja u promet u domaćoj valuti, u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini, i izdati račun za prodatu robu“, a za nepridržavanje te zakonske odredbe propisana je kazna od 3.000 do 15.000 konvertibilnih maraka. Mada su navedene zakonske obaveze na snazi već duže od devet godina, mnogi trgovci ih se ne pridržavaju i formiraju cijene u nepostojećim apoenima, ostvarujući na razlici između stvarne i naplaćene cijene solidan ekstraprofit – tako barem tvrdi federalna zastupnica Miomirka Melank, koja je za Predstavnički dom Parlamenta FBiH pripremila incijativu za “intenziviranje inspekcijskog nadzora cijena robe u trgovinama kako bi se spriječilo nezakonito isticanje cijena u novčanim apoenima koji nisu u opticaju u našoj državi“.
Nepostojeći apoeni
“Zbog nepoštivanja ovih odredbi Zakona, građani svakodnevno bivaju oštećeni za iznose koji su pojedinačno mali, ali dugoročno trgovcima donose veliku, neoporezivu zaradu. Zajedničkim radom usmjerenim ka suzbijanju ovakvih mahinacija, učiniti ćemo vrlo važan korak ka zaštiti potrošača u FBiH”, navodi se u inicijativi zastupnice Melank, koja na pitanje o motivima za pokretanje navedene inicijative, odnosno njenim ličnim saznanjima sa terena u smislu učestalosti ove vrste nepoštivanja zakona, trgovaca koji su naskloniji takvim prekršajima i eventualnoj pasivnosti nadležnih inspekcija prema ovom problemu, odgovara na način koji sugerira da su glavni “lovci u mutnom“ trgovci robom široke potrošnje.
“Svakodnevno smo svjedoci da trgovci ističu cijene u apoenima koji ne postoje, iako je Centralna banka BiH donijela smjernice o zaokruživanju. Te smjernice zaobilaze i mali i veliki trgovci, a pregršt dokaza za navedenu tvrdnju možete dobiti običnim odlaskom u kupovinu.
Radi se o perfidnoj zloupotrebi koju potrošači finansijski ne osjete momentalno, ali trgovci već duže od deceniju, zaokruživajući cijene u svoju korist, ubiru prilično veliki neoporezivi profit.
Ako pretpostavimo da na kasi u marketu bude zakinut jedan fening svakog minuta, to je 0,60 KM na sat, tokom dana to bude oko sedam KM, a za godinu to je oko 2.500 KM samo na jednoj kasi! Ako jedan trgovački lanac ima po dvije kase i recimo 20 prodajnih mjesta, to je 50.000 godišnje“, ističe Melank u izjavi za Business Magazine, ograđujući se napomenom da bi “bilo kakve insinuacije o ekstraprofitu koji su trgovci ostvarili bile neozbiljne, jer ne postoje jasni parametri za takav račun“, ali i primjećujući da bi “eventualno istraživanje moglo relativno lako to da utvrdi, jer su kase povezane u porezni sistem“.
“Pokušajmo svi da vizualizujemo broj kupaca koji svaki dan kupuju proizvode čije cijene su nepovoljno zaokruživane. Taj imaginarni broj treba zatim pomnožiti sa hiljadama dana koji su protekli tokom desetljeća u nepoštivanju smjernica Centralne banke BiH“, sugerira Melank, pomalo miješajući Smjernice o zaokruživanju iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu (kojima je Centralna banka krajem 2007. propisala zaokruživanje jednog i dva na nula feninga, tri, četiri, šest i sedam na osam feninga, te osam i devet na deset feninga) i članove 3. i 11. Zakona u unutrašnjoj trgovini FBiH (kojima je zabranjeno isticanje cijena koje ne završavaju sa nula ili pet feninga).
Kada je, pak, riječ o utisku da je njena inicijativa poprilično zakasnila, s obzirom na to da je, nakon decenija sticanja ekstraprofita putem cijena u nepostojećim apoenima i njihovog zaokruživanja na štetu kupaca, većina domaćih trgovaca odustala od tog modela prevare i prilagodila sovje poslovanje Zakonu, Melank podsjeća da su se “mediji povremeno bavili ovom tematikom, ali njihovo izvještavanje nije potaknulo zastupnike da zatraže da se stane ukraj ovim sitnim zakidanjima, jer vjerovatno većina smatra da su to mali i nebitni iznosi“.
“Ipak, riječ je o principu i kršenju zakona, ukoliko se ignorišu propisi državnih organa, koji su očigledno u korist potrošača i države“, potcrtava Melank, negirajući mogućnost da su kazne za prekšitelje preblage, pritom jasno adresirajući odgovornost konstatacijom da je “zaprijećena kazna samo mrtvo slovo na papiru ukoliko inspektori ne provode redovan nadzor nad trgovinama“.
S druge strane, iz Federalne uprave za inspekcijske poslove u izjavi za naš magazin napominju da i sami kontinuirano vrše analize primjene važećih zakona i redovno dostavljaju inicijative za njihove izmjene. Podsjećajući da ih je Vlada FBiH obavezala da resornim federalnim ministarstvima dostave inicijative za izmjene određenih propisa s ciljem efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije, iz Uprave preciziraju da su shodno tome intervenisali u kontekstu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o inspekcijama, Zakona o fiskalnim sistemima, Zakona o prekršajima FBiH te brojnih drugih zakona i podzakonskih akata.
“Suština je u tome da smo predložili korekcije u navedenim propisima kako bi se izričitije odredila nadležnost inspekcijskih organa, poboljšala kaznena politika i izvršenje inspekcijskih mjera, decidnije utvrdile obaveze subjekata kontrole te u cjelini osigurala efikasnija primjena i poštivanje ključnih zakonskih rješenja koja se odnose na borbu protiv sive ekonomije. Pojedine izmjene već su ugledale svjetlo dana, a očekujemo da će i ostali prijedlozi i sugestije biti u većoj mjeri prihvaćeni i da ćemo kroz usvajanje izmjena i dopuna zakona u Vladi FBiH te kroz parlamentarnu proceduru, dobiti efikasnija i kvalitetnija zakonska rješenja“, napominju iz Uprave, dodajući da ih u navedenom smislu “raduje svaka parlamentarna inicijativa koja će doprinijeti našim nastojanjima da se kvalitetnim i preciznim uređenjem zakonskog okvira efektivno doprinese ostvarivanju suštine inspekcijskog nadzora – obezbjeđivanja poštivanja relevantnih propisa od strane zajednice i održavanja propisima uređenog stanja, kao i našeg krajnjeg cilja – poboljšanja stanja u oblasti nadzora, odnosno poboljšanja poslovnog ambijenta, zaštite javnog ili privatnog insteresa, kao i sigurnosti i dobrog stanja društva u FBiH i BiH“.
No, kada je riječ konkretno o inicijativi zastupnice Melank, iz Uprave nedvosmisleno ukazuju da za nju baš i nema naročitog osnova.
“S obzirom na obim posla, u ovom trenutku Vam nismo u mogućnosti dostaviti informaciju o tačnom broju i rezultatima izvršenih inspekcijskih nadzora isključivo po jednom segmentu nadzora nad provođenjem Zakona o unutrašnjoj trgovini, ali možemo reći da se, i ukoliko su takve nepravilnosti zatečene prilikom inspekcijskih nadzora, radi o neznatnom broju slučajeva.
Tome u prilog ide i činjenica da, po ovom osnovu, vrlo rijetko ili gotovo nikako ne dobijamo prijave građana, koje nam pomažu u identifikaciji nezakonitog ponašanja i utvrđivanju aspekata i subjekata inspekcijskog nadzora“, potcrtavaju iz Uprave, a još decidniji u stavu da je inicijativa zastupnice Melank promašila metu su u sarajevskoj Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, odakle objašnjavaju da je “ovo pitanje bilo daleko aktuelnije u momentu donošenja Zakona i nekoliko godina kasnije, ali sad je tu, bar kada je riječ o Kantonu Sarajevo, daleko bolja situacija, odnosno subjekti nadzora su pretežno svoje poslovanje uskladili sa Zakonom te se o prekršajima može govoriti tek sporadično i povremeno“
“Neovisno od parlamentarne inicijative za intenziviranje inspekcijskog nadzora cijena robe u trgovinama kako bi se spriječilo nezakonito isticanje cijena u novčanim apoenima koji nisu u opticaju u našoj državi, od stupanja na snagu novog Zakona o unutarnjoj trgovini u FBiH tržišno-turistički inspektori u Kantonu Sarajevo kontinuirano vrše inspekcijske nadzore, sa posebnim fokusom na kontrolu primjene odredaba člana 11. stav (7) citiranog zakona. Također, u skladu sa aktuelnim planom i programom rada Inspektorata tržišno-turističke inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kontrola navedenih zakonskih odredaba provodi se u redovnim aktivnostima tržišno-turističke inspekcije.
Podsjećamo, cijena mora biti istaknuta u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju, a ukoliko se radi o robi koja se mora vagati može doći do odstupanja, ali se u tom slučaju koristi uputstvo Centralne banke o zaokruživanju“, u izjavi za Business Magazine napominje Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informisanje Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.
Reklamne kese
Ono što posebno upada u oči kada se radi o inicijativi za suzbijanje malverzacija putem cijena izraženih u nepostojećim apoenima, jeste činjenica da se u vezi s njom nigdje ne spominje omasovljena pojava naplaćivanja reklamnih kesa, što je prevara samo po sebi, a pogotovo kada se ima u vidu činjenica da njihove cijene nerijetko iznose osam ili devet, koji se, u skladu sa uputstvom Centralne banke, zaokružuju na deset feninga.
“Radi se jednoj vrsti prevare koja se vrlo lako može otkriti. Očigledno je da ne postoji ozbiljna briga za okoliš, dok s druge strane ova opet vrlo sitna stavka po pojedinačnoj potrošnji stvara priliku za zaradu. Zbog toga je potrebna stalna edukacija potrošača i pritisak na trgovce“, komentira s tim u vezi Melank, ne pojašnjavajući da li se može očekivati parlamentarna inicijativa koja će se odnositi na taj problem, koji sa stanovišta nadležnih inspekcijskih organa – ne postoji, unatoč činjenici da trgovci mahom svojim kupcima prodaju kese sa vlastitim logom, istina stiliziranim i prikrivenim, ali ipak apsolutno prepoznatljivim i u marketinškom smislu sugestivnim.
“Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, u članu 17., omot (vrećice, poseban papir i drugo) koji ima logotip i/ili naziv proizvođača i/ili trgovca smatra se propagandnim sredstvom koje trgovac ne smije posebno zaračunati kupcu.
Prema izvještajima Inspektorata tržišno-turističke inspekcije, u posljednjem periodu nije bilo utvrđenih nepravilnosti vezano za ovaj prekršaj, niti u postupku redovnog inspekcijskog nadzora, niti po predstavkama stranke, kao što je to bio slučaj prethodnih godina“, kažu iz sarajevske Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, a slično na šaradu s plastičnim kesama gledaju i inspektori federalnog nivoa.
“Što se tiče reklamnih kesa, federalni inspektori nisu prilikom vršenja inspekcijskih nadzora uočili korištenje kesa s logom privrednog subjekta koji vrši prodaju. Također Vas obavještavamo da po ovom pitanju nismo dobili niti jednu prijavu građana“, poručuju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
