Amazoniju, najveću svjetsku prašumu koja se proteže kroz devet južnoameričkih država (Brazil, Peru, Kolumbija, Venecuela, Ekvador, Bolivija, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana ) na više od 5,5 miliona kvadratnih metara (više od površine EU i 107 površina BiH), zahvatilo je ove godine više od 74.000 požara. To je 83 posto više požara u odnosu na njihov broj 2018. godine stoji u podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja. Samo od polovine augusta, ovaj dom milion domorodaca, tri miliona biljnih i životinjskih vrsta od čega 20 posto endemskih vrsta, „pluća planete“ koja proizvode 20 posto kisika u našoj atmosferi i godišnje uskladište dvije milijarde tona CO2 – zahvatilo je više od 9.500 novih požara. Prema National Geographicu, u sinergijskom efektu sječe, požara i regionalnih klimatskih procjena Amazonija je već izgubila oko 17 posto šume u posljednjih 50 godina, a samo u julu ove godine uništeno je 1.345 kvadratnih kilometara šume što je, naprimjer, dvostruko više od površina Tokija. Svjetski ekonomski forum izvijestio je da su u augustu u požarima svake minute nestajale površine amazonskih stabala veličine otprilike tri fudbalska terena.
Inače, u amazonskoj prašumi u sušnoj sezoni koja traje od jula do oktobra i svoj vrhunac bilježi u septembru, oni izbijaju prirodno, recimo zbog udara groma. Međutim, sve je više podmetnutih požara, smatraju naučnici. Tu su i masovne sječe.
Bolsonaro i saučesnici
Brazilske vlasti na čelu s desničarskim predsjednikom Jairom Bolsonarom prkose opomenama o alarmantnoj sječi šume u prašumama Amazona koja je posljednjih mjeseci značajno ubrzana prijeteći ključnom ekosistemu na planeti, pišu svjetski mediji. Od dolaska predsjednika Bolsonara na vlast u januaru ove godine, drvosječe su uništile dio brazilske prašume površine veće od Luksemburga, piše The Financial Times.
Iako satelitski podaci i istraživanja ekologa dosljedno pokazuju deforestaciju u Amazoniji, pise Forbes, Bolsonaro dovodi u pitanje najnovije službene podatke koji ukazuju na dramatičan porast krčenja šume.
Osim opovrgavanja službenih podataka, on se zalaže za otvaranje zaštićenih dijelova Amazona za komercijalne aktivnosti, što će, prema upozorenjima ekologa, dodatno ohrabriti drvosječe, rizične rudarske poduhvate i farmere koji žele profitirati od deforestacije, piše The Financial Times.
Vlada Brazila na području najveće prašume svijeta planira izgraditi mostove, autoceste i hidroelektrane (od kojih bi profitirala Južna Amerika) te neutralizirati međunarodni pritisak za očuvanje Amazonije, prenosi Independent.
Buzzfeed News navodi da u općini Apui u državi Amazonas, 2,5 hektara raskrčenih pašnjaka blizu ceste i gdje ima pristupa vodi, može dostići cijenu od oko 2.430 dolara, dok šumovito neraskrčeno zemljište košta samo oko 120 dolara. Nezaposlenost u Apui je velika, prosječna dnevnica radnika iznosi 18 dolara, ali oni mogu zaraditi i 120 dolara za dva dana provedena na poslovima krčenja šume.
Brazilski predsjednik radi u korist onih koji su mu pomogli da bude izabran na vlasti, navela je američka televizijska kuća CBS. On međutim nije sam. U svom poduhvatu, ima prećutnu podršku više od 200 svjetskih kompanija koje su izravno impaktirane stanjem u poljoprivredi tamošnjih zemalja.
Naime, Brazil, koji ima oko 60 posto amazonske prašume, drugi je svjetski najveći proizvođač govedine, a titulu je stekao zahvaljujući dvadesetogodišnjem periodu spektakularnog rasta. U periodu od 1997. do 2016. godine izvoz govedine se udeseterostručio. Zemlja je u 2018. godini izvezla rekordnih 1,64 miliona tona goveđeg mesa, pokazuju podaci Brazilskog klastera izvoznika mesa. Glavna tržišta su Kina, Egipat i Evropska unija.
“Ekstenzivan uzgoj goveda glavni je uzrok krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 odsto iskrčenih prašuma u Amazoniji danas je pod pašnjacima”, kaze Romulo Batista, istraživač u Greenpeaceu.
Brazilski mesni div JBS koji je odgovoran za 70 posto izvoza govedine u SAD i Evropu, suočio se već s milionskim kaznama zbog otkupa goveda uzgojenih na zaštićenim područjima 2017. godine, a ove godine ponovo je bio predmet istrage The Guardiana i Bureau of Investigative Journalism zbog ovih “neiskorijenjenih” praksi.
Amazoniju ugrožava i uzgoj soje i kompanije u toj branši poput Archer-Daniels-Midland, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus, zbog kojih se također krče velike površine pod šumom.
Brazil je naime drugi najveći svjetski izvoznik soje nakon SAD i 2018. godine izvezao je rekordnih 83,6 miliona tona, ili 22,6 odsto više soje nego godinu ranije, objavilo je brazilsko Ministarstvo privrede. Taj se uspjeh tumači apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom genetski modifikovana. Zbog trgovinskog rata Kine i SAD, Kina se sve više okreće Brazilu u kupovini stočne hrane. Izvoz brazilske soje u Kinu prošle godine je porastao za skoro 30 odsto. I Evropa je potrošač brazilske soje koju uglavnom upotrebljava u ishrani životinja, navodi Greenpeace.
Neprocjenjiva šteta
Teško je navesti ijedan brend proizvoda za ličnu higijenu, lanac brze hrane, giganta u proizvodnji obuće ili kompaniju koja proizvodi namještaj, koja ne koristi resurse amazonske prašume. Švedska IKEA tu nabavlja sirovinu za namještaj, Nike, Adidas, New Balance kožu za svoje proizvode dobavljaju od kineskih proizvođača koji je, pak, uvoze sa brazilskih rančeva. Palmino ulje proizvedeno u Brazilu koristi se skoro u svemu, od tijesta za pizzu i sladoleda do karmina ili šampona.
Pa, ipak, iako se ekonomska računica čini kao vrlo jednostavna – iskrči šumu, zaradi novac, iscrpi tlo, kreni dalje, ponovi – u Amazoniji ništa nije jednostavno. Postoji i velika ekonomska šteta s druge strane medalje. Naime, osim povećanja emisija, krčenje šuma direktno pridonosi promjeni obrasca padavina u pogođenom području, produžavajući dužinu sušne sezone, navedeno je iz Greenpeacea. Budući da sama vegetacija obezbjeđuje vlagu i da je šuma “odgovorna” za 20 posto oborina u regiji, krčenje šume uzrokuje manje padavina i više požara – negativno se odražava na poljoprivredu.
“Deset amazonskih općina koje su prijavile najviši broj požara istovremeno su one sa najvišom stopom krčenja šuma”, rečeno je iz Instituta za ekološko istraživanje Amazonije i Federalnog univerziteta u Akri u Brazilu.
Šumi je za regeneraciju potrebno oko 20 do 40 godina ukoliko se stvore uslovi, a uništavanje biodiverziteta je neprocjenjivo. Stručnjaci procjenjuju da čak 25 posto farmaceutskih lijekova koji se prodaju u SAD u sastavu imaju više od 40 amazonskih biljaka, dok je 40 posto svih prodatih lijekova na bazi šumske flore (posebno lijekovi poput aspirina, lijekova za srčane poremećaje i taksanima za liječenje raka).
Posebno je ugrožen trgovinski sporazum između EU i trgovinskog bloka Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Forbes piše kako bi ovdje moglo doći do zastoja u pregovorima i uklanjanja prepreka u dosadašnjoj trgovini.
Naime, nemoguće je procijeniti štetu prirodnog bogatstva Amazonije koja se holistički odnosi na cijeli svijet i svakako je “jeftinija” opcija očuvanje šume.
Zbog događaja na području Amazonije zgražava se i međunarodna zajednica. Brazil je vlasnik kritičnog globalnog resursa i njegovo uništenje naštetilo bi cijeloj planeti i jedino što je upitno jeste to šta međunarodna zajednica mora učiniti da spriječi brazilskog predsjednika (ili političke lidere u drugim zemljama) u poduzimanju akcija koje bi mogle naškoditi svima nama, piše The Foreign policy.
Njemačka i Norveška, koje su od 2008. godine uložile 827 miliona dolara, suspendirale su ove donacije koje inače uplaćuju u brazilski Fond za Amazoniju, a koje idu u prilog nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom okoliša.
Bolsonaro je odbacio pomoć najrazvijenijih zemalja G7 koje su na Samitu u francuskom Biarritzu, ponudile 20 miliona dolara zemljama Amazonije za borbu protiv požara i dugoročnu globalnu inicijativu za zaštitu prašume.
“Zahvaljujemo se na ponuđenoj pomoći, ali će ta sredstva biti potrebnija za pošumljavanje Evrope. Francuski predsjednik Macron ne uspijeva izbjeći predvidljiv požar u crkvi Notre Dame koja je dio svjetske baštine, a hoće da dijeli lekcije našoj zemlji”, napisao je šef Bolsonarovog kabineta Oniks Lorenzoni.
Francuski predsjednik osudio je ovakvu odluku Brazila.
“Poštujemo vaš suverenitet, ali prašume Amazonije su pitanje koje se tiče cijele planete. Možemo naći sredstva za vaš ekonomski razvoj koji je u skladu s prirodnom ravnotežom, ali ne možemo vam dozvoliti da sve uništite”, odgovorio je Macron, koji je potom priznao da Evropa time što uvozi soju iz Brazila i sama snosi dio odgovornosti.
Američki predsjednik Donald Trump na svom Twitter profilu obećao je “potpunu podršku” Jairu Bolsonaru.
